Ministarski sastanak za suočavanje sa migracijama kojem prisustvuju predstavnici država koje se nalaze na migrantskoj ruti od Grčke do Austrije, za cilj ima poboljšanje saradnje kako bi se spriječili ilegalni ulasci.
Među mjerama koje su na konferenciji u Sarajevu predložili predstavnici ovih zemalja, a koji su blisko povezani s tematikom migracija su, biometrijska registracija migranata u svim zemljama kroz koje prolaze, saradnja kriminalističkih policija u borbi protiv krijumčara ljudima, te razmjena operativnih podataka u regiji.
Osim sigurnosnog, razmatran je i humanitarni pristup osobama koje su u potrebi, bez obzira radi li se o izbjeglicama iz ratne zone ili ekonomskih migranata.
Posljedice prikrivanja stvarnog stanja i nedovoljne razmjene podataka dovele su do toga da se 2015. godine hiljade migranata pojave u nekoj od zemalja Evropske unije, a da prethodno nije bilo nikakvih upozorenja niti informacija o njihovom stvarnom kretanju. To se, kako je rečeno tokom regionalnog ministarskog sastanka, ne smije ponoviti.
Stoga je jedna od mjera kako je naveo ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić adekvatna baza podataka.
"Prvo, što je jako bitno, a to smo dogovorili – svaka država mora izvršiti registraciju i stvoriti vlastitu bazu biometrijskih podataka te da ta baza mora biti kompatibilna, prije svega ovdje, sa nama, u regionu, i sa bazama u Evropskoj uniji (EU), da vidimo jesu li te osobe već podnosile zahtjev, pod kojim imenom, sa kojim podacima, da nas ne bi jedna te ista osoba ne znam po koliko puta, na razne načine zavlačila", rekao je Mektić.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije Boštjan Šefic naveo je da je situacija još pod kontrolom, ali da se broj migranata konstantno povećava što zabrinjava. Zemlje na migrantskoj ruti moraju poštivati sporazume o readmisiji, ali i raditi na suzbijanju organizovanog kriminala, što je jedan od prijedloga zaključaka.
"Treba direktna saradnja kriminalističkih policija u suzbijanju rada organizovanih kriminalnih grupa koje organizuju ilegalne migracije, zarađuju novac i dovode ljude u tešku situaciju, ali i pojedine države. Tu treba napraviti saradnju kao što su napravile Slovenija i Hrvatska. Zašto? Jer je 80 posto svih ljudi koji organizuju kriminalne operacije prema našim saznanjima iz šire regije", kazao je Šefic.
Zaustavljanje migrantske rute što dalje od granica EU, plan je koji se razmatra već tri godine, a već naveliko se govori o tome da bi neka od zemalja Zapadnog Balkana mogla postati središte priliva migranata. No, šef kriminalističke policije Austrije Franc Lang kaže kako je tačno da takav plan postoji, ali da se razmatraju zemlje koje su najbliže izvoru migrantske krize, poput Egipta ili Ukrajine.
"Da se u kontekstu migracija koje se kreću prema EU trebaju uspostaviti odgovarajući centri, mi ih nazivamo portalima. To bi bili centri izvan EU u kojima bi tražitelji azila, migranti i razne takve grupe mogli podnijeti zahtjev za azil i gdje bi se oni registrirali, gdje bi se provjerio njihov identitet te se odlučilo mogu li ići dalje", kazao je Lang.
Dok se razmatraju adekvatne mjere, iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) upozoravaju da je neophodno je da zemlje paralelno obezbijede humani pristup migrantima, bez obzira jesu li oni na ruti iz ekonomskih razloga ili su izbjegli iz ratne zone.
"Što se tiče sigurnosti granica i mogućnosti pojačavanja te sigurnosti, to jeste bitno ali bez stvaranja povećanja opasnosti po ljude koji se pojavljuju na tim granicama, dakle bez korištenja sile, ali uz adekvatan odgovor. Drugi aspekt je pomoć ljudima koji brave u zemlji. Humanitarna pomoć ne podrazumijeva samo smještaj, već način na koji se to reflektira na stanovništvo – ako migranti nemaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu to se direktno reflektira na zdravstveni status stanovništva u područjima gdje su smješteni, što se u BiH već pojavljuje", ukazao je šef misije IOM-a u BiH Peter Van der Auweraert.
- Nijednom migrantu u BiH nije odobren azil
- Migranti 'blokirali' vlast u Hercegovini
- Avionom od Teherana do Beograda, pa ilegalno preko Drine
Teret je na državama kroz koje migranti prolaze da se omoguće adekvatni kapaciteti, upozorila je ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac.
"Nijedna država ne želi da idu slike u svijet, da se migranti hrane po parkovima, na mjestima gdje to nije prikladno. Moramo ispoštovati sve da migranti budu adekvatno smješteni u kapacitete koje mora država da obezbijedi", riječi su ministrice Borovac.
Državama koje su na ruti migranata neophodno je obezbijediti ne samo humanitarnu pomoć, već i pomoć u opremi i policajcima, kako bi se kretanja zaista i presjekla.
Za sada Evropska komisija je objavila da će uputiti pomoć u iznosu od 1,5 miliona eura za rješavanje rastućih potreba izbjeglica, tražioca azila i migranata u Bosni i Hercegovini.
Facebook Forum