Merkel i Obama o jačim sankcijama Rusiji

Nakon što su još jedanput pozvali Moskvu da povuče svoje trupe s graničnog područja s Ukrajinom, američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel saglasali su se i sa mogućnošću da se Rusiji pojačaju sankcije. Paralelno, ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, pozvao je da se zaustavi priznavanje aktuelne ukrajinske vlasti.

Rusija je jedna od rijetkih država koja odbija priznati ukrajinske vlasti kao legitimne, s obrazloženjem da je za njih još uvijek predsjednik svrgnuti Viktor Janukovič.

Lavrov je, osim toga, posebno naglasio kako je za Ukrajinu važno da ostane neutralna, a ne da se priključi NATO paktu. Dodao je da je njegova zemlja spremna za direktne razgove sa predstavnicima SAD, EU i Ukrajine.

Nakon telefonskog razgovora Obama-Merkel, Bijela kuća je saopštila kako su dvoje lidera svjesni da oni i njihovi saveznici moraju biti spremni za daljnje pojačavanje sankcija Rusiju, ukoliko kriza u Ukrajini eskalira.

Američki predsjednik i njemačka kancelarka nastaviće razgovore o Ukrajini na skorom susretu u Washingtonu.
Amerika je optužila Moskvu da najvjerojatnije podržava proruske separatiste koji „orkestriranim kampanjama i sabotažama unose haos u Ukrajinu“.

Osim toga, Bijela kuća prigovara Vladimiru Putinu da isporukama plina i neplaćenim računima ucjenjuje Kijev, ali i dobar dio Evrope.

Ruski predsjednik je u pismu objavljenom u četvrtak prozvao Ukrajinu za neplaćenih 2 milijarde i 200 miliona dolara, te evropske lidere upozorio da, ukoliko Kijev ne plati dug, to može ugroziti daljnju dostavu plina u 18 evropskih zemalja.

U svom obraćanju Evropi, ruski predsjednik je kazao kako pasivnost Unije u vezi s ukrajinskim dugom ostavlja dojam da evropski partneri žele samo Rusiju okriviti za sve posljedice koje izaziva ukrajinska ekonomska kriza.

Govoreći na sigurnosnom Forumu u Kijevu, premijer Arsenij Jacenjuk izrazio je svoje uvjerenje da „zapadni partneri Ukrajine, koji su im dali političku podršku, neće prekršiti principe međunarodnog prava i u budućnosti ih ostaviti na cjedilu“.

​"Pitanje Krima nije pitanje medjusobnih odnosa Ukrajine i Rusije. To je problem koji ugrožava globalnu sigurnost. Vladimir Vladimirovič je jednom rekao da je najveća tragedija prošloga stoljeća raspad Sovjetskog saveza. Želio bih mu odgovoriti: Vladimire Vladimiroviču, uskrsavanje Sovjetskog saveza bila bi najveća tragedija ovoga stoljeća.", poručio je Jacenjuk.