Dvostranačka grupa američkih zakonodavaca traži od Mađarske da što prije ratifikuje aplikaciju Švedske za članstvo u NATO savezu, rekavši da je strpljenje za ovu centralnoevropsku državu koja i dalje odgađa svoje odobrenje za prijem nordijske zemlje u alijansu "na izmaku".
Mađarska je jedina zemlja u vojnom savezu 31 države koja još nije dala podršku švedskom zahtjevu za članstvu, a frustracije su sve veće u okviru NATO, jer Budimpešta konstantno pomjera glasanje na ratifikaciju već duže od godinu dana.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj u četvrtak, 1. februara, senatori Džin Šahin (Jeanne Shaheen), demokratkinja iz Nju Hempšira, i Tom Tilis (Thom Tillis), republikanac iz Sjeverne Karoline, tražili su od mađarskog premijera Viktora Orbana da "ubrza protokole za švedsko pristupanje NATO-u bez daljnjeg odlaganja", dodavši da bi svako dalje zadržavanje procesa oštetilo odnosu Budimpešte sa svojim saveznicima.
"Uprkos brojnim ranijim javnim obećanjima, Mađarska je posljednja NATO članica koja nije ratifikovala švedski zahtjev, a vrijeme i strpljenje su na izmaku. Mađarsko nedjelovanje rizikuje da trajno i nepopravljivo ošteti njene odnose sa Sjedinjenim Državama i NATO savezom", naveli su senatori.
Orban, desno orijentisani političari koji vodi Mađarsku od 2010. godine, dugo je obećavao da njegova država neće biti posljednja NATO članica koja će odobriti aplikaciju Švedske.
Ali, nakon što je parlament Turske izglasao podršku zahtjevu Stokholma u januaru, pažnja se preusmjerila na Budimpeštu, dok NATO članice traže širenje alijanse dok traje ruska invazija na Ukrajinu.
Glasanje za protokole za švedski ulazak u NATO još nije na dnevnom redu mađarskog parlamenta, a malo je vjerovatno da će pitanje doći pred zakonodavce do kasnog februara, kada se parlament ponovo sastaje.
U izdvojenoj izjavi, senator Ben Kardin (Cardin), demokrata iz Merilenda i predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Senata, je ostavio mogućnost nametanja sankcija Mađarskoj za njeno ponašanje, te nazvao Orbana "najmanje pouzdanim članom NATO".
Kardin je rekao da Bajdenova administracija treba da istraži da li bi Mađarska trebalo i dalje da bude dio američkog programa izuzeća od viza, koji dozvoljava vlasnicima pasoša iz 41 zemlje da uđu u SAD zbog posla ili turistički bez vize, za boravak do 90 dana.
Dodao je i da "obzirom na nivo korupcije" u Mađarskoj, SAD bi trebalo da razmisle o sankcijama protiv Mađara u skladu sa Globalnim Magnitski zakonom, programom koji dozvoljava Vašingtonu da sankcioniše strane državljane zbog kršenja ljudskih prava i prestupa vezanih za korupciju.
Rekao je da je "zahvalan" što je Evropska unija u četvrtak odobrila paket pomoći od 50 milijardi dolara za Ukrajinu, ali ocijenio da je to učinjeno tek nakon što je prevaziđen Orbanov veto.
Mađarski premijer je bio protiv dodjele pomoći kroz zajednički budžet EU, ali je na kraju pristao pod pritiskom drugih lidera 27-članog bloka država.
Govoreći u intervjuu za državni radio u petak, Orban, za kojeg njegovi kritičari kažu da je najbliži saveznik Kremlja u EU, izrazio je sumnje u sposobnost Ukrajine da se odupre ruskoj invaziji.
"Zapadnjaci misle da je vrijeme na našoj strani, da će se vojna situacija Ukrajine popraviti što duže traje rat. Mislim da je suprotno tačno. Mislim da je vrijeme na strani Rusa, te da što duže rat traje, više ljudi će umrijeti, a balans moći se neće promijeniti u korist Ukrajine. Zbog čega onda nastavljamo rat", pita se Orban.
