Matić: Doći će vrijeme kad ni MMF neće pokrivati budžetske rupe

Dr. Božidar Matić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, u intervjuu za RSE kaže da je izlaz iz krize u bh. društvu katarza, te upozorava da niko ko ima mnogo novca ne dolazi u BiH.

Matić je poznati privrednik, a najveći dio njegovog radnog angažmana vezuje se za sarajevski Energoinvest i njegove uspjehe na svjetskom tržištu. Bio je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu, zatim rektor sarajevskog Univerziteta, a obavljao je i niz funkcija u političkom životu Bosne i Hercegovine. Dobitnik je i 6. aprilske nagrade grada Sarajeva.

RSE: Kako biste odredili položaj Akademije nauka i umjetnosti danas u Bosni i Hercegovini?

Matić: Ona je nekada bila kišobran nad naučnim pogonom a danas naučnog pogona nema pa je ona nekako neuzemljena. Nekada su se istraživački projekti radili u istraživačko-razvojnim centrima velikih poduzeća i na univerzitetima. To je sada sasvim drugačije, rat je uništio naučni pogon BiH. Novonastala privredna struktura je počela od trgovine, a tu su niski tehnološki standardi i niske tehnološke aspiracije.
Ipak se u svim oblastima i odjeljenjima Akademije prate aktuelna dešavanja i nastoji se uraditi ono što je potrebno. Na primjer, najnovije metode genetike u medicini, zatim držali smo Konferenciju o pohranjivanju matičnih ćelija, tehničko odjeljenje bavilo se energetskom efikasnošću. Objavili smo monografiju "Minerali BiH" i na engleskom jeziku, u dva toma na 1.000 stranica. Tako rade sva odjeljenja, u njima se razmatraju najsuvremenije i najaktuelnije teme. Svaka naučna konferencija izda zbornik u kojem su najsuvremeniji pogledi na tu oblast. Treba samo vidjeti izdanja Akademije u posljednje dvije godine.

RSE: Akademija izrađuje i objavljuje i druge brojne naučne radove, različte strategije, procjene i analize. Koliko se ta vrijedna naučna baza koristi?

Matić: Evo nekih primjera. Akademija je za inostrane novce, jer su nas finansirali UNESCO i druge organizacije, napravila nekoliko studija - na primjer, Strategiju naučno-tehnološkog razvoja BiH. Ni jedan nivo vlasti u BiH nije htio pogledati tu knjigu. Zatim je Vlada Federacije naručila strategiju, ali ta strategija već dvije godine "spava". Bila je na jednom čitanju u Skupštini, do danas nije ušla u primjenu. Ipak je prvi Sarajevski Kanton još 2001 - 2002. naručio strategiju razvoja naučno-istraživačke djelatnosti, koju je ova Akademija napravila, ali se već prve godine odstupilo od ciljeva i nije ispunjen petogodišnji plan da se dostignu standardi u ulaganja.

RSE: Da li zapostavljenost naučnih istraživanja, uz mnoge druge negativne tendencije, utiče da Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama regiona?

Matić: Ne samo regiona. Bosna i Hercegovina je najlošija zemlja u Evropi. Nas je Albanija prestigla, Crna Gora nas je prestigla, o Hrvatskoj da i ne govorim, kao ni o Srbiji, koja je naslijedila i sve pozitivne kapacitete iz bivše Jugoslavije. Ne konsultuje se nauka u brojnim oblastima.

Evo pogledajte, kad se sastavlja neka ekipa koja treba da ostvari interes BiH. Na primjer, sastav tima za tužbu BiH protiv Srbije za genocid. Srbi su u svoju ekipu stavili vrhunske stručnjake, međunarodnog prava kao što je Tibor Varadi, to su zmajevi u svojoj oblasti. Kada je BiH pravila svoju delegaciju, niko nije pitao za stav i mišljenje Akademiju, iako smo mi imali raspravu o Tužbi i imali prijedlog ko da vodi našu delegaciju. I naravno, kako smo prošli? Eklatantan genocid nije prihvaćen kao definicija nego samo lokalno u Srebrenici. I tako se sve radi. Odsustvo meritokratskog principa kod postavljanja funkcionera se strahovito osvećuje. Imate ministarstava u kojima ministar ne zna terminologiju oblasti u kojoj je ministar.

RSE: Šta bi mogao biti izlaz?

Matić: Ja mislim da je izlaz katarza, neka katastrofa. Doći će vrijeme kada nam ni MMF neće pokrivati proračunske rupe. Slaba ekonomija stvara slabu bazu za prikupljanje poreza. Budžeti su sve oskudniji, kako prolazi vrijeme. Sve više predratnog naslijeđa se ne može održavati a kamoli, graditi nešto novo. Evo, izgrađena je pruga Šamac - Sarajevo - Ploče, a na njoj sad nema vozova. Izgradiš Skenderiju, njoj propadne krov, a ne može se održavati ni ono što nije propalo. Nema više velikih preduzeća, sve predratno je uništeno.

RSE: A, nakon toga je uslijedila neuspješna privatizacija.

Matić: To je opet diktirano neadekvatnom politikom političkih stranaka. Nijedno preduzeće validno i vrijedno nije stavljeno u privatizaciju. Tek kad je iz preduzeća isisano sve ono što je preživjelo rat, onda je ono stavljeno u privatizaciju. Ko će to onda kupiti? Zato ja Agencija za privatizaciju neuspješna. Ja je nazivam prodavnicom probušenih šešira. Ko će kupiti probušeni šešir? Bilo je situacija kada je Agencija planirala da stavi neko vrijedno preduzeće u privatizaciju, ali nikada to nije dozvoljeno. Vlada ga je sklanjala dok ga dnevna politika ne isisa. Tek kada ga politika pretvori u
probušeni šešir, kažu neka ide u prodaju. To ne može tako!

RSE: Nema ni investicija prijeko potrebnih Bosni i Hercegovini.

Matić: Najbolji je primjer da niko ko ima mnogo novca, ne dolazi u BiH. Evo, vidjeli ste, arapske zemlje investiraju u Srbiju, neće u BiH. Rusiju smo iz Federacije isključili, što je potpuna budalaština. Rusija je najbogatija zemlja po resursima, mi bi imali njima šta prodati, jer kupujemo od njih plin. Ali ne, za nas u Federaciji Rusija ne postoji. Nešto Republika Srpska "muti" s Rusijom ali i to je izobličeno. Zapadnoevropske zemlje su potpuno zakazale, iako su bile gostoljubive prema velikom broju izbjeglica iz BiH.

RSE: S obzirom da ste Vi nekadašnji dugogodišnji direktor Energoinvesta, šta je ostalo iza tog privrednog sistema danas za nauk?

Matić: Energoinvest, koji je bio najveći izvoznik, koji je godišnje izvozio 800 miliona dolara vlastitih roba i usluga, koji je imao jedanaest istraživačkih centara koji su gradili njegovu konkurentnost, taj Energoinvest sa ukupnom prodajom od dvije milijarde dolara godišnje bio je malo preduzeće u odnosu, na recimo, SIEMENS, koji je imao 136 milijardi dolara ukupan prihod. Ali, ono što smo radili bilo je konkurentno sposobno i operiralo se u 34 strane zemlje. To nisu bile samo nesvrstane i nerazvijene zemlje. Izvozilo se u SAD, Rusiju, Francusku, Njemačku.
Posebno su se na Dalekom istoku gradili objekti koje smo mi dobijali u konkurenciji sa Japanom. Recimo, reference Energoinvesta u elektroenergetskoj opremi - predratni Irak u kome su radili i Nijemci i Amerikanci, u svom energetskom sistemu sadrži 42 posto onog što je izgradio Energoinvest. U Maleziji 22 posto, u ogromnoj Indoneziji sa preko 100 miliona stanovnika imamo preko 20 posto učešća u njihovom energetskom sistemu. Gradili smo u Arizoni i Kanadi. To su stvarali razvojno-istraživački centri. Sada vlasti ne prepoznaju da nema drugog načina ozdravljenja ekonomije nego da se u proizvode i tehnlogije što više ugrade noviteti, inovacije, itd.

RSE: Željela bih da se prebacimo na teren politike, gdje su različite vrste blokada, jedan od glavnih problema.

Matić: A pri tome svi koriste isti alat koji ja zovem prepadačka filozofija. Imate stranku A, B, C, naciju A, B, C. Onaj iz A prepada svoju pastvu kako će je B i C progutati, onaj iz B da će ih A i C progutati i tako u krug, prepadaju svoje pastve, a to je mehanizam za njihovo održavanje na vlasti. A onda, ta vlast se koristi za nepotizam, za korupciju, za pljačku i za sve ostalo. Ima stvari za koje pametan čovjek ne može naći objašnjenje - imate ljude koji ništa osim društvenog stana nisu imali 1990. godine. Sada imaju "viletine" od 50 miliona maraka. Odakle to? Porijeklo imovine se tako jednostavno ispituje, tokovi novca su vodič prema porijeklu imovine. Uđi samo, pregledaj račune, pogledaj malo i familiju, jer mnogi su se prepali pa neće na svoje ime da investiraju ukradeni novac.

RSE: Često se akademicima pa i cijeloj akdemskoj zajednici, odnosno univerzitetskim profesorima, zamjera štio nisu aktivni spram aktuelnih zbivanja. Šta Vi mislite?

Matić: Postavlja se pitanje mogu li akademici biti aktivniji? Odgovor je - oni su jako aktivni. Ako mislite na politiku, to nije posao Akademije. Akademija je svojom suštinom osuđena na naučni pristup. Ako nema naučnih izvora, ne može se praviti nauka i zato nema na ovom nivou Akademije mogućnosti za bavljenje dnevnom politikom. A kad se Akademija počne baviti dnevnom politikom, završi osramoćena, kao što je osramoćena Srpska akademija nauka sa svojim Memorandumom, iako u tom Memorandumu ima dosta tačnih izvora starih i po 150 godina. Osnovni imperijalni ciljevi Srbije prema Zapadu su definirani prije 150 godina čuvenom definicijiom linije "Karlobag - Karlovac - Virovitica". Ali, išlo se na interpretaciju dnevne politike i pala je sramota. E, bh. Akademija, jedinstvenim stavom svih svojih članova, neće sebi dozvoliti takvu sramotu. Neće praviti nikakve memorandume koji bi bili po volji bošnjačkoj, hrvatskoj ili srpskoj politici. Ne dolazi u obzir!