Iako još nema naznaka da li će bh. vlasti ubijediti Fond da toliko novca izdvoji za BiH, ekonomisti upozoravaju da je tek petina traženog dovoljna da popravi domaću ekonomsku situaciju.
U naredne tri sedmice predstavnici vlasti BiH na svim nivoima razgovaraće sa delagacijom MMF-a o uslovima pod kojima bi se zemlja mogla zadužiti, kako je ranije najavljeno, za milijardu eura. Iako se ova cifra spominjala ranije, danas nema službene potvrde da će BiH od MMF-a toliko tražiti, a tek krajem mjeseca moglo bi se tačnije znati šta je, koliko i pod kojim uslovima dobijeno, kaže za RSE predsjedavajući savjetodavne grupe Fiskalnog savjeta BiH, Ranko Šakota:
„Još uvijek je rano govoriti o ciframa. One će, naravno, proisteći iz čitavog ovog procesa pregovora, procjena i u ovom dijelu pitanja spoljne pozicije BiH, odnosno servisiranja i vanjskog duga i održanja karensi borda i održanja platno-bilansne pozicije. To je jedan proces, još je rano govoriti.“
Šakota dodaje da će se pregovori voditi na tehničkom i političkom nivou sa predstavnicima države, oba entiteta i Brčko Distriktom, te da bi tokom ove sedmice trebao bi biti utvrđen nacrt platforme za pregovore, odnosno definisani bh. zahtjevi:
„Pitanje specifičnosti u koje namjene MMF daje svoju podršku, ako je tako možemo nazvati, i to će biti takođe važan dio pregodvora, znači šta je uobičajeno iz tih sredstava da se finansira i koliko je obim, što još u ovom momentu ne znamo tačno.“
Iako još uvijek nije jasno koliko će novaca BiH tražiti od MMF-a ni u šta će biti potrošen, cifra sa kojom se špekuliše u svakom slučaju je previsoka, smatra profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Rajko Tomaš. Osim toga, MMF će sigurno tražiti smanjenje javne potrošnje, zbog čega u državnim i entitetskim kasama i fali novca, kaže Tomaš:
„Sve djeluje paradoksalno. Zadužujemo se zato što imamo probleme, a uslovi za dobijanje tog novca upravo i jesu ti problemi zbog kojih se zadužujemo. Drugi problem jeste činjenica da u BiH trenutno ipak ima novca, međutim činjenica je da on nije baš dobro raspoređen i da se njime ne upravlja racionalno.“
Međutim, posuđivanje novca pod uslovima koje diktira MMF možda i nije loše jer će domaće vlasti natjerati da urade ono što same nisu sposobne, ističe ekonomski stručnjak iz Sarajeva, profesor Mirko Puljić:
„Naše vlasti nisu sposobne, nisu kadre same da smanje javnu potrošnju, a osnovni cilj intervencije MMF-a je smanjenje javne potrošnje. I ako pođemo od pretpostavke da naši to samo nisu u stanju napraviti, onda u tom smislu i taj stend baj aranžaman sa MMF-om dobro dođe, ali je on u cjelokupnom kontekstu jedna loša stvar za BiH, i to u onom smislu u kome je BiH ipak manje pogođena krizom nego što su druge zemlje koje koriste sredstva MMF-a. Imate dvostruku procjenu ili dvostruki pristup: s jedne strane dobro dođe da riješi našu nesposobnost, a s druge strane u normalnim uslovima bi to bilo nepotrebno.“
Uslovi koje postavlja MMF su vrlo strogi i ukoliko bh. vlasti novac budu tražile kako bi pokrile aktuelne budžetske deficite, malo je vjerovatno da će novac i dobiti, ističe Goran Gavran, stručnjak za makroekonomska pitanja Vanjsko trgovinske komore BiH. Ukoliko bi novac bio usmjeren ka kapitalnim investicijama, zaduživanje je opravdano, kaže Gavran:
„A ukoliko se ona upotrijebe na pravi način, prije svega u ove javne investicije, u infrastrukturu i ostalo, onda novo zaduženje ne bi bilo ništa negativno već bi konačno dalo zamah našoj privredi i u tom smislu ga je trebalo učiniti i mnogo ranije. Međutim, ukoliko se samo zatraži sa tim obrazloženjima, a onda u praksi se ponovno iskomplikuju procedure i na kraju plaćamo penale za neiskorištena sredstva, kao što već sada radimo za mnoge fondove iz EU, onda bi ovo moglo biti dodatno opterećenje i dodatno zaduženje građana u narednim godinama.“
Gavran pojašnjava da BiH nije pretjerano zadužena zemlja, pa ukoliko bi se posuđeni novac od MMF-a usmjerio pravilno, problema oko vraćanja ne bi trebalo biti:
„Uslovi za ovakve kredite, gledano čisto bankarski, su veoma povoljni i u svakom slučaju neuporedivo povoljniji od aranžmana koji je federalna Vlada zaključila s komercijalnim bankama, tako da na pravi način ako se novac investira, ako se budžetska potrošnja učini racionalnijom, neće biti problem ni vratiti taj novac. Ukoliko se nastavi poslovati na ovaj sadašnji način, onda bi zaista budžetski deficiti u budućnosti mogli biti mnogo veći, a građani biti još više opterećeni dodatnim poreskim opterećenjima.“
U naredne tri sedmice predstavnici vlasti BiH na svim nivoima razgovaraće sa delagacijom MMF-a o uslovima pod kojima bi se zemlja mogla zadužiti, kako je ranije najavljeno, za milijardu eura. Iako se ova cifra spominjala ranije, danas nema službene potvrde da će BiH od MMF-a toliko tražiti, a tek krajem mjeseca moglo bi se tačnije znati šta je, koliko i pod kojim uslovima dobijeno, kaže za RSE predsjedavajući savjetodavne grupe Fiskalnog savjeta BiH, Ranko Šakota:
„Još uvijek je rano govoriti o ciframa. One će, naravno, proisteći iz čitavog ovog procesa pregovora, procjena i u ovom dijelu pitanja spoljne pozicije BiH, odnosno servisiranja i vanjskog duga i održanja karensi borda i održanja platno-bilansne pozicije. To je jedan proces, još je rano govoriti.“
Šakota dodaje da će se pregovori voditi na tehničkom i političkom nivou sa predstavnicima države, oba entiteta i Brčko Distriktom, te da bi tokom ove sedmice trebao bi biti utvrđen nacrt platforme za pregovore, odnosno definisani bh. zahtjevi:
„Pitanje specifičnosti u koje namjene MMF daje svoju podršku, ako je tako možemo nazvati, i to će biti takođe važan dio pregodvora, znači šta je uobičajeno iz tih sredstava da se finansira i koliko je obim, što još u ovom momentu ne znamo tačno.“
Iako još uvijek nije jasno koliko će novaca BiH tražiti od MMF-a ni u šta će biti potrošen, cifra sa kojom se špekuliše u svakom slučaju je previsoka, smatra profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Rajko Tomaš. Osim toga, MMF će sigurno tražiti smanjenje javne potrošnje, zbog čega u državnim i entitetskim kasama i fali novca, kaže Tomaš:
„Sve djeluje paradoksalno. Zadužujemo se zato što imamo probleme, a uslovi za dobijanje tog novca upravo i jesu ti problemi zbog kojih se zadužujemo. Drugi problem jeste činjenica da u BiH trenutno ipak ima novca, međutim činjenica je da on nije baš dobro raspoređen i da se njime ne upravlja racionalno.“
Međutim, posuđivanje novca pod uslovima koje diktira MMF možda i nije loše jer će domaće vlasti natjerati da urade ono što same nisu sposobne, ističe ekonomski stručnjak iz Sarajeva, profesor Mirko Puljić:
„Naše vlasti nisu sposobne, nisu kadre same da smanje javnu potrošnju, a osnovni cilj intervencije MMF-a je smanjenje javne potrošnje. I ako pođemo od pretpostavke da naši to samo nisu u stanju napraviti, onda u tom smislu i taj stend baj aranžaman sa MMF-om dobro dođe, ali je on u cjelokupnom kontekstu jedna loša stvar za BiH, i to u onom smislu u kome je BiH ipak manje pogođena krizom nego što su druge zemlje koje koriste sredstva MMF-a. Imate dvostruku procjenu ili dvostruki pristup: s jedne strane dobro dođe da riješi našu nesposobnost, a s druge strane u normalnim uslovima bi to bilo nepotrebno.“
Uslovi koje postavlja MMF su vrlo strogi i ukoliko bh. vlasti novac budu tražile kako bi pokrile aktuelne budžetske deficite, malo je vjerovatno da će novac i dobiti, ističe Goran Gavran, stručnjak za makroekonomska pitanja Vanjsko trgovinske komore BiH. Ukoliko bi novac bio usmjeren ka kapitalnim investicijama, zaduživanje je opravdano, kaže Gavran:
„A ukoliko se ona upotrijebe na pravi način, prije svega u ove javne investicije, u infrastrukturu i ostalo, onda novo zaduženje ne bi bilo ništa negativno već bi konačno dalo zamah našoj privredi i u tom smislu ga je trebalo učiniti i mnogo ranije. Međutim, ukoliko se samo zatraži sa tim obrazloženjima, a onda u praksi se ponovno iskomplikuju procedure i na kraju plaćamo penale za neiskorištena sredstva, kao što već sada radimo za mnoge fondove iz EU, onda bi ovo moglo biti dodatno opterećenje i dodatno zaduženje građana u narednim godinama.“
Gavran pojašnjava da BiH nije pretjerano zadužena zemlja, pa ukoliko bi se posuđeni novac od MMF-a usmjerio pravilno, problema oko vraćanja ne bi trebalo biti:
„Uslovi za ovakve kredite, gledano čisto bankarski, su veoma povoljni i u svakom slučaju neuporedivo povoljniji od aranžmana koji je federalna Vlada zaključila s komercijalnim bankama, tako da na pravi način ako se novac investira, ako se budžetska potrošnja učini racionalnijom, neće biti problem ni vratiti taj novac. Ukoliko se nastavi poslovati na ovaj sadašnji način, onda bi zaista budžetski deficiti u budućnosti mogli biti mnogo veći, a građani biti još više opterećeni dodatnim poreskim opterećenjima.“
