Medijska scena u BiH potpuno je radikalizirana i raspolućena po entitetskoj, etničkoj, ali i političkoj liniji. Neprofesionalnost, vezanost uz političke i poslovne elite, neambicioznost, konformizam, neke su, prema ocjenama analitičara, karakteristike novinarstva u BiH danas.
Političkim uticajima nisu odoljeli ni javni emiteri, a BiH se i dalje u svjetskim izvještajima svrstava tek u red djelimično slobodnih zemalja iako ima savršen zakonski okvir za zaštitu medijskih sloboda.
„Hvata me jeza od agitiranog tona i diskursa u medijskim sadržajima koji bi po mjestu, terminu i nazivu trebali biti naprosto informacija, a nikako iskazivanje apodiktičnih stavova, komentara, ocjena i “mišljenja” po koja novinari/ke o kojima je riječ očigledno idu u partijske centralne komitete kod svojih gazda, od kojih dobijaju i plaće. A još su gori oni/one koji te plaće dobijaju sa grbače nas, poreskih obveznika.”
Ovo je samo jedan od stavova napisanih u proteklih nekoliko sedmica, a koji se odnosi izvještavanje medija u Bosni i Hercegovini. Napisala ga je profesorica Nada Ler Sofronić u tekstu pod nazivom Medijski terorizam i njegove žrtve. Nije jedina koja smatra da u medijskom prostoru BiH nedostaje profesionalizma, da se veliki broj medija pretvorio u partijska glasila, a novinari postali konformisti.
Glavni i odgovorni urednik magazina Slobodna Bosna Senad Avdić kaže da kada je riječ o slobodi medija stanje nikada nije bilo alarmantnije nego što je to u posljednjih nekoliko mjeseci. Politički pritisci jasno su vidljivi i u radu javnih emitera, navodi Avdić.
„Mi danas imamo javne servise koji su pod potpunom kontrolom vladajućih stranaka, kao što su Federalna TV i RTRS. Oni vode politički rat koji ponekad ima zaista grube i gotovo alarmirajuće tonove, zapravo kao transimisija političara pod čijom su oni kontrolom. Konkretno Federalna TV reflektira politiku SDP-a, vladajuće partije u Federaciji, dok je RTRS Pod potpunom kontrolom SNSD-a Milorada Dodika“, kaže Avdić.
Vildana Selimbegović
Mediji u BiH podijeljeni su kao i država prije svega po entitetskoj, a onda i po političkoj liniji. Svjedoci smo radikalizirane medijske scene u BiH, kaže glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović.
„Prije nekih šest, sedam godina, ako se ne varam bila je godina izbora, Dragan Čavić je upravo na BHRT-u u jednoj emisiji rekao sljedeće: ’Kad sam ja došao u SDS, moja partija je tadašnja kontrolirala RT RS. Borio sam se da ta kontrola opadne. Ali vjerujte mi, nikad ni ta kontrola nije bila tolika kolika je danas politička kontrola nad RTRS-om.’ Nažalost, i u Federaciji je jako, jako izražena politička kontrola. Ono što radi posljednjih mjeseci Federalna TV, to nisu prilozi, to nisu informacije, to nisu vijesti“, ocjenjuje Vildana Selimbegović.
Privatni interesi
„Javni servisi 90 posto su instrumentalizovani. Oni su u funkciji određenih stranaka, pojedinaca, određenih politika stranačkih ili nacionalnih - i sve to finansiraju građani“, upozorava jedan od direktora Dnevnog avaza Vlastimir Mijović.
Nedavno je zbog, kako ocjenjuju, nekvalitetnog programa javnih emitera organizacija Sloboda i prosperitet pozvala na građanski neposluh, odnosno neplaćanje RTV takse.
„I dok ne dobijemo istinski javni servis koji je u službi svih njegovih građana, mislim da je krajnje nemoralno i nepošteno da građani finansiraju partijske televizije - i zato smo pozvali na građanski neposluh“, kaže Danijal Hadžović, potpredsjednik ove organizacije.
Ipak, zaposleni u javnim emiterima ne slažu se sa ocjenama da su prije svega entitetske televizije pretvorene u partijske biltene pojedinih stranaka.
„Takve optužbe mogu samo odbaciti. Smatram da uređivačka politika Federalne TV od njenog opstanka nije izmijenjena, nije promijenjena. Bosna i Hercegovina na prvom je mjestu i interes građana BiH“, tvrdi Željko Tica, urednik programa Federalne televizije.
"Dakle, riječ je o potpuno privatnim interesima i da su novinari sami pristali da budu robovi tih interesa", ocjenjuje Senad Avdić.
„Medij čine ljudi, a ti ljudi žive u jasno definisanim društvenim odnosima. Dakle, mediji su ogledalo onoga što se dešava u državi“, napominje Draško Ignjatić, bivši urednik informativnog programa RTRS-a, danas urednik multimedije.
Glavni i odgovorni urednik magazina Slobodna Bosna Senad Avdić kaže kako lošoj situaciji u bh. medijima doprinosi i činjenica da je veliki broj neambicioznih, konformističkih novinara:
„Jako veliki dio, ali ne bih rekao presudan dio krivice za postojeće stanje u medijima snose i sami novinari, odnosno njihovi urednici. Potencirao sam taj faktor konformizma, nezamjeranja. Ima jedna jako dobra definicija, mislim da ju je izrekao filozof i možda najveći teoretičar medija na ovim prostorima, prof. dr. Đuro Šušić: ’Istina stvara heroje, a interes stvara robove.’ Dakle, riječ je o potpuno privatnim interesima i da su novinari sami pristali da budu robovi tih interesa, prije svega ekonomskih, finansijskih, konformističkih itd., dok mislim da je ovih drugih, dakle heroja koji zagovaraju istinu, jako mali broj. Naravno, ne možemo govoriti o dvije suprotstavljene krajnosti. Svako, pa i oni koji pokušavaju govoriti istinu imaju neke svoje interese, ali mislim da je ovdje potpuno izgubljena svaka mjera. Zarad ličnih interesa, zarad lične profitabilnosti, ličnog konformizma novinari pristaju da prodaju dušu đavolu“, zaključuje Avdić.
