Rasprava na konferenciji “Međunarodna zajednica u BiH - koje su lekcije za Siriju?”, u organizaciji Vanjsko-političke inicijative BiH i Arapske reformske inicijative, ponudila je prijedloge ne samo o zaustavljanju rata nego i o tome kako proći proces tranzicije i izgradnje mira u Siriji
Međunarodna intervencija u Siriji mora biti brža nego što je bila u BiH, jer je neaktivnost međunarodne zajednice, između ostalog, razlog tragedije sirijskog naroda - osnovna je poruka učesnika konferencije.
„BiH može ponuditi više lekcija, a ja ću izdvojiti dvije. Prva je da međunarodna zajednica mora štiti civile od masovnih ubistava, zločina i genocida. Mi smo o tome već trebali izvući pouke iz BiH kada međunarodna zajednica nije spriječila masovna ubistva i nije zaštitila civile, žene i djecu, posebno u Srebrenici. Sada se u Siriji dešavaju masovna ubistva, svjetska zajednica je opet nemoćna i nije u stanju da zaštiti građane. Možda je to najvažnija lekcija iz Bosne i Hercegovine. Ipak, ja izdvajam još jednu - u Siriji ne smijemo ponoviti Dejtonski ustav, koji ima BiH. U Siriji moramo izgraditi multietničko društvo, a ne da ljudi i teritorija države budu podijeljeni po etničkim i nacionalnim kriterijima. Ukratko, da ne napravimo ustavna rješenja koja neće funkcionisati u budućnosti", ističe Alvaro de Vasconcelos, nekadašnji analitičar Evropskog instituta za sigurnosne studije i danas saradnik Arapske reformske inicijative.
Hasan Nuhanović, koji je preživio masovno pogubljenje u Srebrenici, prenio je neka svoja iskustva:
„Ja nisam ljudima iz Sirije konkretno reći koje bi bile moje preporuke, ali sam se nadao da će oni iz mog izlaganja sami izvući neke zaključke. Po meni je osnovna razlika između Sirije i BiH ta što su, konkretno u Srebrenici, 1995. godine međunarodne snage već bile prisutne. Broj međunarodnih snaga je bio negdje oko 22.000 u BiH kad se Srebrenica dogodila. Dakle, činjenica je da su međunarodne snage bile s određenim mandatom - da koriste svoje naoružanje. Oni to nisu činili. Kao posljedicu imali smo pokolj, masakr 1995. godine u julu. Sama činjenica da međunarodne snage dođu negdje na teren i rasporede se ne znači da će rješenje na taj način biti ponuđeno ljudima.“
Slike koje stižu iz Sirije podsjećaju na one iz BiH prije 20 godina - granate, snajperski hici, glad, strah, redovi za kruh i vodu, nehumani uslovi u bolnicama, ukopi na stadionima.
Stoga učesnici skupa nisu željeli izvlačiti zaključke o karakteru sukoba, nego o intervenciji međunarodne zajednice, ističe Lejla Kablar, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH:
„Smisao ove konferencije je da se na neki način ponudi platformi za dijalog, za diskusiju o ulozi međunarodne zajednice u BiH sa jednim prilično provokativnim nazivom Koje lekcije za Siriju, kako bismo pokušali izvući određene zaključke ne iz između karaktera sukoba u Siriji i u BiH, nego o ulozi i međunarodnom intervencionizmu u toku samog sukoba, prilikom okončanja sukoba, do postupka koji zapravo slijedi nakon toga.“
„Došao sam u Sarajevo, u BiH, kako bih naučio nešto iz iskustva u kontekstu sirijskog sukoba i načina njegovog rješavanja. Prva lekcija koju treba naučiti je da sirijski demokratski političari moraju imati viziju kako će Sirija izgledati u budućnosti. Druga lekcija je da se ne smije ući u dugotrajni proces tranzicije, nego da pokušamo biti brži i efikasniji, da ne prihvatamo isključivo rješenja koja dolaze od međunarodne zajednice, nego da domaći političari budu aktivniji u predlaganju rješenja za budućnost svoje zemlje", kaže Salam Kawakibi, u ime Arapske reformske inicijative.
Svjetske sile su rat u BiH zaustavile nakon skoro četiri godine krvoprolića i stradanja ljudi, masovnih zločina, hiljade ubijenih i ranjenih, razorenih gradova i preko dva miliona protjeranih. Ugroženi civili u Siriji trebaju pomoć što prije, ističe Hasan Nuhanović:
„Tamo se priča tek o mogućnosti da međunarodne snage dođu, a vidio sam da su neke osobe, koje su imale određenu ulogu u BiH u toku rata, ispred UN-a poslane u Siriju da pregovaraju, kao što je, recimo, Kofi Annan, osoba koja je imala negativnu ulogu u ratu u BiH. On je bio podsekretar UN-a za mirovne misije u svijetu u vrijeme masakra u Srebrenici, dakle ista osoba koja je uradila loš poaso u BiH poslana je u Siriju prije par mjeseci. Jučer sam vdio da je i Carla del Ponte angažovana u tom pregovaračkom timu ispred UN-a, dakle osoba koja je vrlo dobro poznata svima nama. Otprilike isti se ljudi vrte u UN-u iz prošlosti ovdje, sa Balkana.“
Rat u BiH i sukob u Siriji su različiti po karakteru, ali međunarodna zajednica mora imati isti zadatak - štititi stanovništvo i spiječiti ubijanje, zaključak je učesnika konferencije Lekcije za Siriju iz BiH.
Međunarodna intervencija u Siriji mora biti brža nego što je bila u BiH, jer je neaktivnost međunarodne zajednice, između ostalog, razlog tragedije sirijskog naroda - osnovna je poruka učesnika konferencije.
„BiH može ponuditi više lekcija, a ja ću izdvojiti dvije. Prva je da međunarodna zajednica mora štiti civile od masovnih ubistava, zločina i genocida. Mi smo o tome već trebali izvući pouke iz BiH kada međunarodna zajednica nije spriječila masovna ubistva i nije zaštitila civile, žene i djecu, posebno u Srebrenici. Sada se u Siriji dešavaju masovna ubistva, svjetska zajednica je opet nemoćna i nije u stanju da zaštiti građane. Možda je to najvažnija lekcija iz Bosne i Hercegovine. Ipak, ja izdvajam još jednu - u Siriji ne smijemo ponoviti Dejtonski ustav, koji ima BiH. U Siriji moramo izgraditi multietničko društvo, a ne da ljudi i teritorija države budu podijeljeni po etničkim i nacionalnim kriterijima. Ukratko, da ne napravimo ustavna rješenja koja neće funkcionisati u budućnosti", ističe Alvaro de Vasconcelos, nekadašnji analitičar Evropskog instituta za sigurnosne studije i danas saradnik Arapske reformske inicijative.
Hasan Nuhanović, koji je preživio masovno pogubljenje u Srebrenici, prenio je neka svoja iskustva:
„Ja nisam ljudima iz Sirije konkretno reći koje bi bile moje preporuke, ali sam se nadao da će oni iz mog izlaganja sami izvući neke zaključke. Po meni je osnovna razlika između Sirije i BiH ta što su, konkretno u Srebrenici, 1995. godine međunarodne snage već bile prisutne. Broj međunarodnih snaga je bio negdje oko 22.000 u BiH kad se Srebrenica dogodila. Dakle, činjenica je da su međunarodne snage bile s određenim mandatom - da koriste svoje naoružanje. Oni to nisu činili. Kao posljedicu imali smo pokolj, masakr 1995. godine u julu. Sama činjenica da međunarodne snage dođu negdje na teren i rasporede se ne znači da će rješenje na taj način biti ponuđeno ljudima.“
Slike koje stižu iz Sirije podsjećaju na one iz BiH prije 20 godina - granate, snajperski hici, glad, strah, redovi za kruh i vodu, nehumani uslovi u bolnicama, ukopi na stadionima.
Stoga učesnici skupa nisu željeli izvlačiti zaključke o karakteru sukoba, nego o intervenciji međunarodne zajednice, ističe Lejla Kablar, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH:
„Smisao ove konferencije je da se na neki način ponudi platformi za dijalog, za diskusiju o ulozi međunarodne zajednice u BiH sa jednim prilično provokativnim nazivom Koje lekcije za Siriju, kako bismo pokušali izvući određene zaključke ne iz između karaktera sukoba u Siriji i u BiH, nego o ulozi i međunarodnom intervencionizmu u toku samog sukoba, prilikom okončanja sukoba, do postupka koji zapravo slijedi nakon toga.“
„Došao sam u Sarajevo, u BiH, kako bih naučio nešto iz iskustva u kontekstu sirijskog sukoba i načina njegovog rješavanja. Prva lekcija koju treba naučiti je da sirijski demokratski političari moraju imati viziju kako će Sirija izgledati u budućnosti. Druga lekcija je da se ne smije ući u dugotrajni proces tranzicije, nego da pokušamo biti brži i efikasniji, da ne prihvatamo isključivo rješenja koja dolaze od međunarodne zajednice, nego da domaći političari budu aktivniji u predlaganju rješenja za budućnost svoje zemlje", kaže Salam Kawakibi, u ime Arapske reformske inicijative.
Svjetske sile su rat u BiH zaustavile nakon skoro četiri godine krvoprolića i stradanja ljudi, masovnih zločina, hiljade ubijenih i ranjenih, razorenih gradova i preko dva miliona protjeranih. Ugroženi civili u Siriji trebaju pomoć što prije, ističe Hasan Nuhanović:
„Tamo se priča tek o mogućnosti da međunarodne snage dođu, a vidio sam da su neke osobe, koje su imale određenu ulogu u BiH u toku rata, ispred UN-a poslane u Siriju da pregovaraju, kao što je, recimo, Kofi Annan, osoba koja je imala negativnu ulogu u ratu u BiH. On je bio podsekretar UN-a za mirovne misije u svijetu u vrijeme masakra u Srebrenici, dakle ista osoba koja je uradila loš poaso u BiH poslana je u Siriju prije par mjeseci. Jučer sam vdio da je i Carla del Ponte angažovana u tom pregovaračkom timu ispred UN-a, dakle osoba koja je vrlo dobro poznata svima nama. Otprilike isti se ljudi vrte u UN-u iz prošlosti ovdje, sa Balkana.“
Rat u BiH i sukob u Siriji su različiti po karakteru, ali međunarodna zajednica mora imati isti zadatak - štititi stanovništvo i spiječiti ubijanje, zaključak je učesnika konferencije Lekcije za Siriju iz BiH.