Proteklu godinu u Bosni i Hercegovini obilježila su brojna politička prepucavanja koja su uzrokovala zastoj u usvajanju zakona, a sve skupa je dovelo do toga da zemlja nije dobila kandidatski status u Evropskoj uniji, kako je to obećavano cijelu 2017. godinu.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović to je isticao u prvi plan kada god bi mu se ukazala prilika u javnosti, što je bio i slučaj u tradicionalnom druženju sa novinarima, polovinom novembra."Kada smo bili sa gospođom Federicom Mogherini i njenim suradnicima iznijeli smo 15.12., kao potencijalni datum da možemo napraviti odgovor na upitnik, čini mi se danas kada vidim na kojoj je to razini, da nema nijednog razlog da se to ne stigne“, kazao je Čović.
Petnaesti decembar je prošao, a da se ništa bitnije nije promijenilo. Razlog leži u tome što je parlamentarna većina bila sve, samo ne to.
Najčešća prepucavanja u drugoj polovini godine vodila su dvojica članova bh Predsjedništva i čelni ljudi Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Sukob je kulminirao u Beogradu, tokom susreta sa srbijanskim predsjednikom i to prilikom obraćanja medijima.
Prepucavanja na relaciji Izetbegović-Čović učvrstio je veze Dodik-Čović.
Ovaj dvojac se tokom 2017. susretao na mjesečnom nivou, a ponekad i više od toga. Rezultat njihovih razgovora uglavnom se odnosi na to da je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) podržavao sve prijedloge Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
A jedan od njih su i česte izjave Dragana Čovića o preustroju Federacije BiH, u kojima se pominjao i treći entitet.
Druga stvar na kojoj je ova stranka insistirala su izmjene Izbornog zakona BiH, koje predviđaju, između ostalog, da u Federaciji BiH isključivo Hrvati biraju svog člana bh. Predsjedništva.
HDZ je predložio i ABC model prema kojem postoje izborna područja A, B, C,. Kako je za naš radio kazao Vehid Šehić, nekadašnji član Izborne komisije BiH, ovakvim rješenjima se pokušava vršiti diskriminacija i u okviru jednog etničkog korpusa.
„Oni koji sebe smatraju etničkim zastupnicima svojih nacionalnih interesa ne priznaju neke Hrvate, Bošnjake i Srbe koji su u drugim političkim strankama. Ovo će, po mom mišljenju, još više etnički produbiti, jer se ide sa posebnim izbornim jedinicima ABC, vodeći računa da negdje građana hrvatske nacionalnosti ima daleko više, nego što ih ima u nekom kantonu sa dominantnom većinom od preko 75 posto jednog naroda. Tako da u jednom dijelu način na koji se to predlaže neće zadovoljiti interese Hrvata u okviru hrvatskog etničkog prostora“, ističe Šehić.
Za političku analitičarku Ivanu Marić, 2017. je bolje da se ne ponovi, a prema njenim riječima, teško da će nešto bolja biti i naredna, kada su u pitanju politički odnosi i približavanje zemlje Evropskoj uniji.
„O kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine na nekoj regularnoj osnovi ne možemo računati. Jedino čemu se možemo nadati je to da nas Evropska unija primi po nekom ubrzanom postupku, kao što je bio slučaj sa Bugarskom i Rumunijom, međutim, Evropska unija se tu opekla i zbog toga je ovako oprezna“, kaže Marić.
Bh odnose su tokom 2017. uzrdmale i dvije presude pred Haškim tribunalom. Jedna se ticala Ratka Mladića, a druga se odnosila na tzv. hercegovačku šestorku.
Reakcije su, u zavisnosti, iz kojeg su entiteta dolazile, doprinosile povećanju tenzija među narodima.
Tokom 2017. Bosna i Hercegovina se nije odmakla ni u približavanju NATO-u, odnosno aktiviranju MAP-a (Aktivacioni plan za članstvo), iako je ministrica odbrane Marina Pendeš to obećala generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu, tokom njegovog boravka u Sarajevu, u februaru. Isto to je ponovila i nekoli mjeseci kasnije.
„Ja sam optimista kada je u pitanju aktiviranje MAP-a. Naravno, u ovom momentu ne mogu reći kada će to biti, ali svakako na nama je svima da učinimo još jedan dodatni kredibilni napor da bi se to i dogodilo do kraja godine“, kazala je Pendeš.
Ovu godinu je obilježio i veliki broj odlazaka građana iz BiH - najčešće u Njemačku i Austriju. Za deset mjeseci zemlju je napustilo oko 35 i po hiljada građana. Među njima je i Dobojlija Saša Stojanović, koji ima 21 godinu, medicinski je tehničar i nije našao posao u tom gradu od završetka školovanja.
„Stanje je takvo da, ili mi treba jaka veza, ili 5.000 maraka da bi dobio posao. Zbog toga sam odlučio da učim jezik, završim papirologiju i odem odavdje. A posla u inostranstvu ima koliko hoćete“, kaže Saša Stojanović.
Najveći razlog odlaska su ekonomski razlozi. Evo kako to pojašnjava ekonomistica Svetlana Cenić.
„Jer, ovo što je otišlo iz ove zemlje je otišlo da se nikada više ne vrati. To nije ekonomska emigracija, to su čitave porodice. Ostaju oni koji, inače, ni o čemu ne razmišljaju i koji će, kad ogladne, uzeti motiku i neće više ići pred institucije, nego će ganjati ove koji su na vlasti“, poručuje Cenić.
Ipak, jedna pozitivna vijest obilježila je 2017. Srednjoškolci u Jajcu ostali su zajedno u školskim klupama, jer su vlasti odustale od otvaranja nove škole koja bi radila po bosanskom nastavnom planu i programu, i to zbog podrške međunarodne zajednice.
Neformalnoj grupi učenika Srednje strukovne škole i Srednje škole „Nikola Šop“ u Jajcu polovinom godine je dodijeljeno priznanje zbog njihovog zalaganja izgradnji mostova i povezivanju naroda. Učenica Azra Keljalić.
„Jer ipak dobili smo podršku ambasadora. Pružili su nam pomoć, jer su uvidjeli da su naš trud i rad usmjereni ka jedinstvenom nastavnom planu i programu i tome da spriječimo podjelu škola", kazala je Azra.
A šta Bosnu i Hercegovinu očekuje u 2018., skoro da je nemoguće prognozirati. Čak i vječiti optimista u svojim izjavama, Dragan Čović, koji je cijelu 2017. poručivao da će zemlja napraviti pomake ka integraciji u Evropskoj uniji, krajem godine je poručio:
„Sasvim je izvjesno danas, nećemo dobiti kandidatski status, jer smo svima u svijetu pokazali da šaljemo potpuno različite poruke iz BiH o potpuno istim stvarima o kojima smo se nekada dogovorili“.
Facebook Forum