Bivši potpredsjednik Sjedinjenih Država Majk Pens u ponedeljak je predao dokumenta za kandidaturu za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, čime je i formalno postao rival bivšem predsjedniku Donaldu Trampu, samo dvije godine nakon što se njihov mandat u Bijeloj kući završio nemirima na Kapitolu tokom kojih je Pens bio primoran da se krije.
Pens, 48. potpredsjednik SAD, kampanju će formalno pokrenuti u srijedu objavljivanjem videa i skupom u Demojnu, u Ajovi, na 64. rođendan, prenosi agencija Asošijeted pres, pozivajući se na izvore upoznate sa Pensovim planovima. Pens je kandidaturu ozvaničio predajom dokumenata Federalnoj izbornoj komisiji.
Tramp trenutno vodi u ranoj trci za nominaciju republikanaca, dok je guverner Floride Ron Desantis drugi prema istraživanjima. Pristalice Pensa vide kao pouzdanog konzervativca koji podržava politiku prethodne administracije, ali bez stalnog haosa.
Pens je snažan protivnik prava na abortus i podržava zabranu na nacionalnom nivou, a protivi se i pravima transrodnih osoba u školama. Takođe se zalaže za promjene programa za federalno socijalno i zdravstveno osiguranje - čemu se protive i Tramp i Desantis. Bivši potpredsjednik je takođe kritikovao guvernera Floride zbog spora sa kompanijom Dizni.
Poručio je i da bi SAD trebalo da daju veću podršku Ukrajini protiv ruske agresije, dok je kritikovao stranačke kolege koje nisu spremne da se suprotstave ruskom lideru Vladimiru Putinu.
Lojalnost Trampu prije napada na Kongres
Pens, koji za sebe navodi da je "hrišćanin, konzervativac i republikanac", mjesecima se pripremao za kandidaturu i organizovao skupove u državama u kojima se prvo održavaju stranački izbori za nominaciju, kao što su Ajova, Južna Karolina i Nju Hempšir. Takođe je posjećivao crkve, držao govore i sastajao se sa donatorima.
Prije nego što ga je Tramp izabrao za potpredsjedničkog kandidata 2016. godine, bio je kongresmen i guverner Indijane.
Na položaju potpredsjednika bio je lojalan Trampu sve do perioda uoči napada na Kongres 6. januara 2021. godine, tokom kojeg je tadašnji predsjednik pokušao da ubijedi svoje pristalice da Pens ima pravo da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.
Trampove pristalice su 6. januara nasilno upale u Kongres, podstaknute lažima bivšeg predsjednika da su izbori pokradeni. Mnogi su uzvikivali "objesite Majka Pensa", dok su se on, njegovi saradnici i porodica krili.
Pens je Trampove poteze nazvao opasnim, optužio ga da je ugrozio njegovu porodicu "i sve tog dana na Kapitolu" i poručio da je zemlji potreban novi vid liderstva na izborima 2024. godine.
"Mislim da ćemo imati bolji izbor. Amerikanci žele povratak na politiku administracije Tramp - Pens, ali žele lidere koji više održavaju karakter američkog naroda", rekao je Pens nedavno za AP.
Bivši potpredsjednik se međutim protivio naporima da svjedoči o Trampovim potezima 6. januara i uoči napada, mada je na kraju svjedočio pred velikom porotom.
Pens se objavom kandidature pridružio velikom broju republikanskih kandidata - osim Trampa i Desantisa, kandidovali su se i bivša ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, senator iz Južne Karoline Tim Skot, preduzetnik Vivek Ramasvami, bivši guverner Arkanzasa Ejsa Hačinson. Bivši guverner Nju Džersija Kris Kristi objaviće kandidaturu u utorak, a guverner Sjeverne Dakote Dag Burgam u srijedu.
