Nakon posjete hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Mostaru u utorak čini se da se mijenja politika Pantovčaka prema ustroju Bosne i Hercegovine.
Dok je bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić osuđivao ideje o trećem hrvatskom entitetu kao dovršenje etničkog čišćenja, njegov nasljednik Ivo Josipović kaže kako potpora Zagreba nekom drugačijem ustroju BiH ovisi prije svega o potpori za takav projekt u samoj Bosni i Hercegovini. Istražili smo - kakva su razmišljanja u Hrvatskoj o uspostavi federalne jedinice s hrvatskom većinom.
Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice Andrija Hebrang ocijenio je za RSE pozitivnim da je u Bosni i Hercegovini i izvan nje sazrela svijest da se nešto u toj državi mora suštinski promijeniti kako bi Hrvati postali ravnopravni sa ostala dva naroda.
“Ja smatram da rješenje moraju predložiti sami Hrvati iz BiH. Ne smije se nitko izvana miješati u to rješenje, niti zadirati u prava suverene Bosne i Hercegovine,” smatra Hebrang.
Po njegovoj ocjeni, dobar korak je napravljen kada se svih dvadesetak stranaka sa hrvatskim predznakom složilo, a među njima i dvije najveće – HDZ BiH i HDZ 1990.
“Kakvo rješenje će oni predložiti, mi ćemo ga u Hrvatskoj podržati! Rješenje o trećem entitetu je upitno, jer treći entitet nije za Hrvate dobro definiran, budući da su Hrvati u BiH naseljeni praktično od Hercegovine preko srednje Bosne do Posavine, dakle do sjeverne Bosne. Znači, entitet kao teritorijalni naravno da u tom slučaju ne dolazi u obzir. Ali dolazi u obzir jedna federalna jedinica, u kojoj bi Hrvati imali većinu. A onda, naravno, na državnoj razini ta federalna jedinica bi morala imati utjecaj kao ostale dvije jedinice sa ostala dva većinska naroda,” rekao je on.
Ako se stranke sa hrvatskim predznakom oko toga dogovore, Hebrang ocjenjuje da je to dobar put koji Hrvatska treba podržati i propagirati u međunarodnim krugovima.
U oporbenoj Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske imaju stavove slične Josipovićevim, kada se radi o preustroju Bosne i Hercegovine – uostalom on je bio upravo njihov kandidat na predsjedničkom izborima.
Dogradnja Daytona
Socijaldemokratski zastupnik Arsen Bauk za RSE govori o zahtjevu za uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom.
“Svaki zahtjev koji ide u demokratskom smjeru rasprava o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini je legitiman, a o njegovom prihvaćanju odlučit će se na način kakav je propisan Ustavom Bosne i Hercegovine. Dakle, potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, potrebna je suglasnost svih naroda, prema tome – pretpostavljam da je to ideja koja će biti razmatrana. Hoće li biti prihvaćena, ovisi o dogovoru naroda u Bosni i Hercegovini. Daytonski Ustav je sada na snazi, on je omogućio mir, ali očito ne omogućuje dobro funkcioniranje Države Bosne i Hercegovine i očito ga je potrebno promijeniti,” zaključuje Bauk.
“Hrvatska mora mnogo više pozornosti posvetiti svojoj politici prema Bosni i i Hercegovini kao susjednoj i prijateljskoj zemlji sa euroatlanstkom perspektivom, ali jedanako tako i podržati većinske napore BH Hrvata u definiranju njihovih strateških interesa,” kaže za RSE bivši dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić.
“U okviru toga, ako Hrvati formuliraju da je treći entitet ili više entiteta najbolje rješenje, opnda je logično da se oni unutar političkog života i političkog sustava Bosne i Hercegovine bore za svoje ciljeve. Ali, neće lako doći do promjene Daytonskog sporazuma, odnosno do njegove dogradnje. To je nešto gdje Hrvatska može pomoći – da se u regularnoj procedure dogradnje Daytonskog sporazuma kroz Peace Implementation Conference, kroz Steering Commitee otvore rasprave o dogradnji Daytona, i da Hrvatska na taj način pomogne,” kazao je on.
Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić oštro se u cijeloj svojoj karijeri protivio etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine. Njegov dugogodišnji vanjskopolitički savjetnik Tomislav Jakić, koji je u više navrata boravio s njime u Sarajevu, kaže za RSE – govoreći u svoje ime – kako je očito da susjednu državu treba preurediti i da je potreban novi ustav koji će biti pravni temelj tog preuređenja.
“Ali osobno mislim da preuređenje u smislu troentitetske podjele nije dobro i nije rješenje! Prava Hrvata naravno da treba štititi i jamčiti. Ako biste mene pitali, ja mislim da je rješenje u kantonalnoj podjeli Bosne i Hercegovine u višenacionalne kantone. Ići na troentitetsku podjelu s nacionalnim predznakom značilo bi zapravo - dovesti do kraja proces etničkog čišćenja, odnosno prihvatiti najgori i najpogubniji rezultat rata koji je vođen u Bosni i Hercegovini,” ocjenjuje Jakić.
Dok je bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić osuđivao ideje o trećem hrvatskom entitetu kao dovršenje etničkog čišćenja, njegov nasljednik Ivo Josipović kaže kako potpora Zagreba nekom drugačijem ustroju BiH ovisi prije svega o potpori za takav projekt u samoj Bosni i Hercegovini. Istražili smo - kakva su razmišljanja u Hrvatskoj o uspostavi federalne jedinice s hrvatskom većinom.
Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice Andrija Hebrang ocijenio je za RSE pozitivnim da je u Bosni i Hercegovini i izvan nje sazrela svijest da se nešto u toj državi mora suštinski promijeniti kako bi Hrvati postali ravnopravni sa ostala dva naroda.
“Ja smatram da rješenje moraju predložiti sami Hrvati iz BiH. Ne smije se nitko izvana miješati u to rješenje, niti zadirati u prava suverene Bosne i Hercegovine,” smatra Hebrang.
Po njegovoj ocjeni, dobar korak je napravljen kada se svih dvadesetak stranaka sa hrvatskim predznakom složilo, a među njima i dvije najveće – HDZ BiH i HDZ 1990.
“Kakvo rješenje će oni predložiti, mi ćemo ga u Hrvatskoj podržati! Rješenje o trećem entitetu je upitno, jer treći entitet nije za Hrvate dobro definiran, budući da su Hrvati u BiH naseljeni praktično od Hercegovine preko srednje Bosne do Posavine, dakle do sjeverne Bosne. Znači, entitet kao teritorijalni naravno da u tom slučaju ne dolazi u obzir. Ali dolazi u obzir jedna federalna jedinica, u kojoj bi Hrvati imali većinu. A onda, naravno, na državnoj razini ta federalna jedinica bi morala imati utjecaj kao ostale dvije jedinice sa ostala dva većinska naroda,” rekao je on.
Ako se stranke sa hrvatskim predznakom oko toga dogovore, Hebrang ocjenjuje da je to dobar put koji Hrvatska treba podržati i propagirati u međunarodnim krugovima.
U oporbenoj Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske imaju stavove slične Josipovićevim, kada se radi o preustroju Bosne i Hercegovine – uostalom on je bio upravo njihov kandidat na predsjedničkom izborima.
Dogradnja Daytona
Socijaldemokratski zastupnik Arsen Bauk za RSE govori o zahtjevu za uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom.
“Svaki zahtjev koji ide u demokratskom smjeru rasprava o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini je legitiman, a o njegovom prihvaćanju odlučit će se na način kakav je propisan Ustavom Bosne i Hercegovine. Dakle, potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, potrebna je suglasnost svih naroda, prema tome – pretpostavljam da je to ideja koja će biti razmatrana. Hoće li biti prihvaćena, ovisi o dogovoru naroda u Bosni i Hercegovini. Daytonski Ustav je sada na snazi, on je omogućio mir, ali očito ne omogućuje dobro funkcioniranje Države Bosne i Hercegovine i očito ga je potrebno promijeniti,” zaključuje Bauk.
“Hrvatska mora mnogo više pozornosti posvetiti svojoj politici prema Bosni i i Hercegovini kao susjednoj i prijateljskoj zemlji sa euroatlanstkom perspektivom, ali jedanako tako i podržati većinske napore BH Hrvata u definiranju njihovih strateških interesa,” kaže za RSE bivši dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić.
“U okviru toga, ako Hrvati formuliraju da je treći entitet ili više entiteta najbolje rješenje, opnda je logično da se oni unutar političkog života i političkog sustava Bosne i Hercegovine bore za svoje ciljeve. Ali, neće lako doći do promjene Daytonskog sporazuma, odnosno do njegove dogradnje. To je nešto gdje Hrvatska može pomoći – da se u regularnoj procedure dogradnje Daytonskog sporazuma kroz Peace Implementation Conference, kroz Steering Commitee otvore rasprave o dogradnji Daytona, i da Hrvatska na taj način pomogne,” kazao je on.
Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić oštro se u cijeloj svojoj karijeri protivio etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine. Njegov dugogodišnji vanjskopolitički savjetnik Tomislav Jakić, koji je u više navrata boravio s njime u Sarajevu, kaže za RSE – govoreći u svoje ime – kako je očito da susjednu državu treba preurediti i da je potreban novi ustav koji će biti pravni temelj tog preuređenja.
“Ali osobno mislim da preuređenje u smislu troentitetske podjele nije dobro i nije rješenje! Prava Hrvata naravno da treba štititi i jamčiti. Ako biste mene pitali, ja mislim da je rješenje u kantonalnoj podjeli Bosne i Hercegovine u višenacionalne kantone. Ići na troentitetsku podjelu s nacionalnim predznakom značilo bi zapravo - dovesti do kraja proces etničkog čišćenja, odnosno prihvatiti najgori i najpogubniji rezultat rata koji je vođen u Bosni i Hercegovini,” ocjenjuje Jakić.