Desetine proizvođača ključnih elektronskih komponenti u blizini Šangaja zatvoreno je uslijed širenja korona virusa i strogih mjera ograničenja koje nalaže Peking, što povećava ekonomske brige Kine i još više remeti globalne lance snabdijevanja, pišu svjetski mediji.
Žarište najveće epidemije
Kina je u srijedu, 13. aprila prijavila skoro 28.000 lokalnih slučajeva korona virusa, od kojih su većina registrovana u Šangaju, čiji je poslovni centar postao žarište najveće epidemije u Kini otkako se virus pojavio prije više od dvije godine, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Grad sa više od 25 miliona stanovnika ostao je skoro potpuno zatvoren od početka mjeseca dok globalni lanci snabdijevanja trpe udar strogih korona mjera koje je uveo Peking.
Naredbe o ostanku kod kuće i stroga pravila testiranja zategli su lance snabdijevanja u i oko Šangaja, gdje se, dodaje AFP, nalazi najprometnija teretna luka na svijetu i kritična "kapija za vanjsku trgovinu".
Mnoge fabrike su bile prinuđene da zaustave rad zbog porasta broja slučajeva virusa, a među njima i Pegatron ključni proizvođač određenih modela Ajfona (iPhone), koji je suspendovao rad dvije podružnice u Šangaju i obližnjem gradu Kunšanu. Ta tajvanska firma je saopštila da "aktivno sarađuje s lokalnim vlastima" i da će pokušati da nastavi s radom što je prije moguće.
Međutim, dodaje Frans pres, Pegatronove suspenzije označavaju najnoviji udarac za kompaniju Eple (Apple), koji je posljednjih mjeseci bilježila poremećaje na montažnim linijama drugih dobavljača. U martu je još jedan veliki dobavljač Fokon (Fokconn) zaustavio proizvodnju u kineskom tehnološkom centru Šenžen.
Stopirane na desetine fabrika
Na desetine fabrika u Šangaju i okolini zaustavile su svoju proizvodnju uslijed strogih mjera kineske vlade koja nastoji da blokira širenje COVID-19 u regionu, što povećava pritisak na globalni lanac snabdijevanja, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Zvaničnik tajvanskog finansijskog regulatora rekao je u ponedjeljak, 11. aprila, na skupštinskom sastanku da je 161 kompanija na Tajvanu koja posluje u Šangaju i obližnjem Kunšanu morala da zaustavi proizvodnju, ističe list dodajući da je proizvodnja u mnogim fabrikama u oblasti Šangaja prekinuta još od marta.
Kompanija Tesla je zaustavila proizvodnju 28. marta, dok je njemački dobavljač auto dijelova i čipova Robert Boš (Robert Bosch) u utorak, 12. aprila, saopštio da je obustavio proizvodnju u fabrikama u Šangaju i sjevernom gradu Čangčunu, zbog lokalnog protokola o pandemiji. Dvije druge fabrike u Šangaju i obližnjem gradu Taicang s tim da radnici ne napuštaju fabričke komplekse.
Analitičari kažu da proizvođači u Šangaju imaju više problema sa isporukom dijelova jer kineska ograničenja kretanja otežavaju kamionima da uđu u region, što znači da neke fabrike ne mogu normalno da rade čak i ako uspiju da zadrže radnike na poslu.
Kineska blokada imala je za cilj da uguši COVID-19 i otvori put za nastavak ekonomske aktivnosti. Umjesto toga, ukazuje Volstrit džurnal, bolest se širi dok udar na lokalne i globalne ekonomije postaje sve veći.
Usporavanje kineske ekonomije
Dok stroge mjere ograničenja u Šangaju izazivaju zabrinutost u globalnim lancima snabdijevanja, prekidi u proizvodnji u tom području povećali su rizike za kinesku ekonomiju koja pokazuje znake usporavanja, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Premijer Li Kećijang je 11. aprila, po treći put za nedjelju dana, upozorio na opasnosti koje mjere kontrole pandemije predstavljaju po ekonomiju. Vlasti su postavile plan za ublažavanje nekih mjera tako što su dozvolile da se ponovo otvore stambeni kompleksi u kojima nije bilo slučajeva u prethodnih dvije nedjelje.
Međutim, mjere ograničenja ostaju na snazi u velikim dijelovima najvećeg kineskog grada, gdje su se stanovnici žalili na poteškoće u naručivanju hrane putem interneta. Istovremeno, ukazuje list, ekonomisti Nomure procjenjuju da je 45 gradova i 373 miliona ljudi u Kini bilo pod potpunim ili djelimičnim lokdaunom, u poređenju s 23 grada i 193 miliona ljudi sedmicu prije.
Lokdaun je također uticao na kompanije koje se bave transportom, što je izazvalo upozorenja o širem uticaju na globalnu trgovinu, ističe londonski list. U znak sve većih pritisaka na trgovinu, uvoz u Kinu je u martu opao u dolarima, na međugodišnjoj osnovi, prvi put od avgusta 2020.
Nakon što su mjera uvedene zbog širenja korona virusa "preko noći" proširene i u obližnji Kunšan, više od 30 tajvanskih proizvođača elektronike najavilo je zatvaranje fabrika u okolini Šangaja u srijedu, 13. aprila.
Zastoji su, prema riječima analitičara, rizikovali pogoršanje nestašice komponenti te su, uprkos dozvolama izdatim pojedinim kompanijama da nastave s proizvodnjom, njihove stope iskorištenosti pale na između 40 i 60 odsto.
'Mračni izgledi' za globalnu ekonomiju
Uslijed izolacije, kao mjere koju je Peking uveo u skladu sa strategijom nultog kovida, mnoge robe trenutno su zaglavljene u Kini što bi moglo postati "veliki problem" za ekonomsko usporavanje zemlje i ali i globalnu ekonomiju, ukazuje američki televizijski kanal CNBC na mišljenja stručnjaka.
Od prvih mjeseci pandemije, ističe američki televizijski kanal, globalna ekonomija se bori s izazovima u lancu snabdijevanja zbog različitih faktora — kao što su logističke usluge koje nastoje da održe korak s obimom trgovine, ili porasta slučajeva COVID-19 u dijelovima Azije koji je prijetio da poremeti protok robe. Rat u Ukrajini, koji je izbio krajem februara nakon što je Rusija izvršila invaziju na zemlju, dodatno je podstakao te zabrinutosti.
"Kina čini 20 odsto globalne potražnje, ali njena uloga u lancima snabdijevanja je mnogo veća od toga", kazao je Ričard Martin (Richard), generalni direktor u kompanije IMA Azija za CNBC, naglasivši kako su komponente mnogih proizvoda koji se koriste širom svijeta proizvedene u Kini.
"Izgledi za globalnu ekonomiju sada postaju prilično mračni — Evropa se suočava s ratom na pragu, Sjedinjene Države imaju velika povećanja kamatnih stopa koje bi mogle da pogode potrošače u SAD, a u Kini je ekonomija zaista usporila", rekao je Martin.
Da je kineska ekonomija trenutno veoma ranjiva ponovio je i Rob Sabaraman (Subbaraman), glavni ekonomista i šef istraživanja globalnih tržišta za Aziju u Nomuri, čije istraživanje o obimu zatvaranja širom Kine ukazuje da "provincije u kojima su na snazi djelimične ili potpune blokade" pokrivaju oko 40 odsto kineskog BDP-a.
Facebook Forum