Dobitnik književne nagrade „Meša Selimović“ ove godine je hrvatski pisac Ludvig Bauer i njegov roman “Zavičaj, zaborav”.
Ova ugledna književna nagrada dodjeljuje se za najbolji roman napisan u prošloj godini na govornom području Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
„Ne bih baš mogao reći da nisam očekivao ovu nagradu. Naime, ja sam u posljednjih dvadeset godina napisao desetak romana. O tim romanima se govori kao najboljim romanima hrvatske književnosti“, rekao je nagrađeni autor.
Roman „Zavičaj, zaborav“ je potraga pojedinca za svojim korijenima, o neostvarivoj želji svakog čovjeka da pobjegne od samoga sebe, ali i potrebi suočavanja sa svojom prošlošću.
Bauerova misao vodilja dok je nastajao roman „Zavičaj, zaborav“ i bila je vođena pitanjem koliko svakog čovjeka njegov zavičaj zauvijek obilježava.
„Također tu je i pitanje koliko nam zavičaj biva otet da ga se mora zaboraviti. Dotaknuo sam se i dijela povijesti koji smo i mi proživjeli“, pojasnio je Bauer i dodao da je veoma zahvalan za nagradu „Meša Selimović“ jer je najuglednija romansijerska nagrada na prostoru bivše Jugoslavije.
Vraćanje klasičnoj vrijednosti
Roman „Zavičaj zaborav“ bio je u konkurenciji sa još čeitri romana i to “Adio kauboju” hrvatske spisateljice Olje Savičević - Ivančević, “Treće poluvrijeme” Emira Imamovića iz BiH, “Ljudi koji su sadili drveće” Josipa Mlakića iz BiH, i “Hotel Zagorje” Ivana Simić – Bodrožić iz Hrvatske.
Knjige u konkurenciji za nagradu "Meša Selimović"
Predsjednica žirija Ferida Duraković rekla je u subotu uveče na dodjeli nagrada u Tuzli da je žiri imao dosta velik posao, da su se neki članovi žirija i svađali, ali da je na kraju odluka donesena da nagrada pripadne romanu koji bi svakoga mogao naučiti kako se roman piše.
„Ako književnost okarakteriziramo kao infinitezimalnu potragu za smislom života, za ljubavlju i identitetom svaki od ovih romana govori kako se roman piše, ali neki to govore prvi put, neki to govore s manje žestine, a neki to govore s manje znanja o romanu. Zato smo odlučili nagradu dodjeliti autoru koji nas uči kako se vratiti romanu kao klasičnoj vrijednosti“, rekla je Ferida Duraković.
Književni susreti „Cum grano salis“ okupili su ove godine neka od najuglednijih književnih imena BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Proteklih dana upriličeno je niz promocija knjiga te izložba posvećena Ivi Andriću u povodu 50 godina dodjele Nobelove nagrade. Ovogodišnji književni susreti Cum grano salis bili su posvećeni Dervišu Sušiću.
Ova ugledna književna nagrada dodjeljuje se za najbolji roman napisan u prošloj godini na govornom području Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
„Ne bih baš mogao reći da nisam očekivao ovu nagradu. Naime, ja sam u posljednjih dvadeset godina napisao desetak romana. O tim romanima se govori kao najboljim romanima hrvatske književnosti“, rekao je nagrađeni autor.
Roman „Zavičaj, zaborav“ je potraga pojedinca za svojim korijenima, o neostvarivoj želji svakog čovjeka da pobjegne od samoga sebe, ali i potrebi suočavanja sa svojom prošlošću.
Bauerova misao vodilja dok je nastajao roman „Zavičaj, zaborav“ i bila je vođena pitanjem koliko svakog čovjeka njegov zavičaj zauvijek obilježava.
„Također tu je i pitanje koliko nam zavičaj biva otet da ga se mora zaboraviti. Dotaknuo sam se i dijela povijesti koji smo i mi proživjeli“, pojasnio je Bauer i dodao da je veoma zahvalan za nagradu „Meša Selimović“ jer je najuglednija romansijerska nagrada na prostoru bivše Jugoslavije.
Vraćanje klasičnoj vrijednosti
Roman „Zavičaj zaborav“ bio je u konkurenciji sa još čeitri romana i to “Adio kauboju” hrvatske spisateljice Olje Savičević - Ivančević, “Treće poluvrijeme” Emira Imamovića iz BiH, “Ljudi koji su sadili drveće” Josipa Mlakića iz BiH, i “Hotel Zagorje” Ivana Simić – Bodrožić iz Hrvatske.
Predsjednica žirija Ferida Duraković rekla je u subotu uveče na dodjeli nagrada u Tuzli da je žiri imao dosta velik posao, da su se neki članovi žirija i svađali, ali da je na kraju odluka donesena da nagrada pripadne romanu koji bi svakoga mogao naučiti kako se roman piše.
„Ako književnost okarakteriziramo kao infinitezimalnu potragu za smislom života, za ljubavlju i identitetom svaki od ovih romana govori kako se roman piše, ali neki to govore prvi put, neki to govore s manje žestine, a neki to govore s manje znanja o romanu. Zato smo odlučili nagradu dodjeliti autoru koji nas uči kako se vratiti romanu kao klasičnoj vrijednosti“, rekla je Ferida Duraković.
Književni susreti „Cum grano salis“ okupili su ove godine neka od najuglednijih književnih imena BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Proteklih dana upriličeno je niz promocija knjiga te izložba posvećena Ivi Andriću u povodu 50 godina dodjele Nobelove nagrade. Ovogodišnji književni susreti Cum grano salis bili su posvećeni Dervišu Sušiću.
