Njemačku očekuju mnogi izazovi nakon očekivanog izbornog trijumfa kancelarke Angele Merkel i njenih demohrišćana, počevši od jačanja desnice i ulaska prve ekstremno desničarske stranke u Bundestag od sredine prošlog vijeka, neizvjesnosti oko formiranja koalicione vlade do početka procesa sukcesije nakon najavljenog povlačenja dugogodišnje šefice vlade prije narednih izbora 2021., smatraju zapadni mediji uoči nedjeljnog glasanja, što je bila naša tema na 'Zašto?'.
Njemačka kancelarka rutinski privodi kraju kampanju za izbore 24. septembra jer njena Hrišćansko-demoratska unija (CDU) zajedno sa sestrinskom bavarskom Hrišćansko-socijalnom unijom (CSU) uživa dvocifrenu prednost nad koalicionim partnerima iz Socijaldemokratske partije (SPD) zbog njemačke potreba za stabilnošću i predvidljivošću u vremenu međunarodnih turbulencija, piše londonski sedmičnik:
‘Pa ipak, mjehurići nezadovoljstva su se pojavili na površini inače minrog njemačkog jezerceta. Imigracija je skočila na prvo mjesto na list glasačkih briga, uprkos uspjehu u integriranju pridošlica. Bijesni gnjavatori se pojavljuje na predizbornim skupivima. Ispred jednog takvog u Schwerinu demonstranti su uzvikivali ‘ Gubi se!’ i nosili transparente na kojima je pisalo ‘Merkelova mora otići’.’
Ovakvi protesti su djelo krajnje desničarske Alternative za Njemčku (AfD), koja predstavlja malu i bučnu manjinu, ali ipak simboliziraju širu sliku sa socijalna nejednakošću na drugom jestu glasačkih briga što je AfD pomoglo da ojača u manje prosperitetnim područjima i možda postane treća najveća stranka ispred povratnika iz Slobodnih Demokrata, prirodnik saveznika Merkele da kojima može dogovoriti koalicionu vladu jedino ako im se pridruže i Zeleni u teško održivoj crno-žuto-zelenoj ‘Jamajka’ koaliciji, piše Economist.
U suprotnom, pregovori radi nastavka ‘velike koalicije’ sa SPD-om bi mogli potrajati do Božića mada mnogi u CDU-u već gledaju i dalje u budućnost, nakon najavljenog povlačenja Merkelove uoči izbora 2021:
'Čim se birališta zatvore, počinje borba za pozicije. Njemački mirni izbori će imati haotičan nastavak.’
Najveći šok na njemačkim izborima će vjerovatno biti ulazak u parlament prve ultranacionalističke i rasističke stranke demagoga koji negiraju klimatske promjene i vjeruju da se Njemačka mora prestati izvinjavati za nacističku prošlost piše Lukas Hermsmeier u komentaru objavljenom u njujorškom dnevniku.
AfD će dobiti između osam i 12 posto glasova i naizgled je mnogo više pod kontrolom nego slične stranke iz Austrije, Francuske ili Poljske:
‘No, da bi se uvidjela veličina prijetnje krajnje desnice na ovim izborima treba gledati dalje od brojeva. Čitav njemački politički pejzaž se pomakao udesno.’
U pokušaju da ograniče rast AfD, vlada i vodeće političke stranke su se počele obraćati anti-imigrantskom sentimentu što je dovelo do toga da je pitanje imigracije počelo oblikovati njemačku politiku tolikoj mjeri da su se članovi AfD-a žalili da ih politički protivnici kopiraju a Centar za građansko vaspitanje je u predizborni kviz o glasačkim sklonostima uvrstio i pitanje o tome da li spomenik holokaustu treba biti dijelom njemačke komemorativne kulture, piše Hermsmeier:
‘Ovaj dodatak, decenijama nezamisliv, najbolje govori o uticaju krajnje desnice, prekrivene velom mirnih i predvidljivih izbora.’
