Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio je u nedjelju, 11.jula, u Vitezu, gradiću u srednjoj Bosni i Hercegovini, da građani hrvatske nacionalnosti moraju birati hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
„Hrvatski narod je konstitutivan narod i to je to. Dakle, moraju ga birati građani hrvatske nacionalnosti. U Hrvatskoj, doduše pripadnike manjina, ali jasno definiranih etničkih skupina, mogu birati samo pripadnici tih skupina. Dakle, ne mogu ja kao Hrvat u Hrvatskoj birati predstavnika srpskog ili bošnjačkog naroda u Hrvatskom saboru“, kazao je Milanović, dodajući kako neće ići u službenu posjetu Sarajevu dok se 'neke stvari ne razriješe'.
Milanović je doputovao u radnu posjetu Bosni i Hercegovini, od 11.do 13.jula, prilikom koje će boraviti u Vitezu, Mostaru (jug BiH), Ljubuškom (jug BiH), Tomislavgradu i Livnu (jug BiH).
Ovo je prva posjeta Milanovića BiH otkada je na funkciji predsjednika Hrvatske.
Na pitanje novinara zašto u nedjelju nije bio u Srebrenici na obilježavanju 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima, Milanović je kazao da je bio u Potočarima u vrijeme kada je obnašao dužnost premijera Republike Hrvatske.
„Bio sam tamo i vjerojatno ću otići opet. Isti sam čovjek, predstavljam istu državu. Vidio sam da su objavili moju video poruku. Nadam se da to nitko nije protumačio kao moje potcjenjivanje žrtava, jer to je sve suprotno onome što sam u životu radio i govorio“, kazao je Milanović.
Novinare je interesiralo sa kakvom porukom je došao u Bosnu i Hercegovinu, na što je Milanović odgovorio da 'neće dopustiti da se ide ispod standarda Dejtona', te kako je svjestan da će zbog ovakvih izjava biti proglašen hrvatskim nacionalistom, iako to, kako je rekao, nikada nije bio.
„Vidimo da se neke ljude kažnjava što krše Dejton, a kad Hrvatska, ili ja ili premijer, tražimo da se u neke međunarodne dokumente samo spomene Dejton, to ne ide. To me malo iznenađuje. Dakle, Dejton nije samo ugovor kojim je nasilu prekinut rat, čemu je jako doprinijela Hrvatska vojska (HV) koja je i spasila Bihać, da se ne dogodi nešto slično Srebrenici. Dejton je i ustavno-pravni okvir za BiH, a Hrvatska je jedan od tri potpisnika i to je na snazi. Ništa drugo nije na snazi i ništa drugo se ne može dogovoriti bez suglasja triju konstitutivnih naroda. I to će ubuduće biti u svim dokumentima međunarodnih organizacija u kojima je Hrvatska član. Ne bude li, neće biti ni tih dokumenata“, naglasio je Milanović.
Kako je najavljeno, Milanović će u ponedjeljak, 12. jula, u Vitezu obići spomen-obilježje, gdje će odati počast osmero djece koja su 1993. godine poginula u ekploziji granate ispaljene s položaja Armije BiH.
Tokom boravka u BiH, sastat će se, također, s čelnicima lokalnih vlasti i predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH. Planirano je da održi predavanje na mostarskom sveučilištu.
Milanović je u proteklih nekoliko godina svojim izjavama o Bosni i Hercegovini izazvao oštre reakcije političara u BiH.
Posljednji je uslijedio pred početak NATO samita, kada je predsednik Hrvatske Zoran Milanović uslovio usvajanje zajedničke deklaracije, spominjanjem tri konstitutivna naroda u BiH.
Nasuprot tome, lideri država članica NATO su u zajedničkoj deklaraciji poručili da je Zapadni Balkan od strateškog značaja za Sjevernoatlantski savez.
Nešto ranije, 11. decembra 2020. godine Milanović je uoči 25. godišnjice Deytonskog sporazuma između ostalog rekao da se "bosanskohercegovački okvir može promijeniti bez volje konstitutivnih naroda".
