Svjetska zdravstvena organizacija je sazvala sjednicu Komiteta za hitne slučajeve u četvrtak, na kome će razmotriti da li će majmunske boginje proglasiti globalnom vanrednom situacijom.
To bi značilo da zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija smatra da je epidemija "izuzetan događaj" i da postoji opasnost da se bolest proširi preko još više granica.
Mnogi naučnici sumnjaju da bi bilo kakva deklaracija pomogla u suzbijanju epidemije, budući da su razvijene zemlje, koje bilježe najnovije slučajeve, na dobrom putu da je ugase.
Prošle sedmice, generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus opisao je nedavnu epidemiju majmunskih boginja identifikovanu u više od 40 zemalja uglavnom u Evropi, kao "neobičnu i zabrinjavajuću".
Od majmunskih boginja su decenijama obolijevali stanovnici centralne i zapadne Afrike, gdje bolest ubija i do 10% osoba.
U epidemiji izvan Afrike do sada nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.
"Ako je SZO zaista bila zabrinuta zbog širenja majmunskih boginja, mogli su sazvati svoj Komitet za hitne slučajeve prije mnogo godina kada se ponovo pojavio u Nigeriji 2017. i niko nije znao zašto smo odjednom imali stotine slučajeva", rekao je Oyewale Tomori, nigerijski virolog koji je član nekoliko savjetodavnih grupa SZO.
"Malo je čudno da je SZO pozvala svoje stručnjake tek kada se bolest pojavila u zemljama s bijelom populacijom", rekao je.
Sve do prošlog mjeseca, majmunske boginje nisu izazvale značajne epidemije izvan Afrike. Naučnici nisu pronašli nikakve velike genetske promjene u virusu, a vodeći savjetnik SZO rekao je prošlog mjeseca da je porast slučajeva u Evropi vjerovatno vezan za seksualnu aktivnost na dva festivala u Španiji i Belgiji.
Do danas je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u Americi potvrdio više od 3.300 slučajeva ovih boginja u 42 zemlje u kojima se virus obično nije pojavljivao. Više od 80% slučajeva je u Evropi.
Afrika je ove godine već imala više od 1.400 slučajeva, uključujući 62 smrtna slučaja.
David Fidler, viši saradnik za globalno zdravlje u Vijeću za vanjske odnose, rekao je da bi pažnja SZO na majmunske boginje usred širenja izvan Afrike mogla nenamjerno pogoršati podjelu između bogatih i siromašnih zemalja koja je viđena tokom COVID-19.
"Možda postoje legitimni razlozi zašto je SZO digla uzbunu tek kada su se majmunske boginje proširile na bogate zemlje, ali za siromašne zemlje, to izgleda kao dvostruki standard", rekao je Fidler.
Ljudi sa majmunskim boginjama često imaju simptome kao što su groznica, bolovi u tijelu i osip, a većina se oporavlja u roku od nekoliko sedmica bez potrebe za medicinskom njegom.
Čak i ako SZO objavi da su majmunske boginje globalna vanredna situacija, nejasno je kakav bi to uticaj moglo imati.
U januaru 2020. SZO je proglasila da je COVID-19 globalnom vanrednom situacijom. Ali, malo je zemalja to primijetilo sve do marta, kada je organizacija to opisala kao pandemiju, nekoliko sedmica nakon što su mnoge druge vlasti to učinile.
"Nakon COVID-a, SZO ne želi biti posljednji koji će majmunske boginje proglasiti hitnim stanjem", rekla je Amanda Glassman, izvršna potpredsjednica Centra za globalni razvoj.
"Ovo se možda neće popeti na nivo hitne situacije nalik COVID-u, ali je i dalje vanredna situacija javnog zdravlja na koju se treba obratiti pažnja."
Izvor: AP
