MIGRANTSKA KRIZA: DVIJE GODINE LUTANJA KROZ BiH

NOVA RUTA

Tokom 2017. godine Granična policija BiH je u pokušaju ilegalnog ulaska u zemlju otkrila 651 osobu. U odnosu na prethodnu godinu povećanje iznosi 380 posto. Najviše ljudi dolazi novom rutom iz Grčke, preko Albanije i Crne Gore. S obzirom na povećan broj, BiH je u opasnosti od nedostatka kapaciteta za njihov smještaj.

Od 2016. godine broj migranata u BiH u konstantnom je porastu, saopštavaju zvanične institucije. Prema podacima Službe za poslove sa strancima BIH u prosjeku, dnevno ulazi skoro 13 migranata. U BIH ulaze iz susjednih Crne Gore i Srbije.

SMJEŠTAJNI KAPACITETI VEĆ SKORO POPUNJENI

Postojeći smještajni kapaciteti, Azilantski centar Delijaš u blizini Sarajeva, te Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu, su već skoro u potpunosti popunjeni.

Iz Službe za poslove sa strancima kažu kako sve više migranta i izbjeglica iz Sirije, Tunisa, Libije, Afganistana i Pakistana stiže u Bosnu i Hercegovinu. Migranti uglavnom stižu novim koridorom koji je otvoren duž granice sa Crnom Gorom. Za većinu njih BiH je usputna stanica na putu ka Evropskoj Uniji (EU).

Dio migranata i izbjeglica već je krenuo prema Unsko sankom kantonu (USK), na Zapadu BiH. Najveći broj njih smjestio se u Veliku Kladušu na samoj granici sa Hrvatskom.

HOĆE LI BIH ZATVORITI GRANICU?

Bosna i Hercegovina ima u planu zatvoriti 600 kilometara dugu istočnu granicu prema Srbiji i Crnoj Gori kako bi se ojačala njena kontrola i spriječio novi priliv migranata.

Amnesty International upozorava da su evropske vlade saučesnici u sistematskim, nezakonitim i vrlo često nasilnim odbijanjima i kolektivnim protjerivanjima hiljada tražilaca azila u "bijedne i nesigurne izbjegličke kampove u Bosni i Hercegovini".

Lijepo vrijeme dovodi nove migrante u Unsko sanski kanton (USK). Novi protesti građana u Bihaću. Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom USK donijela odluku da se pojača policijski nadzor u gradu, a zatražen je i hitan sastanak sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i ostalim predstavnicima nadležnih državnih institucija.

STOTINE MIGRANATA U PARKU KOD SARAJEVSKE VIJEĆNICE

U centru Sarajeva, u parku preko puta gradske Vijećnice, više stotina ljudi, među njima i žene i djeca, u šatorima čeka na smještaj. Prema podacima UNHCR-u, 1.138 azilanata i migranata stiglo je u BIH od 1. januara do 3. marta, što je više od ukupnog broja za 2017. Većina njih su iz Sirije, zatim Pakistan, Libija i Avganistan.

MIGRANTI POKAZALI KAKO NEMA KOOORDINACIJE VLASTI U BIH

Nakon više od dvije sedmice Ministarstvo sigurnosti BiH organizuje premiještanje migranata iz parka preko puta sarajevske Vijećnice u Prihvatni centar Salakovac kraj Mostara. No, autobuse sa migrantima zaustavlja lokalna policija. Nakon nekoliko sati čekanja i pregovora lokalnih i državnih vlasti migranti i izbjeglice stižu u Salakovac .

Istovremeno u Zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sve veći broj migranata. Načelnik Velike Kladuše Fikret Abdić također donio je također odluku o izmještanju migranata iz gradskog parka u centru grada na lokaciju van grada, koja je u opštinskom vlasništvu.

STIŽE NOVAC IZ EU, DRŽAVA NESPREMNA ZA IZAZOV

Održan ministarski sastanak za suočavanje sa migracijama kojem su prisustvovali predstavnici država koje se nalaze na migrantskoj ruti od Grčke do Austrije. Predložena biometrijska registracija migranata u svim zemljama kroz koje prolaze, saradnja kriminalističkih policija u borbi protiv krijumčara ljudima, te razmjena operativnih podataka u regiji.

Evropska unija je osigurala je 1,5 milijuna eura humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima u Bosni i Hercegovini, saopšteno iz Delegacija EU u BiH. Krajem mjeseca na Međunarodni granični prijelaz Velika Kladuša – Maljevac stiglo blizu 100 migranata iz kampa u Velikoj Kladuši koji nisu imali dokumente i nisu mogli ući u Hrvatsku.

U Bihaću otvoreni prvi prihvatni centri, većina potpuno neuslovna, ali drugog prostora za smještaj nema, ostali su pod vedrim nebom.

PROBLEM KRIJUMČARENJA LJUDI

Prva hapšenja i optužnice zbog krijumčarenja migranata. Iz međunarodnih organizacija upozoravaju da je krijumčarenje i trgovina ljudima jedan od najvećih problema ljudi u poketu. U Bihaću traže da državna vlast pomogne u rješavanju migrantske krize. Prema podacima Crvenog križa Bihaća više od 2.500 izbjeglica i miganata živi u tom gradu.

Nakon višednevnih premještanja sa lokacije na lokaciju, 102 osobe, uglavnom izbjegle porodice sa djecom, koji su do sada boravili u jako lošim uslovima u šatorskom naselju u Velikoj Kladuši i Đačkom domu u Bihaću smještene su u hotel Sedra u blizini Cazina. Njihovo zbrinjavanje finansirala je Evropska unija sa oko 1,5 miliona eura.

Smještaj za najugroženije migrante u 'Sedri'

Prvi milion eura pomoći, bh. vlasti dobile su od Razvojne banke Vijeća Evrope i to za opremanje objekata i smještaj oko 400 osoba u prostore nekadašnje kasarne Ušivak, nedaleko od Sarajeva.

VLASTI RS NEĆE MIGRANTE NA SVOJOJ TERITORIJI

Vlasti u RS javno saopštile da migrante neće na svojoj teritoriji i da će ih prebacivati u Federaciju BiH Zaoštrava se retorika prema migrantima u RS, analitičari ocjenjuju da migranti “Iscrtavaju unutrašnje granice BIH”. Poslužili su i kao jedna od predizbornih tema.

Vlasti USK na protestimau Sarajevu. Najavljuju da policija u tom kantonu kreće s restriktivnim mjerama i kontrolama na tački provjere u Ključu, skoro stotinu kilometara udaljenom od Bihaća. Taj grad mjesto je kuda prolaze autobusi kojima migranti i izbjeglice putuju ka Bihaću.

U Bihaću građani na protestima traže da se riješi pitanje prihvata i organizacije života migranata.

OKO 3.000 IZBJEGLICA I MIGRANATA U USK

Vijeće ministara BiH je primilo Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH, koju je predložilo Ministarstvo sigurnosti. Na teritoriji Bosne i Hercegovine, od 1. januara do 9. septembra Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 13.146 nezakonitih migranata, saopšteno iz Vijeća ministara. Istovremeno, u Unsko sankom kantonu (USK) je između 3.000 i 3.500 migranata i izbjeglica koji nepristupačnim putevima preko planine Plješevice pokušavaju da uđu u Hrvatsku.

MIGRANTI BLOKIRALI GRANIČNI PRIJELAZ

Migranti smješteni u Velikoj Kladuši nezadovoljni što ne mogu dalje ka EU. Njih stotine kreće prema graničnom prijelazu Maljevac. Tamo ostaju četiri dana. Policija ih sprječava da se primaknu hrvatskoj granici. Zabilježeni incidenti sa policijom, dok vlasti obećavaju da će konačno biti nađeno rješenje za prihvatni centar. Nakon blokade granice, počeli pregovori o novom prihvatnom centru.

Novi protesti građana Bihaća, nezadovoljni su što je sve veći broj migranata u gradu, na javnim površinama i bez smještaja, ponovo traže da se oglase državne institucije.

U Bihaću otvoren novi prihvatni kamp BIRA, smješten u halu bivše Fabrike rashladnih aparata. Kampom upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Konačno se otvara prihvatni centar Ušivak kraj Sarajeva.

ZAUSTAVNI PUNKT ZA MIGRANTE U USK

Vlasti u Bihaću i dalje ne dozvoljavaju migrantima i izbjeglicama da izađu iz voza koji dolazi iz Sarajeva. U dogovoru sa Ministarstvom sigurnosti autobusima ih vraćaju za Sarajevo u prihvatni centar Ušivak.

Britanski Guardian upozorava na nasilje hrvatske policije nad migrantima koji na putu prema zapadnoj Europi pokušavaju iz BiH ući u Hrvatsku. Dok policija odbija optužbe o nasilju, hrvatski aktivisti za ljudska prava upozoravaju da Hrvatska sistematski odbacuje sve optužbe, među ostalim i zato što se, kako tvrde, radi o provođenju politike Europske unije – da se migrante zadrži izvan njenih granica.

HRVATSKA POLICIJA NASILNO VRAĆA MIGRANTE U BIH

Organizacija Human Rights Watch (HRW) objavila da hrvatska policija vraća migrante nazad u Bosnu i Hercegovinu, u nekim slučajevima i nasilno, ne dajući im priliku zatražiti azil. Hiljade migranata zaglavljenih u blizini bosanske granice sa Hrvatskom loše su opremljeni za preživljavanje na niskim temeperturama i neki od njih možda neće preživjeti zimu, upozorava Crveni krst grada Bihaća.

POŠTUJE LI BIH LJUDSKA PRAVA?

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini ostvarila ograničen napredak u rješavanju dugogodišnjih problema na polju ljudskih prava, navodi se u velikom godišnjem izvještaju Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava - Human Rights Watch (HRW).

Prema podacima Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine između januara i novembra 2018. godine je 21.163 tražilaca azila - od kojih je većina ili podnijela zahtjeve ili naznačila namjeru da će podnijeti zahtjev za azil - ušlo u Bosnu i Hercegovinu.

U KAMPOVIMA U BIHAĆU NEMA MJESTA

Smještajni kapaciteti u prihvatnim centrima za migrante u Unsko Sanskom Kantonu (USK) popunjeni. Samo u privremenom migrantskom centru Miral, četiri kilometra od Velike Kladuše, smješteno je više od 850 izbjeglica i migranata.

U Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima u Istočnom Sarajevu u prva dva mjeseca 2019. godine smješteno je šest migranata porijeklom iz Afganistana, a koji su bili na području Bihaća i Sarajeva, i to jer se, njih pet, dovode u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalnom.

NOVI NOVAC IZ EU, BIHAĆ TRAŽI ZATVARANJE PRIHVATNIH CENTARA

Vlasti Unsko-sanskog kantona traže da se u roku od 30 dana izmjeste privremeni prihvatne centre Bira u Bihaću i Mirala u Velikoj Kladuši.

Evropska komisija odobrila je BiH 13 miliona eura kao podršku usljed priliva migranata. U saopštenju se navodi da će ova, druga specijalna mjera EU nadograditi prethodne, za koje je Brisel izdvojio 9,7 miliona eura kako bi se pomoglo da BiH izađe na kraj sa prilivom migranata koji traje od 2018. godine.

MIGRANTI NEPOŽELJNI U NEKIM GRADOVIMA

Na tematskoj sjednici Parlamenta Federacije BiH, posvećenoj rješavanju migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje je smješten najveći broj ovih ljudi, zastupnik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) javno rekao da su oni protiv toga da se smještajni kapaciteti u tom kantonu prave u mjestu naseljenom Hrvatima katolicima. Dva prihvatna centra za migrante Bira u Bihaću i Miral u Velikoj Kladuši bi, prema Odluci operativnog štaba za migracije BiH, trebalo uskoro biti izmješteni na drugu lokaciju. Vlasti u Unsko-sanskom kantonu (USK) tražile su da se centri izmjeste iz gradskih sredina u mjesto Vučjak, udaljeno oko 10 kilometara od Bihaća.

KULMINACIJA KRIZE

Više stotina migranata izmješteno je na Vučjak, lokaciju desetak kilometara udaljenu od Bihaća, na osnovu odluke Gradskog vijeća Bihaća i Kantonalne operativne grupe o smještaju migranata i izbjeglica koji su boravili van prihvatnih centara, parkovima i privatnim objektima.

Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) u Bosni i Hercegovini saopštila da je ozbiljno zabrinuta zbog prebacivanja na lokalitet Vučjak.

Evropska unija izvijestila o 14,8 miliona eura za potrebe migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini. Iznos predviđa 13 miliona eura podrške za upravljanje migracijama, o čemu je 21. juna potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije, dok je preostalih 1,8 miliona eura namijenjeno za humanitarnu pomoć.

KAMP VUČJAK OSTAJE, EK UPOZORAVA

Operativni štab za pitanje migracija u Bosni i Hercegovini, kojim je predsjedavao ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, potvrdio je da ostaje pri ranijoj odluci o formiranju prihvatnog centra u Vučjaku kod Bihaća. Evropska komisija primjećuje da su postojeći prihvatni kapaciteti u Bosni i Hercegovini za smještaj migranata i izbjeglica velikim dijelom nedovoljni.

Osim toga, "Komisija sa žaljenjem konstatuje da Bosna i Hercegovina nije predložila prikladne lokacije za dodatne prihvatne objekte, uprkos spremnosti Komisije da pruži neophodnu finansijsku podršku. Komisija apeluje na vlasti Bosne i Hercegovine da identifikuju prikladne objekte bez daljnjeg odlaganja", navodi se u saopćenju Delegacije EU u BiH.

SVE VIŠE MIGRANATA U TUZLI, POMAŽU SAMO VOLONTERI

Migranti koji svakog dana sve više pristižu u Tuzlu oslonjeni su jedino na pomoć volontera. Oko stotinu njih, na putu prema Bihaću, na zapadu BiH, gdje se kreću većinom vođeni ambicijom da se dokopaju obližnje Hrvatske, time i Europske unije, vrijeme u Tuzli provode uglavnom na autobusnom kolodvoru i u parkovima.

Sve veći broj migranata i dalje bez obzira na mjere koje provodi Operativni štab a pitanja migracija, poput skidanja sa autobusa ili vozova i dalje stiže u Unsko sanski kanton. Svi prihvatni centri su puni. Sve relevantne međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na nehumane uslove u improviziranom kampu Vučjak.

NEMA RJEŠENJA ZA NOVI PRIHVATNI CENTAR

I dalje je neizvjesna nova lokacija za Privremeni prihvatni centar za migrante u Bosni i Hercegovini. Nepoznanica je ni šta će biti sa improviziranim kampom Vučjak, gdje u prosjeku boravi između 600 i 700 migranta i izbjeglica. Vlast i dalje tvrdi da je sve pod kontrolom.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić rekao da se situacija u vezi s migrantima ne pogoršava, da se "spletom raznih okolnosti čak i poboljšava, te da "broj migranata u BiH pada“.

NIKO NE ŽELI MIGRANTE

U improviziranom kampu Vučjak migrantima pomaže samo Crveni križ. Nakon dva mjeseca u blizini kampa otvorena je ambulanta za migrante, mnogo je povrijeđenih jer svakodnevno šumom pokušavaju ući u Hrvatsku. Svi brinu kako će u ovom kampu dočekati zimu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona zaduženo je za uvođenje mjera ograničenog kretanja migranata u svim gradovima kantona.

Od nadležnih državnih organa zatraženo je i da se za kamp „Vučjak” nadomak Bihaća prije zime pronađe adekvatno rješenje, odnosno predloženo je da se migranti i izbjeglice koji u kampu borave izmjeste u neki od prihvatnih centara van USK.

U zajedničkoj izjavi UN-a u BiH podsjetili su da na lokalitetu Vučjaka postoje veliki sigurnosni i zdravstveni rizici, te da ta lokacija nije u skladu s međunarodnim humanitarnim standardima zbog čega nije adekvatna za smještanje ljudi.

Ministarstvo sigurnosti BiH saopštilo da već duže traži od lokalnih vlasti da obezbijede adekvatnu lokaciju na kojoj bi bio izgrađen novi prihvatni centar za smještaj migranta na području Unsko-sanskog kantona.

Sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) protive se gradnji prihvatnog centra za migrante na njihovoj teritoriji, tvrdi ministar sigurnosti Dragan Mektić.

UPOZORENJA EU I VIJEĆA EVROPE

Šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler u Bihaću poručio kako je njegov jedini zahtjev predstavnicima gradske i kantonalne vlasti bio zatvaranje kampa 'Vučjak'. Istovremeno, sve veći broj migranata i izbjeglica sklonište traži na tuzlanskoj autobuskoj stanici ili nekim drugim potpuno neuslovnim prostorima. Lokalne vlasti nemaju rješenje za migrante u tom gradu, pomažu im volonteri.

FOTOGALERIJA: Migranti u BiH: Kolodvor Tuzla, red vožnje nepoznat

Vlada Federacije BiH odlučila je na telefonskoj sjednici da ustupi na korištenje Ministarstvu sigurnosti BiH kasarnu Ljubače kod Tuzle i kasarnu Blažuj, u okolini Sarajeva. No, ni u Ljubačama kraj Tuzle ne žele migrante.

Popunjeni smještajni kapaciteti i u prihvatnom centaru Ušivak kraj Sarajeva. Zima je na pragu, a vlasti BiH još nisu pronašle rješenje šta sa hiljadama ljudi tokom zime.

ZATVARANJE “JUNGLE CAMP-a”

Stotine migranata i izbjeglica u improviziranom kampu Vučjak pet dana odbijaju hranu u znak protesta zbog nehumanih uslova u kojima žive već šest mjeseci. Pao je i prvi snijeg što dodatno pogoršava situaciju.

Visoka povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, posjetila je kamp Vučjak i razgovarala sa lokalnim vlastima. Rekla je kako se kamp mora odmah zatvoriti, jer će u suprotnom "ljudi ovdje početi da umiru". "Ovo je sramota za BiH, sramim se kao Bosanka zbog situacije na 'Vučjaku'", ocijenila je Mijatović.

Nakon posjete evropske komesarke konačno rješenje na pomolu. Državni ministar sigurnosti najavio da se zatvara kamp Vučjak.

Migranti u iščekivanju premještanja iz 'Vučjaka'

Migranti iz kampa Vučjak prebačeni u Ušivak kraj Sarajeva

Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra, počelo je izmještanje migranata iz kampa Vučjak. Više od 300 autobusima iz Bihaća je doveženo u prihvatni centar Ušivak u Sarajevu.

Više od 300 migranata i izbjeglica, također iz Vučjaka, smješteno je dan kasnije u bivšu kasarnu Blažuj kraj Sarajeva, za koju je predviđeno da će biti jedan od najvećih prihvanih centara za migrante, no u kojoj radovi još nisu okončani.