Afganistanac Emran noć je proveo pod otvorenim nebom ispred migrantskog kampa „Lipa“, trideset kilometara od Bihaća, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Sa njim je još oko 350 migranata i izbjeglica koji su u srijedu, 30. septembra, iz prihvatnog centra „Bira“ u Bihaću dovedeni pred „Lipu“.
„Jučer nas je policija dovezla ovdje iz ‘Bire’. IOM (Međunarodna organizacija za migracije op. a ) je rekao da nema mjesta, da je kamp pun i da ne možemo ući. Nemamo pravo na hranu ni na medicinsku pomoć“, kazao je Emran za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Razgovarali smo jutro nakon tragičnog incidenta koji se dogodio u Bihaću, kada je dvoje migranta izgubilo život u međusobnom sukobu, što je za RSE potvrdio portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić.
Emran ponavlja da niko od migranata ne želi ostati u BiH, niti u kampu.
„Zato što je situacija loša. U Bosni i Hercegovini sam godinu dana. Do sada sam pokušao 17 puta preći granicu sa Hrvatskom. Svaki put sam vraćen. Želimo da napustimo Bosnu, jer vidite i sami da je situacija loša“, priča Emran.
Vlasti Unsko-sanskog kantona (USK, jednog od deset kantona u Federaciji BiH) 30. septembra su izmjestile maloljetne migrante bez pratnje, koji su se nalazili u prihvatnom kampu „Bira“ u kamp „Borići“ u gradu Bihaću, a oko 300 odraslih muškaraca je upućeno ka kampu „Lipa“. Time je „Bira" ispražnjena, a vlasti kantona traže njeno potpuno zatvaranje.
Amnesty i IOM: Nepotrebno i nehumano
U kampu „Lipa“ se nalazi 1.158 migranata, a kapacitet je hiljadu osoba, te je oko 350 migranata za koje nije bilo mjesta, nakon premiještanja ostalo ispred kampa, kako je potvrdio regionalni direktor Međunarodne agencije za migracije (IOM), Peter Van der Auweraert na Twitteru.
“Oni će ovu i možda naredne noći provesti na otvorenom i hladnom bez smještaja. Ovo je tužno i nehumano“, apelovao je Van der Auweraert.
Podijelio je i videozapis u kome se vide migranti i izbjeglice kako, ogrnuti ćebadima, stoje ispred kampa, te konstatovao kako, sem nehumanosti, postoji i problem koji će osjetiti i lokalno stanovništvo, a to je da će ovakvim postupcima vlasti samo biti povećan broj migranata i izbjeglica koji spavaju na otvorenom u Bihaću i okolini.
Kamp Lipa oformljen je u vrijeme pandemije korona virusa i uslovi u kampu nisu prilagođeni boravku u zimskim uslovima, jer migranti i izbjeglice borave u šatorima. Kamp je udaljen od glavnih medicinskih centara, škola, te osnovnih servisa za potrebe migranata i izbjeglica.
Amnesty International (AI) sa sjedištem u Londonu u pisanom saopštenju za medije od 1. oktobra, ocjenjuje da zvuči nevjerovatno da se stotine migranata nalazi na ulicama i u šumama tražeći sklonište, dok je potpuno opremljeni centar "Bira" prazan.
“Kako dolaze hladniji dani, vlasti bi trebale poduzeti korake kako bi izbjeglicama i migrantima omogućile sklonište za vrijeme zime, umjesto da se igraju njihovim životima. To ne samo da je nehumano, već može imati katastrofalne posljedice”, izjavila je Jelena Sesar, istraživačica AI-ja za Balkan.
Iz Amnestija upozoravaju Evropska komisija (EK) mora sarađivati s vlastima u BiH kako bi hitno pronašla rješenje za smještaj i pružanje humanitarne pomoći ljudima koji su se zatekli tu bez igdje išta.
“Evropski čelnici ne mogu tvrditi da se neće ponoviti slučaj kampa Moria (u Grčkoj op.a.), dok istovremeno zanemaruju nevolju očajnih ljudi koji spavaju pod otvorenim nebom bez vode, hrane i medicinske podrške na pragu EU”, istakla je ona.
EU: Neodgovorno ugrožavanje života
Evropska unija (EU) je osudila "neprihvatljive akcije" koje su poduzele vlasti Unsko-sanskog kantona (na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine) prisilno premještajući izbjeglice i migrante iz privremenog prihvatnog centra „Bira“ u Bihaću na lokalitet objekta za hitni smještaj u „Lipi“.
„Kao rezultat toga, stotine osoba su ostavljene u teškim vremenskim uslovima bez skloništa i pristupa osnovnoj pomoći. Ovako neodgovorne radnje ugrožavaju živote“, stoji u reakciji Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini (BiH).
„EU je neprestano i jasno davala do znanja da je objekat za hitni smještaj u Lipi samo privremena mjera u odgovoru na COVID-19 i da ne ispunjava osnovne zahtjeve potrebne za smještaj izbjeglica i migranata u trenutnim vremenskim uslovima ili tokom zime. Vijeće ministara nikada nije odredilo objekat u Lipi kao prihvatni centar“, navode u reagovanju iz EU.
Pozivaju i Ministarstvo sigurnosti BiH da „ hitno poduzme sve potrebne mjere na sprječavanju razvoja humanitarne krize“.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH nema reakcije niti odgovora na upit RSE da kažu šta će uraditi u trenutnoj situaciji.
Ko je odobrio premještaj?
Izmještanje migranata i izbjeglica počelo je nakon sjednice Predsjedništva BiH, koje je na sjednici održanoj 27. augusta zaključilo da njihov smještaj mora biti van naseljenih mjesta. Na istoj sjednici je zaduženo Vijeće ministara BiH da u tu svrhu izdvoji iz budžeta državnih institucija pet miliona maraka (2,5 miliona eura).
Tada je od Vijeća ministara i Ministarstva sigurnosti zatraženo da se napravi i adekvatna koordinacija svih policijskih agencija u BiH radi zaštite državne granice, te imovinske sigurnosti građana i očuvanja javnog reda i mira.
Prihvatni kamp „Bira“ u Bihaću otvoren je u oktobru 2018. godine, a prije godinu dana istekao je ugovor o zakupnini sa vlasnikom ovog objekta.
Kapaciteta u „Lipi“ za vlasti ima, za međunarodne organizacije nema
Operativna grupa, koju čine predstavnici vlasti i policije Unsko-sanskog kantona, nakon te odluke Predjsedništva tražila je njegovo zatvaranje, što je potvrdio za Radio Slobodna Evropa (RSE) i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Dok iz međunarodnih organizacija i EU apeluju na nehuman odnos prema migrantima koji ne mogu ući u „Lipu“, Fazlić za RSE tvrdi da kapaciteta ima i više nego što treba.
„U ‘Biri’ su mogli biti po desetine u kontejnerima, i to nikome nije smetalo, a sada za ‘Lipu’ odjednom postoje nekakvi standardi i norme, pa ne može više od hiljadu“, tvrdi Fazlić.
Navodi da prostor za spremanje hrane zadovoljava kriterije za prijem još toliko migranata koliko ih sada ima.
„To su kriteriji koje međunarodne organizacije, posebno IOM provodi, ali uslova za smještaj više od hiljadu migranata gore ima i da žive u boljim uslovima nego kada su bili u ‘Biri’“, kategoričan je Fazlić koji kaže i da iz Vijeća ministara BiH za izmiještanje nisu dobili „ni marke“.
Kuda dalje?
Dio migranata koji su izmješteni 30. septembra prevezen je u „Lipu“, a ostali su, kako kaže premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, dobili mogućnost da biraju.
„Drugi dio je tražio odlazak u ‘game’(naziv za pokušaj prelaska granice). To smo im omogućili. Treći dio migranata je tražio povratak prema Sarajevu, gdje smo im omogućili kupovinu karata i povratak u grad Sarajevo“, kazao je Ružnić nakon izmiještanja.
Iz IOM-a su apelovali na vlasti da tokom noći nađu smještaj za oko 350 migranata za koje u „Lipi“ nije bilo mjesta, no do toga nije došlo.
Neki su ostali ili ispred kampa ili na ulicama Bihaća, gdje su se u noći sa 30 na 1. oktobar potukle dvije grupe migranata i izbjeglica sa fatalnim ishodom - dvojica su ubijena, a 18 povrijeđeno.
Na pitanje zašto se izmiještanje, koje se traži već mjesecima, dogodilo baš sada, pred početak kampanje za lokalne izbore (16. oktobra) i bez dobre pripreme, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže kako se to dvoje ne može dovesti u vezu.
„Da mogu upravljati s policijom i da imam ikakve mehanizme, ja bih to uradio još davno. Ne može biti nikakve veze s predizbornom kampanjom zato što to rade vlada kantona i policija. To ima veze jedino s tim da su se sada stvorili uslovi“, tvrdi Fazlić.
U isto vrijeme dok je policija u Unsko-sanskom kantonu izmiještala migrante i izbjeglice iz „Bire“, o tome kako se nositi s migrantskom krizom, članovi Predsjedništva BiH su u Briselu razgovarali sa zvaničnicima EU.
Nakon susreta je predsjedavajući Presjedništva BiH Šefik Džaferović rekao da postoji plan da se spriječi ulazak migranata i izbjeglica, kako u EU, tako i u zemlje Zapadnog Balkana, te da će biti pojednostavljene procedure za dobijanje azila. Oni migranti i izbjeglice koji ne dobiju azil biće, prema riječima Džaferovića, deportovani u zemlje svoga porijekla.
Procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini trenutno oko 8.500 migranata i izbjeglica. Oko 6.000 ih je smješteno u sedam prihvatnih centara koliko ih je napravljeno u BiH. Pet centara je u Unsko-sanskom kantonu, gdje je i najveći broj migranata i izbjeglica, njih oko 3.500.
