Moglo bi potrajati "nekoliko dana" dok se ne smiri Nova Kaledonija nakon posljednjih političkih tenzija, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u četvrtak, 23. maja, prilikom posjete pacifičkom ostrvu pogođenom neredima.
Makron je posjetio ostrvo u južnom Pacifiku koje pripada Francuskoj, kao teritorija sa posebnim statusom, nakon što je u višednevnim neredima ubijeno šest, a povrijeđeno na stotine osoba, te su paljeni autobusi, trgovine i javne zgrade.
Neredi su izbili zbog sporne reforme izbornih zakona na teritoriji, te je Makron istakao da su planovi za reformu odloženi, i da je potrebno "još pregovora".
Između ostalog, Makron je kazao da bi u sklopu političkih procesa o budućnosti ostrva, trebalo održati i referendum.
Sporna izborna reforma bi dozvolila još hiljadama Francuza koji žive na ostrvu već 10 godina da glasaju, što je prema Parizu potrebno da bi uznapredovala demokratija na ostrvu, gdje se oko četvrtine od oko 270.000 stanovnika deklariše kao Evropljani.
Ipak, vođe autohtonog naroda Kanak koje formira najveću zajednicu na Novoj Kaledoniji – oko 40% stanovništva – ne žele da reforma bude provedena, jer strahuju da će oslabiti njihovu političku moć i otežati bilo koji budući referendum o nezavisnosti ostrva.
Nemiri su na ostrvu oko 1.200 kilometara udaljenom od Australije počeli 13. maja, a u njima je do sada uhapšeno više od 280 "izgrednika".
Za Pariz je Nova Kaledonija važna vojno i geopolitički, ali i zbog nalazišta nikla.
Na sva tri referenduma o nezavisnosti, koji su održani 2018, 2020. i 2021. godine, stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske.
Međutim, pokret za nezavisnost predvođen predstavnicima naroda Kanak je bojkotovao posljednje glasanje i najavio da ne namjerava da prihvati rezultate.
