U Zagrebu je predstavljena interaktivna Mapa žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ, koja je rezultata rada nevladinih aktivista iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Želimo da ljudi pamte ljude, i ovom mapom želimo doprinijeti smanjivanju i zaustavljanju manipulacija sa brojem žrtava, rečeno je na predstavljanju.
Ovo je pionirski poduhvat, rečeno je ne bez ponosa na predstavljanju interaktivne Mape žrtava. Iako nije dovršena i s vremenom će se dopunjavati, mapa je kruna suradnje hrvatske Documente, Fonda za humanitarno pravo Beograd, Fonda za humanitarno pravo Priština i Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo, kazala je Vesna Teršelič iz Documente.
„Objavljujemo ove podatke kako bi se vidjelo da su ratovi koje smo preživjeli imali međunarodni karakter, da je agresija imala međunarodni karakter, da su u ratovima ratovale jedinice – postrojbe koje su došle iz različitih zemalja, da danas preživjeli i obitelji – porodice žrtava žive u različitim zemljama. Zbog toga je neophodan regionalni pristup. Zbog toga zagovaramo ustanovljenje regionalne komisije. Makar ga zagovaramo već više od deset godina, u tome još nismo uspjeli“, rekla je Teršelič.
Želimo da ljudi pamte ljude, i ovom mapom želimo doprinijeti smanjivanju i zaustavljanju manipulacija sa brojem žrtava, naglasila je.
Procjena je da je ukupno 130.000 ljudi stradalo u ratovima od 1991. do 2001. godine. Kako to izgleda po pojedinim državama, izvijestila je Nives Jozić iz Documente.
„Što se tiče Hrvatske, registrirali smo 17.007 žrtava. Na području Slovenije, Hrvatske i BiH stradalo je 2.200 državljana Srbije i Crne Gore - ti ljudski gubici uključuju pripadnike JNA, Vojske Srbije i MUP-a Srbije. Na Kosovu je od početka 1998. pa do kraja 2000. nestalo ili ubijeno 13.549 osoba“, kazala je Jozić.
Tome treba dodati i oko 100.000 stradalih u ratu u Bosni i Hercegovini, gdje je ranije obavljeno opsežno terensko istraživanje. Od ukupnog broja, na interaktivnu mapu uvršteno je njih 19.975.
Nevladin sektor obavio je velik posao, ali sada glavnu riječ trebaju preuzeti države, ocijenila je Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo i podvukla važnost Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ (REKOM).
„Da se sve ono što postoji u regiji prikupi i objedini, da se zajednički, ali kapacitetima državnih institucija taj posao oko registra žrtava i registra činjenica u vezi sa ratnim zločinima objedini“, navela je Kandić.
Podsjetila je da je Hrvatska za predsjednikovanja Stipe Mesića i Ive Josipovića prednjačila u polaganju temelja za REKOM, i kazala kako nevladine udruge očekuju da Hrvatska kao članica Europske unije sada prednjači u zajedničkom ustanovljavanju prvog regionalnog popisa stradalih i nestalih u radovima devedesetih.
„I da se uključi u podršku projektu inicijative za osnivanja REKOM, koju Europska komisija upravo po prvi put otvoreno i krajnje transparentno pruža. Znači, očekujemo da kao i nekada ranije Hrvatska ponovno počne da prednjači u ovom procesu koji sa činjenicama otvara polje za pomirenje. A ono nikada na ovim prostorima neće biti zatvoreno. Uvek će zavisiti od toga – koliko ulažemo u pomirenje.“
Za sada se interaktivnu mapu na internetskoj lokaciji zrtveratovasfrj.info može pretraživati po kriterijima zemlja, lokacija, ime žrtve, vrijeme i vrsta povrede, a plan je da se na interaktivnu kartu doda i mjesta zatočenja.
Facebook Forum