Nedavno održano javno saslušanje čelnih ljudi agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja i Ministarstva prometa i komunikacija BiH pred parlamentarom Komisijom za saobraćaj i komunikacije otvorilo je Pandorinu kutiju nepravilnosti koje su, kako navode neki od učesnika, dobar materijal za rad državnog tužilaštva. Od zapošljavanja po rođačkoj liniji, neadekvatne obuke kontrolora leta, pa do političkih opstrukcija, zbog kojih je gubitak po BiH najmanje 35 miliona eura, kako je procijenio Ured za reviziju.
Do zaključka ko je i kriv i šta je stvarni razlog zbog kojeg BiH nije na vrijeme preuzela kontrolu svoga neba, te je li se mogao izbjeći gubitak od oko 35 miliona eura - niko precizno ne može reći.
Poznata je tek polazna tačka - Ured za reviziju institucija BiH, koji je u jednom od izvještaja naveo je da je sistem kontrole zračnog prometa neefikasan, a za posljedicu su nastali izgubljeni milioni zbog kašnjenja preuzimanja kontrole bh. neba.
Zbunjeni su i u državnom parlamentu čija je Komisija za promet i komunikacije nedavno javno saslušala čelnike Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi i Direkcije za civilnu avijaciju, ne bi li utvrdila gdje su nastali propusti.
Predsjedavajući Komisije Momčilo Novaković konstatovao je tek kako se zagrebalo po površini.
“Prvo zabrinuti smo načinom na koji funkcioniraju institucije, nesaradnjom između institucija, nedovoljnom efikasnošću pojedinih institucija, a rezultat svega toga je neostvareni prihodi koje je kancelarija za reviziju konstatovala. Imamo razloga da budemo zabrinuti zašto na čelu nekih institucija vršioci dužnosti sjede pet do šest godina, zbog čega nisu formirane određene institucije, a to je zavisilo od nas”, naveo je Novaković.
Ovome treba dodati i činjenicu da Agencijom godinama rukovode vd direktori, od kojih je direktor istovremeno i prvi čovjek mostarskog aerodroma. Zbog političkih razloga ih se nije moglo smijeniti, a Agencija je u međuvremenu postala utočište u kome su svoj hljeb dobila prijatelja i rođaka, ali i namiještani poslovi drugarskim firmama, što daje materijala i za rad tužilaštava, tvrdi predsjedavajući Vijeća Agencije Omer Kulić.
“Tužilaštvo BiH ima posla puno, i to ću da dokažem, sigurno. Recimo, osiguranje. Za jedan kvartal osiguranje je bilo 200.000 maraka. Bila je direktna pogodba s nekim osiguravajućim društvom, 'Jahorina'. Osoba koja je pripremila tendersku dokumentaciju za osiguranje i osoba koja je dobila taj posao – imaju isto prezime”, kazao je Kulić.
Također je naveo i kako smatra da su školovanja izuzetno skupo plaćena, “jer za ono novaca što smo dali za školovanje tih kontrolora, mogli smo dobiti toliko pilota.”
A novac od preleta?
Najgora stvar prema Kuliću je zapošljavanje, jer upravo “ova uprava i opstaje na tome da bi pozapošljavala ljude koje hoće da zaposli, a sistem je da dovedu ljude s ulice, uglavnom rođake, djecu, familiju, stave ih tu da rade pola godine ili godinu, po ugovoru na određeno vrijeme, po ugovoru o djelu, onda raspišu konkurs u kome traže, gdje je jedan uslov konkursa, da su ti kandidati upravo taj posao radili. I naravno, ti koji su bili tu, jedini ispunjavaju uslove i tako bivaju zaposleni.”
VD direktora Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Marin Raspudić odbija sve optužbe.
“To decidno odbijamo! I BiH nije izgubila tih 70 miliona KM. BiH ima šansu da preuzimanjem druge faze ostvari još veći prihod pružanjem usluga u zračnoj plovidbi”, prokomentarisao je Raspudić.
Prvi u lancu odgovornosti za to što BiH nije u roku preuzela kontrolu svoga neba je kako smatraju u parlamentarnoj Komisiji Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, potom i princip političke podobnosti koji je i glavni krivac što se nije sastala komisija za odabir novih direktora.
Javnom saslušanju prisustvovao je i vazduhoplovni stručnjak Rifat Tirak koji tvrdi da je BiH imala uvjete davno da preuzme svoj zračni prostor, dodajući da BiH jednu trećinu svog neba koja gravitira prema Hrvatskoj ne kontrolira ni do 10.000 metara, koliko je za sada preuzela.
I dok se svi bave novcem od kašnjenja procedura Tirak je ukazao na to da niko ne govori o tome gdje je novac od preleta, koji se godišnje mjeri desetinama miliona.
“Air router taksa – to je taksa kad preleti avion preko tvoje teritorije. I to ulazi u cijenu karte. Izračuna koliko košta prelet preko jedne države, koliko dugo traje taj let. Kod nas traje negdje devetnaest minuta taj prelet. Imamo tri koridora, i to se plaća. To su primarna budžetska sredstva. Niko o tome ne govori. Oni govore o uslugama koje nisu izvršili, pa ih ne mogu naplatiti. A to što je on preletio, on tebi plati. Uzmite cestovni saobraćaj: kamion uđe u granicu, na granici on plati taksu što vozi cestom, iako ga nijedan policajac ne zaustavi. Priznali su da imamo 1.000 do 1.100 dnevno letjelica koje pređu Bosnu i Hercegovinu. Evo, nek je 300 maraka u prosjeku, oni to kažu, možda je 300 eura, ali recimo 300 maraka, i puta 365 dana, izračunajte da je to 100 miliona", navodi Tirak.
Stručnjaci smatraju da bi trebalo dobro proučiti i dokumentaciju po kojoj su do 2014, godine vršene kontrole bh neba, te postoje li za taj period adekvatni ugovori sa susjednim zemljama.
Pored toga upitno je i školovanje kadrova koji se šalju na edukaciju u zemlje koje inače ne školuju ni svoje kadrove za kontrolore leta.