Referendum o promeni imena Makedonije, koji je uslov za članstvo u NATO i Evropskoj uniji, zakazan za 30. septembar, prouzrokavao je rat na društvenim mrežama.
Dok se Vlada nada uspešnom rezultatu, a protivnici dogovora sa Grčkom zagovaraju bojkot, malo je onih koji otvaraju pitanje kakva će biti budućnost Makedonije ukoliko propadne i ovaj pokušaj evroatlantskih integracija zemlje.
Iako zvanično još nije počela kampanja o predstojećem referendumu na kome građani Makedonije trebaju odgovoriti na pitanje "Da li ste za članstvo u EU i NATO, sa prihvatanjem dogovora između Republike Makedonije i Republike Grčke?", na društvenim mrežama vodi se pravi verbalni rat između takozvanih "izdajnika" i "lažnih patriota", rečniku često korišćenom na Balkanu i tim medijskim platformama.
Ima tu i drugih, "bogatijih" epiteta koje međusobno razmenjuju pristalice i oponenti dogovora sa Grčkom koje ćemo iz razumljivih razloga preskočiti.
Dve strane - dve priče
Sa jedne strane je aktuelna makedonska vlada, koju podržava Zapad, NATO i EU, a sa one druge je tridesetak nevladinih organizacija, proruska partija Ujedinjena Makedonija i, naravno, Rusija.
Makedonska vlada još nije zvanično počela kampanju. Premijer Zoran Zaev se odmara u Ohridu, ali ipak na društvenim mrežama on, vladini funkcioneri i njihove pristalice, imaju aktivnu grupu nazvanu "Da za evropsku Makedoniju".
Pozivaju građane da izađu i glasaju na referendumu. Prema dogovoru sa Grčkom, Makedonija će promeniti ime u Republika Severna Makedonija kako bi postala članica NATO-a i počela pregovore o članstvu sa EU. Vlada najavljuje veliku kampanju uz veliku podršku Zapada, čiji se lideri u značajnom broju očekuju u Makedoniji u periodu do 30. septembra, kad je referendum zakazan.
Pod sloganom "Makedonija bojkotuje" kampanju su započele partije, političke frakcije i nevladine organizacije. Među njima su proruska Ujedinjena Makedonija, Hristijansko bratstvo, Makedonijum, Tvrdokorni, Amanet 1903.
Lider proruske vanparlamentarne partije Ujedinjena Makedonija je Janko Bačev – čovek koji je postao poznat široj javnosti u Makedoniji tek nakon što se sa zastavama Rusije i Makedonije popeo na policijsko oklopno vozilo na protestu u Skoplju 17. juna protiv promene imena nakon potpisivanja makedonsko – grčkog dogovora u Maloj Prespi.
Protivnici referenduma, kako kažu, hoće da spasu ustavno ime Republike Makedonije. Formirali su krizni štab i za njih je vlada Zorana Zaeva nelegitimna. Prete da će da se obračunaju sa izdajnicima nacionalnih interesa.
Neki lideri ove grupacije smatraju i da samo etnički Makedonci imaju pravo da odlučuju o sudbini imena. Najjača opoziciona partija VMRO DPMNE, s druge strane, iako je protiv ustavnih promena koji proizlaze iz dogovora sa Grčkom za sada ne poziva otvoreno na bojkot referenduma.
U međuvremenu, zapadni diplomati su otvorenim pismom takozvane "Ohridske skupine" pozvali građane da se pozitivno izjasne na referendumu. Senatori u Senatu Sjedinjenih Država predložili su rezoluciju za podršku sporu oko imena s Grčkom.
I dok se Vlada nada uspješnom referendumu, a društvene mreže služe kao online mitinzi za predizborne ciljeve, malo je onih koji otvaraju pitanje šta će se desiti ukoliko propadne makedonsko-grčki sporazum, a time i ulazak u NATO. Hoće li i dalje pitanje rešavati neke buduće generacije, ali pod težim uslovima, hoće li NATO i EU odustati od Makedonije, pa će se otvoriti prostor za rusku opciju ili će Makedonija ostati u vakuumskom prostoru koji će značiti izolaciju zemlje?
Nacionalni koordinator za NATO Stevo Pendarovski smatra da će biti negativnih posledica za ceo region ako referendum ne uspe, jer se opet govori o mogućnosti podele Kosova čega bi, prema njegovim riječima, najveća i prva kolateralna šteta bila Makedonija, zbog albanskog faktora koji bi mogao dovesti u pitanju granice zemlje.
"Ako ne uspemo u potpunosti potvrditi ovaj dogovor onda će biti zaustavljeni pregovori s NATO-om. Alternativa će biti da se u budućnosti nastavi sa pregovorima, jer su EU i NATO strateški ciljevi, nemamo druge dobre alternativa, ali to će biti zadatak buduće generacije makedonskih političara", rekao je Pendarovski.
Andreja Stojkovski iz Centra za europske strategije kaže da bi odbacivanje ugovora moglo dovesti do jačanja autoritarnih snaga.
"Ako se odluči da se ne prihvati sporazum, onda bi trebali biti spremni za još snažniji utjecaj autoritarnih snaga u zemlji, jačanje propagande koja je vidljiva već u ovom trenutku, novi proces očaja koji nas može dovesti u potpuno neželjenom smjeru kretanja", zaključuje Stojkovski.
Facebook Forum