Madeleine Albright, koja je kao dijete pobjegla pred nacistima u svojoj rodnoj Čehoslovačkoj tokom Drugog svjetskog rata, prva žena državna tajnica Sjedinjenih Američkih Država i, u poznim godinama, feministička ikona pop kulture, umrla je u srijedu u 84. godini.

Njezina obitelj objavila je njezinu smrt na Twitteru i rekla da je umrla od raka. Čelnici, diplomati i akademici pamte je kao pionirku na svjetskoj pozornici.

Albright je služila kao veleposlanik SAD-a pri Ujedinjenim narodima od 1993. - 1997. u administraciji tadašnjeg predsjednika Billa Clintona. Zatim ju je nominirao za prvu državnu tajnicu, a u toj ulozi bila je od 1997. do 2001. godine.

Bila je snažna diplomatkinja u administraciji koja je oklijevala uključiti se u dvije najveće vanjskopolitičke krize 1990-ih - genocid u Ruandi i Bosni i Hercegovini.

Dok je bila u Ujedinjenim narodima, gdje su članovi Vijeća sigurnosti u srijedu, 23. marta 2022., stajali u tišini kako bi odali počast njezinoj uspomeni, ona je tražila čvršći stav protiv Srba u Bosni nakon što su vojne snage bosanskih Srba opkolile glavni grad Sarajevo.

Na početku Clintonove administracije, dok se bezuspješno zalagala za brzi i snažniji odgovor u Bosni, Albright je podržala UN-ov Tribunal za ratne zločine.

Bolne lekcije naučene u Ruandi i Bosni dobro su poslužile Sjedinjenim Državama na Kosovu, kada je Washington vidio kako moćniji Srbi započinju program etničkog čišćenja etničkih Albanaca.

NATO je odgovorio 11-sedmičnom kampanjom zračnih napada 1999. koja se proširila na Beograd.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u srijedu, 23. marta, da je "duboko šokirana gubitkom velike prijateljice Kosova", dodajući da je intervencija "dala nadu, kada je nismo imali".

Tokom napora da izvrši pritisak na Sjevernu Koreju da prekine svoj program nuklearnog oružja, koji su na kraju bili neuspješni, Albright je 2000. otputovala u Pjongjang kako bi se sastala sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-ilom.

S palestinskim vođom Jaserom Arafatom susrela se 1998. godine u SAD-u.

Nakon što su Clintonove godine i 1990. završile, Albright je postala ikona generaciji mladih žena koje traže inspiraciju u potrazi za prilikama i poštovanjem na radnom mjestu.

Albright je voljela govoriti: "Postoji posebno mjesto u paklu za žene koje ne pomažu jedna drugoj".

Rođena kao Marie Jana Korbelova u Pragu 15. maja 1937., njezina je obitelj pobjegla 1939. u London kada je Njemačka okupirala Čehoslovačku. Pohađala je školu u Švicarskoj s deset godina i usvojila ime Madeleine.

Albright je pohađala Wellesley College u Massachusettsu i doktorirala na Sveučilištu Columbia. Tečno je govorila pet jezika uključujući češki, francuski, poljski i ruski kao i engleski.

Godine 1959. udala se za novinskog nasljednika Josepha Medilla Pattersona Albrighta kojeg je upoznala dok je radila u Denver Postu i dobili su tri kćeri. Razveli su se 1982.

Madeleine Albright je posjetila Tanzaniju 1998. godine. Bila je u Dar Es Salaamu 11. augusta, gdje je bomba eksplodirala 11 dana ranije, u prvom velikom međunarodnom napadu Al-Kaide.

Albright je prva državna tajnica SAD-a koja je posjetila Ho Ši Min u Vijetnamu.

Fotografirala se i s vijetnamskom djecom koja pate od deformacija očiju i usta tokom svog posjeta Institutu za stomologiju.

Ruandu je posjetila 1997. godine.

"Zbog ljudi poput Madeleine priča o Americi je, u konačnici, priča o nadi - uzlazno putovanje", rekao je o njoj bivši predsjednik SAD-a Barack Obama.

Napisala je knjigu o svom "nakitu s potpisom", jedan od nekoliko bestselera, objašnjavajući da su pribadače za nju diplomatski alat. Baloni ili cvjetne igle bi ukazivale da se osjećala optimistično, dok bi rak ili kornjača ukazivali na frustraciju.

Otkako je napustila Clintonovu administraciju, napisala je niz knjiga.

Jedna, "Pakao i druga odredišta", objavljena je u aprilu 2020. Ostale uključuju njezinu autobiografiju, "Madam Secretary: A Memoir" (2003.) i ranije pomenutu "Read My Pins: Stories from a Diplomat's Jewel Box" (2009.).