Međuentitetska prepucavanja: Koga diskriminiraju grbovi

Predstavnici vladajuće koalicije u Republici Srpskoj nedavno su tražili od Ustavnog suda BiH da poništi grbove i obilježja 12 opština u Federaciji na kojima se, kako kažu, nalaze obilježja samo jednog naroda. Podsjećamo, Ustavni sud RS je ove godine odlučio da su grbovi grada Banja Luka i opštine Nevesinje – neustavni jer se na njima nalaze obilježja samo jednog naroda. Je li nova inicijativa tek vraćanje loptice u tuđe dvorište pred predstojeće izbore?

Zapostavljajući egzistencijalne probleme građana BiH, političari su po ko zna koji put u prvi plan stavili jedno od nacionalnih i vjerskih pitanja. Ovaj put sporni su grbovi općina u Federaciji BiH. Radi se o grbovima Bosanske Krupe, Cazina, Ključa, Velike Kladuše, Čelića, Breze, Visokog, Zenice, Posušja, Kupresa, Vogošće, te o grbu Posavskog kantona.

Vladajuća koalicija iz RS-a smatra da na ovim grbovima dominiraju samo obilježja Bošnjaka i Hrvata, minareti, džamije, zlatni ljiljani, te šahovnica. Član Komisije za izbor grba Općine Vogošća u mandatu 2002.-2006. godina, Atif Đafo objašnjava šta se nalazi na grbu, kao i šta bi moglo biti sporno:

„U centralnom dijelu se nalaze zgrade, stilizovane fabrike sa dimnjakom koji je jednake debljine da ne bi asoicirao ni na džamiju, ni na crkvu, ni na sinagogu, ni na što drugo vjersko. U donjem dijelu nalazi se zupčanik. Zupčanik je simbol metalne industrije. A u zupčaniku je smješten ljiljan. Ja vjerujem sada da je ljiljan donekle i sporan postao. Sljedeće, ja mislim, šta može biti smetnja je: pozadina cijelog grba je zelena.“

Poslanici vladajuće koalicije iz RS-a traže od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti grbova ovih općina u Federaciji BiH. Zahtjev za ocjenu ustavnosti uslijedio je nakon što je Ustavni sud RS-a odlučio da grbovi Banje Luke i Nevesinja nisu u saglasnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, jer sadrže elemente vjerskog i nacionalnog identiteta samo srpskog naroda. Poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Nikola Baštinac smatra da su grbovi diskriminirajući:

„Isti oni koji su pokretali takvu inicijativu u RS nisu to radili u Federaciji. Nisu postupali u skladu sa Ustavom. I naša je odluka je bila da pokrenemo tu inicijativu i da od pravosudnih institucija dobiju instrukciju da to urade. Definitvno je da su ti grbovi diskriminirajući“, kaže Baštinac.

Pitanje grbova u FBiH pokrenuto je početkom 2011. godine na sjednici Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH. No izostali su konkretni potezi, kaže delegat u ovom Domu Slaviša Mihajlović:

„Mi tada nismo naišli na podršku ostatka Kluba Srba, tako da ta incijativa nije nikada došla pred Dom naroda, iako su grbovi, prije sevga Federacije, pa i po kantonima proglašeni od Ustavnog suda u dva navrata neustavnim. Međutim, nije se otišlo korak naprijed i ništa se do sada nije desilo“, konstatuje Mihajlović.

Historičar Emir Filipović kaže kako su historijska nacionalna obilježja sva tri konstitutivna naroda u BiH - zlatni ljiljan, krst sa četiri “s”, te šahovnica, postali sporni nakon posljednjeg rata:

„Pošto je pokretanjem pitanja ustavnosti identitetskih obilježja u BiH, identificirano je i zakonski utvrđeno šta predstavlja koje obilježje i koji narod ima koji simbol, tako da su onda ti simboli na kojima se nalazi isključivo simbol jednog naroda na nekom općinskom grbu postali neprihvatljivi jer oni ne ne uključuju ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i na taj način postaju problematični“, navodi Filipović.

Ukoliko Ustavni sud BiH ocijeni da grbovi nisu u skladu sa Ustavom, te da se moraju mijenjati, za lokalne vlasti u općini Vogošća to neće biti problem, tvrdi Atif Đafo:

„Ja sam uvijek protiv bilo čega što vrijeđa nekog drugog. To je papir. To je znak koji može da se mijenja. Ako Ustavni sud to kaže, vrlo rado ćemo pristupiti promjenama.“

Nasuprot njemu, Emir Filipović je mišljenja da se grbovi trebaju potpuno ukinuti:

„Mislim da je pravo rješenje da se općinski grbovi ukinu i zamijene državnim grbom – jer to je praksa koja je bila prije Drugog svejtskog rata. A mislim da bi i finansijski bilo najisplativije. Mislim da je bitno kazati da sve ove priče oko državnih, entitetskih i općinskih obilježja služe samo za skretanje pažnje sa mnogo, mnogo ozbiljnijih i važnijih pitanja koje mi u državi imamo“, zaključuje Filipović.