Sve više migranta i izbjeglica iz Sirije, Tunisa, Libije, Afganistana i Pakistana stiže u Bosnu i Hercegovinu. Prihvatni centri, prema zvaničnim podacima, popunjeni su do 80 posto. Migranti uglavnom stižu novim koridorom koji je otvoren duž granice sa Crnom Gorom.
Karakteristično je što je povećan i broj tražilaca azila u BiH sa kojima rade predstavnici zvaničnih institucija Bosne i Hercegovine, UNHCR-a, te predstavnici nevladinih organizacija koji im pružaju i sociopsihološku pomoć, jer je najčešće riječ o ranjivim kategorijama, poput djece bez pratnje ili osoba koje su na svom migrantskom putu preživjele teške torture.
Migrante u pokušaju da pređu granicu i uđu u Bosnu i Hercegovinu skoro svakodnevno otkrivaju pripadnici Granične policije.
Posljednja tri mjeseca prošle, te početak ove godine, za više od 400 posto povećan je broj migranata, ali i izbjeglica.
Više od 200 osoba u posljednjih nekoliko mjeseci spriječeno je u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice.
Veliki broj njih u Bosnu i Hercegovinu pokušavaju da uđu iz susjedne Crne Gore na granici u okolini Trebinja i Foče, ali i iz Srbije u okolnim mjestima kraj Višegrada i Zvornika, no zvanični podaci Granične policije kažu da je najveći broj zabilježenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice evidentiran je na području Bihaća i Velike Kladuše.
Bosna i Hercegovina posljednja je država u koju migranti dolaze na svom putu ka Evropskoj uniji, kaže ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
"Imamo posebnu odgovornost jer štitimo vanjsku granicu EU, i tu postoje naše dodatne obaveze i razlozi. Mi imamo preko hiljadu kilometara vanjske granice sa EU. Hrvatska će vrlo brzo ispuniti uslove šengena i to će biti još jedan dodatni teret za BiH", navodi Mektić.
Regionalni portparol UNHCR -a Neven Crvenković upozorava da nije riječ samo o migrantima već i o izbjeglicama, te da je veliki broj onih koji traže azil u BiH.
"Mislim da je ovdje potrebno napraviti diferencijaciju u smislu brige za tim ljudima, koji dolaze iz različitih razloga, pojačano migriraju i koji traže i određenu zaštitu u skladu sa njihovim statusom, naravno. Činjenica jeste da je zadnjih nekoliko mjeseci, pa općenito i u prošloj godini, došlo do velikog povećanja broja tražitelja azila u BiH. U 2017. bilježimo porast od nekih 500 posto", kaže Crvenković.
Direktor Službe za odnose sa strancima Slobodan Ujić kaže da kapaciteti BiH za sada zadovoljavaju potrebe i migranata i tražilaca azila.
"Povećan je broj tražitelja azila i ono što znamo je da su kapaciteti Azilantskog centra uvijek, isto kao i Imigracionog centra, negdje 70 do 80 posto popunjeni. Još uvijek Služba za poslove sa strancima, zajedno sa ostalim službama uspješno upravlja sa migracijama u BiH", dodaje Ujić.
Kao i u ostalim državama, veliki problem migracija predstavlja i činjenica da je često riječ o najranjivijim kategorijama, djeci bez pratnje, te porodice sa malom djecom koji su meta trgovaca ljudima.
"To su ranjive kategorije o kojima morate posebno voditi računa i imati posebne uslove za smještaj. Sada tražimo rješenja za te posebne ranjive kategorije među kojima su i djeca i majke sa malom djecom, ali i stari i bolesni. Imate tu i slučajeva trgovine djecom, trgovine ljudima", upozorava ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
I Neven Crvenković iz UNHCR-a kaže da se mora pomenuti i širi regionalni kontekst te činjenicu da se pokušavaju naći alternativni putevi uz pomoć krijumčara ljudima i drugih kriminalnih grupa.
"Sve to kako bi nastavili svoje putovanje prema sjeveru. Uslijed toga dolazi i do takve fragmentacije tih puteva koji sada pojačano vode iz Grčke prema Albaniji, pa prema Crnoj Gori i prema BiH i tako dalje ili ljudi direktno iz Srbije prelaze u BiH kako bi nastavili put prema sjeveru, odnosno prema EU", objašnjava Crvenković.
Da krijumčari ljudima pokušavaju da se okoriste govore i stalne policijske akcije. U jednoj od posljednjih uhapšeno je 16 ljudi, koji su osumnjičeni da su bili organizovana kriminalna grupa koja je ilegalno prebacivala migrante.
Facebook Forum