U centru puste arene Plaza Mexico, mladi matador podiže crveni plašt i skače udesno dok ga napada – ne bik, već glava bika na kolicima.
Kolega koji urla gura spravu na točkovima, kako bi unio malo stvarnosti u trening u iščekivanju povratka borbi s bikovima u Mexico Cityju.
Tradicionalne borbe zadobile su žestok udarac nakon što ih je Vrhovni sud zabranio u junu 2022. godine.
→ Zašto
Nakon pauze od skoro 600 dana, Fiesta Brava (španski naziv za borbe s bikovima), vraća se od 28. januara na Plaza Mexico u glavnom gradu Ciudadu de Mexico, rekao je organizator borbi.
"Sama pomisao da sam blizu ispunjenja sna – gura me naprijed", kaže ambiciozni torero, Juan Esteban Arboleda Gomez.
On se iz Kolumbije preselio u meksičku prijestolnicu kako bi nastavio karijeru nakon što je sud ukinuo suspenziju.
Arboleda Gomez, poznatiji kao Juan Gomez "Dinastija", među hiljadama je onih koji su u proteklih godinu i po dana teško sastavljali kraj s krajem.
Oni, kao i ljubitelji ove manifestacije, presudu suda dočekali su oduševljeno, ali i s osjećajem olakšanja.
Počeci kontroverznog 'sporta'
Tradicija s bikovima vuče daleko u prošlost, još u vrijeme bronzanog doba, kada su u mediteranskim kulturama bikovi bili povezivani sa božanstvima i žrtvovanjem.
Dolaskom Rimljana organizovane su lokalne proslave u kojima su bikovi bili jedni od učesnika u areni.
Historičari navode da je španski osvajač Hernan Cortes gledao prve borbe s bikovima još 1520-ih godina.
Španci su u 18. vijeku uspostavili spektakle s bikovima kakve svijet danas poznaje.
Međutim, povratak borbama u areni zabrinuo je aktiviste za prava životinja.
Pauza je uslijedila nakon tužbe koju je podnijela Justicia Justa.
Ova organizacija smatra da su borbe s bikovima stvorile nezdravo okruženje, izlažući stanovnike Mexico Cityja nasilju i okrutnosti prema životinjama.
Zalaganje Justicie Juste da okonča ovaj kontroverzni "sport" u Meksiku, u kojem postoji više od 500 godina, dio je globalnog pokreta.
Iako se borbe održavaju u većem dijelu Meksika, sudskim mjerama su i dalje blokirane u državama Sinaloa, Guerrero, Coahuila i Quintana Roo, kao i u zapadnom gradu Guadalajara.
Član Kongresa Mexico Cityja Jorge Gavino je pogurao tri lokalne mjere protiv borbi s bikovima. Sve su prošle bezuspješno.
On ukidanje sudske suspenzije smatra udarcem na prava životinja.
Ističe da sa drugim grupama radi na iznošenju novih apela u cilju zaustavljanja ove "okrutne prakse".
"Vrlo je komplikovano, ali nas to ne obeshrabruje jer ćemo, prije ili kasnije, ostvariti ono što smo zacrtali. To će biti nepovratno", rekao je Gavino.
Gavino navodi da "festivali s bikovima imaju sve manje poštovalaca" jer su ljudi naučili da prepoznaju bol koja se nanosi drugim živim bićima.
Globalno posmatrano, oko 180.000 bikova godišnje nastrada u ovim borbama, a još više ih bude ubijeno ili povrijeđeno u sličnim manifestacijama, navodi Humane Society International.
Ova organizacija tvrdi da "bikovi u areni pate od povreda koje mogu dovesti do smrti, oslabljeni su i izmučeni – i fizički i psihički".
Tok koride u areni
U ovakvim borbama (corrida) borci, odnosno toreri ili toreadori, bore se s bikom da bi mu određenim redoslijedom zadali smrtonosan udarac.
Borbe se održavaju u areni (Plaza de toros). Jedna traje oko pola sata, a program borbe predviđa ubijanje između četiri i osam bikova.
U borbi učestvuju četiri ekipe boraca.
Svaka ekipa sastoji se od jednog ili više torera, jednog matadora (toreador koji uspije da nadjača bika postaje matador i kao trofej dobija bikovo uho), jednog do tri pikadora (picador - osoba čija je uloga da zabode bodež u vrat i leđa kako bi bika nadražio) i dva do tri banderiljera (banderillero).
Nakon puštanja bika u arenu, torero izlazi pred njega, mameći ga crvenim plaštom (cape).
Zatim dolazi pikador na konju koji zabija koplje (garrocha) u grbu bika. Tada banderiljeri ubadaju u vrat bika dva do četiri para sulica (banderilla).
Razjareni i ranjeni bik u posljednjem dijelu borbe se suočava s matadorom, koji ga ubija ubadajući mač (estoque) u vrat.
Istovremeno, borbe s bikovima stvaraju 80.000 direktnih i 146.000 indirektnih poslova u zemlji, podaci su Udruženja uzgajivača bikova i borbenih bikova Meksika.
Sveukupno, ova industrija donosi oko 400 miliona dolara godišnje.
Ogromna arena za borbu s bikovima u Mexico Cityju, Plaza Mexico, smatra se centrom meksičke borbe s bikovima i jedna je od tri glavne arene u svijetu uz španske Las Ventas u Madridu i La Maestranza u Sevilji.
Jedan od onih koji su protiv zabrane borbi s bikovima je i Daniel Salinas, 63-godišnji pisac čije je djelo dokumentovalo više od 70 godina zbivanja unutar arene Plaza Mexico.
Nedavno je razmišljao o praznoj areni, kojom bi u njeno zlatno doba odzvanjao poklič "ole!" s oko 40.000 ljudi na visokim tribinama.
Još kao dijete je posmatrao borbe s bikovima, a prizor trenutno prazne arene lično ga pogađa.
"Kao da su vam oduzeli pravo da dođete. Osjećate se kao da vam je sloboda ograničena", kaže Salinas.
Četvoro sudija meksičkog Vrhovnog suda jednoglasno su presudili 6. decembra 2023.
U obrazloženju presude se navodi da organizacija koja je pokrenula tužbu, nije dokazala da su borbe s bikovima prouzrokovale "neposrednu i nepopravljivu štetu".
Sud je takođe ocijenio da zabrana borbi s bikovima ograničava prava ljudi čiji su poslovi povezi s ovom industrijom.
Facebook Forum