Kao rezultat ekonomske destrukcije društva ali i specifičnih političkih okolnosti, mediji i novinari u Bosni i Hercegovini izloženi su ekonomsko-političkim pritiscima - ocjena je analitičara i medijskih radnika. Taj stav potkrepljuje i istraživanje Udruženja BH novinari koje je pokazalo da 81 odsto građana smatra da su medijske slobode na vrlo niskom nivou. Na medije, kako smatraju anketirani u istraživanju, utiču političari, stranke i poslovni ljudi.
Osnovna prepreka slobodnim medijima je politička ovisnost - smatra gotovo 57 odsto ispitanika u sklopu istraživanja o medijskim slobodama i profesionalizmu u Bosni i Hercegovini. Istraživanje, koje je krajem aprila uradilo Udruženje BH novinari, pokazalo je da je za oko 42 odsto građana finansijska ovisnost uzrok niskog nivoa medijskih sloboda.
Ekonomski i politički pritisci na medije u BiH u posljednjih nekoliko godina su u direktnoj vezi - kaže Tanja Topić, iz Fridrih Ebert fondacije koja je pomogla istraživanje o medijskim slobodama.
„Pojedini mediji muku muče sa pukim preživljavanjem na ekonomskom tržištu, što je odličan prostor koji koristi politika da ih s jedne strane što više pritisne, ili s druge strane da ih primora da naprave određenu vrstu dilova upravo s njima, što u konačnici rezultira sve većim padom profesionalizma“, kaže Topić.
Čak 66 posto anketiranih smatra da najveći uticaj na medije vrše političari i stranke. Osamdeset posto građana misli da je novinarsko djelovanje politički motivisano, a 42 odsto smatrato razlogom gubljenja objektivnosti.
Vladimir Šušak, novinar BHT-a, mišljenja je da mediji i novinari u ovom trenutku idu unazad jer se medijske slobode zadnjih godina evidentno smanjuju.
„Povećevaju i politički i ekonomski pritisci, a s druge strane imamo i autocenzuru kod novinara, koja je takođe povećana iz razloga što su ti politički pristisci postali jači“, ocjenjuje Šušak.
Novinari bez zaštite
Koliki profesionalni standardi mogu da budu u medijima u čiji se rad politika najdirektniije miješa, jasno je gledaocima javnog servisa.
„Mi imamo trenutno situaciju u RS da je iz Upravnog odbora javnog TV servisa jedan od članova Odbora direktno uletio u politiku i u vladu RS kao jedan od novih kadrova u vlasti. To govori da je potpuno ovladala politika i u upravnim organima javnih servisa i ne postoji mogućnost da se javni servisi iz toga iskobeljaju. Identična je situacija i u Federaciji sa javnim servisom. Sa druge strane imate jednu neobičnu situaciju da je Vlada RS unazad pet, šest godina dodijelila 14 miliona maraka medijima, od kojih je pola sredstava otišlo privatnim medijima bez ikakvih tendera, bez ikakvih objašnjenja zašto je to tako“, kaže urednik medijskog projekta Buka Aleksandar Trifunović.
Trifunović zaključuje da je vlast uspjela ovladati i najvećim dijelom medijskog prostora u BiH, a da tek nekolicina medija šalje disonantne tonove javnosti. U svemu tome i položaj novinara vrlo je konfuzan. Prema mišljenju producentice na Al Džaziri Žane Kovačević on upravo i odslikava stanje u državi. Ilustruje to primjerom da u Bosni i Hercegovini postoji nekoliko novinarskih udruženja koja međusobno ne sarađuju.
„A onda unutar tih udruženja, udruženja sama ne zastupaju interese novinara. Imali smo slučaj Udruženja BH novinari prije četiri, pet godina gdje je više od stotinu bh. novinara prevareno u smislu da su ljudi preko udruženja plaćali zdravstveno, socijalno i penziono osiguranje i poslije deset godina se ispostavilo da smo bili prevareni, odnosno da to nije uplaćivano“, navodi Kovačević.
Žana Kovačević ističe da ni tada, ni danas niko nije stao u zaštitu novinara. A upravo je to jedan od ključnih uslova za profesionalnost u radu. Kako je bilo prošle godine raditi u medijima, na vlastitom primjeru osjetio je predsjednik Kluba Banjaluka pri Udruženju BH novinari Siniša Vukelić.
„Kada smo otkrili aferu medicinske elektronike i nakon što je Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu glavnoosumnjičenom Mili Radišiću, on je nazvao mene i rekao da će me kad-tad roknuti, znači ubiti. I druge moje kolege su takođe doživljavale tu vrstu pritisaka u radu.“
Osnovna prepreka slobodnim medijima je politička ovisnost - smatra gotovo 57 odsto ispitanika u sklopu istraživanja o medijskim slobodama i profesionalizmu u Bosni i Hercegovini. Istraživanje, koje je krajem aprila uradilo Udruženje BH novinari, pokazalo je da je za oko 42 odsto građana finansijska ovisnost uzrok niskog nivoa medijskih sloboda.
Ekonomski i politički pritisci na medije u BiH u posljednjih nekoliko godina su u direktnoj vezi - kaže Tanja Topić, iz Fridrih Ebert fondacije koja je pomogla istraživanje o medijskim slobodama.
„Pojedini mediji muku muče sa pukim preživljavanjem na ekonomskom tržištu, što je odličan prostor koji koristi politika da ih s jedne strane što više pritisne, ili s druge strane da ih primora da naprave određenu vrstu dilova upravo s njima, što u konačnici rezultira sve većim padom profesionalizma“, kaže Topić.
Čak 66 posto anketiranih smatra da najveći uticaj na medije vrše političari i stranke. Osamdeset posto građana misli da je novinarsko djelovanje politički motivisano, a 42 odsto smatrato razlogom gubljenja objektivnosti.
Vladimir Šušak, novinar BHT-a, mišljenja je da mediji i novinari u ovom trenutku idu unazad jer se medijske slobode zadnjih godina evidentno smanjuju.
„Povećevaju i politički i ekonomski pritisci, a s druge strane imamo i autocenzuru kod novinara, koja je takođe povećana iz razloga što su ti politički pristisci postali jači“, ocjenjuje Šušak.
Novinari bez zaštite
Koliki profesionalni standardi mogu da budu u medijima u čiji se rad politika najdirektniije miješa, jasno je gledaocima javnog servisa.
„Mi imamo trenutno situaciju u RS da je iz Upravnog odbora javnog TV servisa jedan od članova Odbora direktno uletio u politiku i u vladu RS kao jedan od novih kadrova u vlasti. To govori da je potpuno ovladala politika i u upravnim organima javnih servisa i ne postoji mogućnost da se javni servisi iz toga iskobeljaju. Identična je situacija i u Federaciji sa javnim servisom. Sa druge strane imate jednu neobičnu situaciju da je Vlada RS unazad pet, šest godina dodijelila 14 miliona maraka medijima, od kojih je pola sredstava otišlo privatnim medijima bez ikakvih tendera, bez ikakvih objašnjenja zašto je to tako“, kaže urednik medijskog projekta Buka Aleksandar Trifunović.
Trifunović zaključuje da je vlast uspjela ovladati i najvećim dijelom medijskog prostora u BiH, a da tek nekolicina medija šalje disonantne tonove javnosti. U svemu tome i položaj novinara vrlo je konfuzan. Prema mišljenju producentice na Al Džaziri Žane Kovačević on upravo i odslikava stanje u državi. Ilustruje to primjerom da u Bosni i Hercegovini postoji nekoliko novinarskih udruženja koja međusobno ne sarađuju.
„A onda unutar tih udruženja, udruženja sama ne zastupaju interese novinara. Imali smo slučaj Udruženja BH novinari prije četiri, pet godina gdje je više od stotinu bh. novinara prevareno u smislu da su ljudi preko udruženja plaćali zdravstveno, socijalno i penziono osiguranje i poslije deset godina se ispostavilo da smo bili prevareni, odnosno da to nije uplaćivano“, navodi Kovačević.
Žana Kovačević ističe da ni tada, ni danas niko nije stao u zaštitu novinara. A upravo je to jedan od ključnih uslova za profesionalnost u radu. Kako je bilo prošle godine raditi u medijima, na vlastitom primjeru osjetio je predsjednik Kluba Banjaluka pri Udruženju BH novinari Siniša Vukelić.
„Kada smo otkrili aferu medicinske elektronike i nakon što je Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu glavnoosumnjičenom Mili Radišiću, on je nazvao mene i rekao da će me kad-tad roknuti, znači ubiti. I druge moje kolege su takođe doživljavale tu vrstu pritisaka u radu.“