Mađarska od subote, 1. januara 2011. godine, preuzima od Belgije šestomjesečni mandat predsjedavanja Evropskom unijom.
Španija, Belgija i Mađarska izradile su zajednički 18-mjesečni program predsjedavanja EU, koji je počeo u januaru 2010. godine, kada je na čelo evropskog bloka stupila Španija.
To je prvi put da su se tri zemlje dogovorile o zajedničkom programu da bi došlo do ispunjenja planiranih ciljeva i da bi bio osiguran kontinuitet provođenja politika i poslije smjene jedne od zemalja zna čelu EU.
Budimpešta je izrazila očekivanje da će 2011. godina biti ključna za proces integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Kao država članica koja preuzima predsjedavanje Unijom od Nove godine, Mađarska će nastaviti da insistira na proširenju Unije, a izraženo je uvjerenje da će to činiti i Poljska koja predsjedništvo preuzima u drugoj polovini 2011. godine.
Tri grupe prioriteta
Prvu grupu prioriteta mađarskog predsjedavanja Unijom čine ekonomski rast i nova radna mjesta.
U vrhu su i socijalna uključenost, rješavanje romskog pitanja, demografija, jačanje ekonomske saradnje država članica i debata o novom finansijskom okviru EU.
Jačanje evropske kohezije drugi je prioritet mađarskog predsjedavanja.
U okviru tog prioriteta predviđen je i rad na reformi postojećih evropskih politika, među kojima važno mjesto zauzima poljoprivredna politika EU, kao i zajednička evropska energetska politika.
Treći prioritet je približavanje Evrope građanima, jačanje saradnje u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova i širenje "šengenskog prostora", dok četvrti prioritet čine proširenje i saradnja sa susjedstvom.
U oblasti te saradnje, prije svega, misli se na "Istočno partnerstvo" koje je EU sklopila sa grupom od šest istočnih zemalja - Armenijom, Azerbejdžanom, Bjelorusijom, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom.
Španija, Belgija i Mađarska izradile su zajednički 18-mjesečni program predsjedavanja EU, koji je počeo u januaru 2010. godine, kada je na čelo evropskog bloka stupila Španija.
To je prvi put da su se tri zemlje dogovorile o zajedničkom programu da bi došlo do ispunjenja planiranih ciljeva i da bi bio osiguran kontinuitet provođenja politika i poslije smjene jedne od zemalja zna čelu EU.
Budimpešta je izrazila očekivanje da će 2011. godina biti ključna za proces integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Kao država članica koja preuzima predsjedavanje Unijom od Nove godine, Mađarska će nastaviti da insistira na proširenju Unije, a izraženo je uvjerenje da će to činiti i Poljska koja predsjedništvo preuzima u drugoj polovini 2011. godine.
Tri grupe prioriteta
Prvu grupu prioriteta mađarskog predsjedavanja Unijom čine ekonomski rast i nova radna mjesta.
U vrhu su i socijalna uključenost, rješavanje romskog pitanja, demografija, jačanje ekonomske saradnje država članica i debata o novom finansijskom okviru EU.
Jačanje evropske kohezije drugi je prioritet mađarskog predsjedavanja.
U okviru tog prioriteta predviđen je i rad na reformi postojećih evropskih politika, među kojima važno mjesto zauzima poljoprivredna politika EU, kao i zajednička evropska energetska politika.
Treći prioritet je približavanje Evrope građanima, jačanje saradnje u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova i širenje "šengenskog prostora", dok četvrti prioritet čine proširenje i saradnja sa susjedstvom.
U oblasti te saradnje, prije svega, misli se na "Istočno partnerstvo" koje je EU sklopila sa grupom od šest istočnih zemalja - Armenijom, Azerbejdžanom, Bjelorusijom, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom.
