Nepravomoćni osuđenik na doživotan zatvor zbog srebreničkog genocida pozvao se tijekom glavnog iskaza kao svjedok obrane – na Pravilo 90 E, prema kojem su ga haški suci dužni zaštititi od bilo kakvog daljnjeg pravosudnog progona u koliko im pruži odgovor na samo inkriminirajuća pitanja.
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavilo se iskazom Ljubiše Beare, umirovljenog pukovnika Vojske Republike Srpske koji je na Haškom sudu osuđen u prvom stupnju na doživotan zatvor, zbog aktivnog učešća u izvršavanju udruženog zločinačkog poduhvata ubijanja preko 7.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
U prvostupanjskoj presudi Beara je opisan kao pogonska sila organizacije ubijanja širokih razmjera čega je kao visoki obavještajni oficir, odnosno načelnik sigurnosti u Glavnom štabu VRS-a, bio svjestan tijekom cijele operacije u srpnju 1995.godine.
„Kad je počeo da kažemo – međuplemenski rat u Bosni ja sam bio u Beogradu na raspolaganju, jer vojno-pomorske oblasti više nije ni bilo. Onda su me uputili u Vojsku Republike Srpske.“, opisao je Beara završetak svoje karijere u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) koju je nastavio u VRS-u.
Na početku glavnog ispitivanja prethodno ga je predsjedavajući sudac O Gon Kwon upozorio da može zatražiti da ne odgovori na pitanja za koja smatra da bi ga mogla inkriminirati (optužiti), no i napomenuo – da suci imaju na raspolaganju mjere kojima ga mogu natjerati na odgovor koji se ipak neće moći koristiti protiv njega.
„Jeste li me ikada obavijestili, bilo usmeno, bilo pismeno – o tome da će zarobljenici u Srebrenici pogubljeni ili da će biti pogubljeni?“, upitao je Karadžić koji se brani sam od optužbi za dvostruki genocid i ostale zločine u BiH.
„Časni sude, ja i moj odvjetnik smo dobili ova pitanja ranije. I moj odvjetnik Ostojić mi je savjetovao da se kod ovog pitanja pozovem na Pravilo 90 E. Ako je to moguće?“, pozvao se Beara čiji se odvjetnik nije protivio da potom njegov klijent pruži odgovor na javnoj sjednici.
Neinkriminirajući odgovori na zatvorenoj sjednici
Suci su ipak odlučili da će zbog zaštite, svjedok odgovor pružiti na sjednici zatvorenoj za javnost, makar je pravni savjetnik obrane Peter Robinson zatražio da Beara pruži odgovore javno, protiv čega se nije bunio ni odvjetnik svjedoka.
Suđenje je također zatvoreno i kad je Karadžić upitao Bearu - je li ikad sudjelovao u izradi ili pročitao dokument u kojem se planira ili spominje bilo što u vezi s pogubljenjem zarobljenika iz Srebrenice.
Na sjednici otvorenoj za javnost mogao se čuti jedino Bearin odgovor na Karadžićevo pitanje – jesu li njih dvojica ikada razgovarali tijekom rata.
„Viđali se jesmo, odnosno ja sam Vas viđao. Ali mislim da nikada nismo razgovarali.“, naveo je Beara.
Pravni savjetnik obrane Robinson na kraju glavnog iskaza je zatražio da Bearini tajni odgovori budu reklasificirani u javne budući da u njima „nema ništa što bi ga moglo približno inkriminirati i izložiti ga postupku gonjenja“. Raspravno vijeće je najavilo kako će to razmotriti nakon okončanja iskaza Beare.
Raspravno vijeće je inače odobrilo zahtjev tužiteljstva da unakrsno ispita Bearu 22.siječnja 2014.godine, nakon sudske zimske pauze, kako bi se što bolje pripremilo za suočavanje svjedoka s dokazima zločina za koji je osuđen, a koji je nastavio poricati do kraja žalbenog postupka. Konačna presuda Beari i ostalim optuženim oficirima VRS-a očekuje se iduće godine.
Suđenje se nastavilo iskazom Milomira Stakića, osuđenog predsjednika općine Prijedor koji izdržava kaznu od 40 godina u Francuskoj, zbog odgovornosti za rasprostranjene zločine protiv Bošnjaka i Hrvata.
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavilo se iskazom Ljubiše Beare, umirovljenog pukovnika Vojske Republike Srpske koji je na Haškom sudu osuđen u prvom stupnju na doživotan zatvor, zbog aktivnog učešća u izvršavanju udruženog zločinačkog poduhvata ubijanja preko 7.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
U prvostupanjskoj presudi Beara je opisan kao pogonska sila organizacije ubijanja širokih razmjera čega je kao visoki obavještajni oficir, odnosno načelnik sigurnosti u Glavnom štabu VRS-a, bio svjestan tijekom cijele operacije u srpnju 1995.godine.
„Kad je počeo da kažemo – međuplemenski rat u Bosni ja sam bio u Beogradu na raspolaganju, jer vojno-pomorske oblasti više nije ni bilo. Onda su me uputili u Vojsku Republike Srpske.“, opisao je Beara završetak svoje karijere u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) koju je nastavio u VRS-u.
Na početku glavnog ispitivanja prethodno ga je predsjedavajući sudac O Gon Kwon upozorio da može zatražiti da ne odgovori na pitanja za koja smatra da bi ga mogla inkriminirati (optužiti), no i napomenuo – da suci imaju na raspolaganju mjere kojima ga mogu natjerati na odgovor koji se ipak neće moći koristiti protiv njega.
„Jeste li me ikada obavijestili, bilo usmeno, bilo pismeno – o tome da će zarobljenici u Srebrenici pogubljeni ili da će biti pogubljeni?“, upitao je Karadžić koji se brani sam od optužbi za dvostruki genocid i ostale zločine u BiH.
„Časni sude, ja i moj odvjetnik smo dobili ova pitanja ranije. I moj odvjetnik Ostojić mi je savjetovao da se kod ovog pitanja pozovem na Pravilo 90 E. Ako je to moguće?“, pozvao se Beara čiji se odvjetnik nije protivio da potom njegov klijent pruži odgovor na javnoj sjednici.
Neinkriminirajući odgovori na zatvorenoj sjednici
Suci su ipak odlučili da će zbog zaštite, svjedok odgovor pružiti na sjednici zatvorenoj za javnost, makar je pravni savjetnik obrane Peter Robinson zatražio da Beara pruži odgovore javno, protiv čega se nije bunio ni odvjetnik svjedoka.
Suđenje je također zatvoreno i kad je Karadžić upitao Bearu - je li ikad sudjelovao u izradi ili pročitao dokument u kojem se planira ili spominje bilo što u vezi s pogubljenjem zarobljenika iz Srebrenice.
Na sjednici otvorenoj za javnost mogao se čuti jedino Bearin odgovor na Karadžićevo pitanje – jesu li njih dvojica ikada razgovarali tijekom rata.
„Viđali se jesmo, odnosno ja sam Vas viđao. Ali mislim da nikada nismo razgovarali.“, naveo je Beara.
Pravni savjetnik obrane Robinson na kraju glavnog iskaza je zatražio da Bearini tajni odgovori budu reklasificirani u javne budući da u njima „nema ništa što bi ga moglo približno inkriminirati i izložiti ga postupku gonjenja“. Raspravno vijeće je najavilo kako će to razmotriti nakon okončanja iskaza Beare.
Raspravno vijeće je inače odobrilo zahtjev tužiteljstva da unakrsno ispita Bearu 22.siječnja 2014.godine, nakon sudske zimske pauze, kako bi se što bolje pripremilo za suočavanje svjedoka s dokazima zločina za koji je osuđen, a koji je nastavio poricati do kraja žalbenog postupka. Konačna presuda Beari i ostalim optuženim oficirima VRS-a očekuje se iduće godine.
Suđenje se nastavilo iskazom Milomira Stakića, osuđenog predsjednika općine Prijedor koji izdržava kaznu od 40 godina u Francuskoj, zbog odgovornosti za rasprostranjene zločine protiv Bošnjaka i Hrvata.
