Do početka zvanične predizborne kampanje u BiH ostalo je još 12 dana. Međutim, to nekim bh. medijima ne smeta, pa tako već prezentuju ankete koje predviđaju pobjedu nekog od, naravno, “njihovih” kandidata. Iako se niti jedan medij nije zvanično oglasio kojoj stranci pripada, po načinu izvještavanja to je očito. Posebno zabrinjavajuće je, smatraju stručnjaci, što predizbornom ludilu nisu odoljeli ni javni mediji na taj način zapostavljajući temelje profesije.
Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini nije počela u političkom, već u medijskom polju. Javnosti se predstavljaju rezultati anketa kojima se daje prednost nekom od kandidata da će pobijediti na predstojećim općim izborima. Izdvajamo neke od natpisa - “Radončić uvjerljivo prvi”, “Martin Raguž će biti hrvatski član Predsjedništva BiH”.
Malu analizu natpisa iz bh. medija napravio je i profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Enver Kazaz:
„Prema npr. 'Oslobođenju', zasigurno je da će pobjednik predstojećih izbora biti DF i Emir Suljagić kao kandidat. Prema 'Nezavisnim novinama', Mile Dodik je neosporni, svesrpski autoritet od Kosova do daleke budućnosti. 'Večernji list' već je proglasio HDZ pobjednikom. 'Avaz', naravno, Radončića. U takvom mentalnom smućivanju biračkog tijela ne vidi se ružno lice stvarnosti i potreba da politika definira viziju izlaska iz dugoročne ekonomske, kulturološke, moralne i svake druge krize u BiH.“
Pored privatnih medija, priklanjanju nekoj od političkih opcija ili kandidata, nažalost, nisu odoljeli ni javni emiteri. Jedan od eklatantnih primjera zloupotrebe medija u političke svrhe navodi generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” Borka Rudić:
„U centralnom TV dnevniku na entitetskom javnom servisu pet puta se pojavljuje kandidat, i to u pet različitih priloga – od protokola, susreta sa međunarodnim zvaničnicima, da bi se na kraju u sportskoj rubrici završilo sa posjetom jednom šahovskom klubu. To je jedan od eklatantnih primjera zloupotrebe medija.“
Standardi profesije, ali i preporuke Vijeća Evrope o izvještavanju medija o predizbornim kampanjama, kao što su pravičnost, uravnoteženost i nepristrasnost, uglavnom se ne poštuju, smatra profesor tuzlanskog Univerziteta Enes Osmančević:
„Uglavnom je riječ o medijima koji imaju veću ili manju dozu pristrasnosti inkliniranja ka pojedinim ideologijama, političkim partijama, liderima ili kandidatima. I imamo također da političke partije, odnosno lideri imaju i svoje medije.“
Prema mišljenju novinara i dopisnika HINE iz Sarajeva Ranka Mavraka, većina privatnih medija služi kao oružje stranačke propagande:
„Mislim tu prije svega na medije koji su u privatnome vlasništvu, no također je takav dojam i za neke koji bi trebali biti javni servis, a koji se, zapravo, stavljaju u funkciju jedne stranke i čelnika te stranke bez obzira na to koje pozicije oni zauzimaju trenutno.“
Rješenja naprosto nema – osim jednog. I to onog rješenja u kojem bi građani blokirali medije i odbili da ih konzumiraju. To je rješenje za mentalni spas građana BiH, kaže Kazaz
Većina medija u BiH spada u marketinške resurse na koje računaju političke stranke, naročito neposredno pred održavanje izbora, ocjena je profesora Filozofskog fakulteta iz Tuzle Naila Kurtića. On smatra kako bi mediji u predizborno vrijeme trebali ući kao aktivni društveni subjekti:
„Prvo, trebaju se nametnuti kao subjekti koji diktiraju predizbornu agendu. Drugo, mogu zaroviti u svoje arhive i podsjetiti javnost šta su isti politički subjekti obećavali prije četiri godine. Treće, mogu realizirati sopstvena istraživanja javnosti i na taj način neutralizirati fingirane stranačke ankete. Jednom riječju, ja mislim da bi mediji trebali izvršiti snažan pritisak na stranke i kandidate, ne dozvoliti im da ostanu u onom prostoru u kome mogu dijeliti i širiti jeftina obećanja i demagogiju.“
Ruku na srce, mnogi bh. mediji objavili su rezultate anketa koje su navodno pokazale volju i spremnost građana da daju podršku baš određenom kandidatu. Međutim, da bi ti rezultati bili relevantni i u skladu sa pravilima profesije neophodno bi bilo, isto tako, obznaniti javnosti informacije o tome ko je radio i po čijem nalogu anketu, na kojem je uzorku provedeno ispitivanje javnog mnijenja, te period kada je ispitivanje urađeno. Sve drugačije urađeno, prema mišljenju profesora Kazaza, je mentalno zagađivanje društvenog prostora, a rješenje bi bilo:
„Rješenja naprosto nema – osim jednog. I to onog rješenja u kojem bi građani blokirali medije i odbili da ih konzumiraju. To je rješenje za mentalni spas građana BiH.“
