Milanović u Sarajevu: Granica i infrastruktura centralna pitanja

Odnose između BiH i Hrvatske opterećuje više otvorenih pitanja i biće veliki uspjeh ukoliko aktuelni sazivi Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske tokom svojih mandata uspiju riješiti barem dio njih. Ovo su na konferenciji za novinare nakon sastanka novinarima rekli hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjedavajući bh Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda.

Pitanja koja se odnose na infrastrukturu, puteve, poslove hrvatskih preduzeća u BiH, granične prijelaze, šengenski koridor, te Rafineriju u Bosanskom Brodu i Luku Ploče samo su neka od otvorenih koja na rješavanje čakaju i po 20 godina.

Brojna otvorena pitanja koja se između dviju zemalja povlače od rata do danas još uvijek se nisu niti počela rješavati, a to se najprije odnosi na pitanja granica, Luke Ploče, imovinskih odnosa, tranzita.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović, nakon sastanka sa bh. zvaničnicima u Sarajevu, naznačio je problem koje bi nove vlade u obje zemlje trebale što prije početi rješavati.

„Pitanja je puno: infrastruktura, prometni pravci, poslovi hrvatskih poduzeća, granični prijelazi - je li dovoljno dva evropska ili možemo više na tome napraviti, most u Gradišci, kao i prometni pravac tzv. ili svojevrsni šengenski koridor za koji bismo željeli da funkcionira od ulaska Hrvatske u EU, pod uvjetom, naravno, da to ne smeta BiH. Zadnja, ali ne najmanje važna, Luka Ploče, njezin status - želimo da se to razjasni, da vidimo kako zajednički možemo, u zajedničku korist i za zajedničku dobrobit, upravljati jednim resursom koji je na hrvatskom teritoriju, koji je u hrvatskom vlasništvu u najvećem dijelu, a koji bez BiH nema smisla“, kazao je Milanović.

Konkretnih dogovora kako će biti rješavana ova pitanja još uvijek nema. Hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda dogovorili su tek da se uspostavi novi vid saradnje i komunikacije između dvije zemlje kako bi se na transparentan način rješavala sva otvorena pitanja.

„Mi smo nabacili sve one teme koje nas već dugo vremena tište. Ne rješavaju se neke i po 15, 20 godina. Jednostavno smo ih definirali i dogovorili da uspostavimo jedan novi vid suradnje, jedan novi način komunikacije između dvije suverene države“, rekao je Bevanda.

Jedno od najvažnijih pitanja koje opterećuju odnose BiH i Hrvatske je ipak granica između dvije države, duga 932 kilometara, najduža granica u regionu, oko koje se dvije zemlje nisu mogle sporazumjeti još od devedesetih godina prošlog vijeka.
Hrvatska i BiH imaju potpisan sporazum o granicama, ali ga hrvatski Sabor nije ratifikovao jer traže da toj državi pripadnu Mali i Veliki Školj kod Neuma.

Hrvatska zabrinuta za ekologiju

Kako u stvarnosti izgleda problem nerješene granice između BiH i Hrvatske, možda najbolje govori primjer Bosanske Kostajnice.

Granica sa Hrvatskom prolazi kroz sami centar ovog bh. gradića, a poljoprivrednici se svakodnevno suočavaju sa činjenicom da im je jedan dio imanja u jednoj, a drugi u drugoj državi. Tako granična linija dijeli zemljište Cvjete Jelisavac na dva dijela - bosansko i hrvatsko. Kuća i dio bašte je u BiH, a preostalih 16 dunuma zemlje je u Hrvatskoj. Stabla oraha su granica.

„Morala sam ići sa ličnom kartom i tamo kod one kućice idem i ovuda dođem u baštu, oni su meni rekli da ja mogu ići kad dođem sa ličnom kartom i izvotkom gruntovnim.“

Mještani Kostajnice, osim svakodnevnih nelegalnih prelazaka preko granice, imaju problem i sa saobraćajnim gužvama u vrijeme praznika jer jedina cesta sa graničnog prijelaza ide kroz centar Kostajnice, kaže načelnik ove opštine Marko Čolić.

„Po postojećoj obilaznici je nemoguće nastaviti i mi smo počeli raditi obilaznicu koja bi riješila sve probleme kada su u pitanju granični prijelaz i saobraćaj. A drugi problem jeste obrađivanje poljoprivrednog zemljišta“, navodi Čolić.

Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju 2013. godine, Bosna i Hercegovina mogla bi trpjeti znatne negativne posljedice. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prošle je godine usvojilo cijeli niz odluka o mjerama koje država treba poduzeti kako bi se pripremila za stanje nakon ulaska Hrvatske u EU, konstatujući kako je potrebno što prije riješiti preostala otvorena pitanja u bilateralnim odnosima.

Sastanak Milanovića i Bevande tek je početak rješavanja otvorenih pitanja među dvije zemlje. Predsjedavajući Vijeća minsitara Vjekoslav Bevanda.

„Zajednički je zaključak, da od onoga što smo dotakli u tih nekih 20-ak tema i ostalom riješimo 30 ili 40 posto za naših mandata i da svojim djelovanjem, uz što manje političko uplitanje, radimo na konkretnim ciljevima i zajedničkim zadacima i pokažemo da smo sposobni i spremni riješiti ovo“, naglasio je Bevanda.

S druge strane Hrvatska je posebno zabrinuta zbog zagađenja koja izaziva Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, kaže hrvatski premijer Zoran Milanović.

„Važno je ekološko pitanje za Hrvatsku Rafinerija u Bosanskom Brodu, koja djeluje kao zagađivač prema Hrvatskoj. To je za nas problem, to je za hrvatsku javnost problem“, ističe Mičanović.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS izdalo je još prošle godine rješenje o odobrenju plana prilagođavanja koji je rafinerija bila dužna uraditi u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine s obzirom da se radi o postrojenju koje je sagrađeno prije donošenja tog zakona - kaže portparolka tog ministarstva Gorjana Rosić.

„Tim rješenjem su njima naložene određene mjere koje oni moraju ispuniti kako bi predali zahtjev za izdabvanje ekološke dozvole“, rekla je ona.

Ovo su samo neka od preko 20 pitanja koja dvije države trebaju riješiti. Analitičari smatraju da se do ulaska Hrvatske u EU ne može previše uraditi, jer je riječ o pitanjima otvorenim i više od 15 godina.