Livanjski divlji konji galopiraju ka zakonskoj zaštiti

Livanjski divlji konji decenijama predstavljaju turističku atrakciju. Preživljavaju oštre zime i vrela ljeta, preživjeli su i rat, ali teško da će krivolovce i ljudski nemar. Zbog toga nevladine udruge vršile su godinama pritisak na vlasti da zakonski regulišu područje na kojem žive divlji konji. Rezultati su na vidiku i očekuje se uskoro da vlasti u Livnu donesu adekvatna zakonska rješenja.

Zahvaljujući livanjskom Centru za građansku suradnju, te nekolicini entuzijasta, livanjski divlji konji, a i cijelo područje na kojemu se kreću, mogli bi dobiti zakonsku zaštitu.

Donošenje tog zakona bila bi kruna osmomjesečnog intenzivnog rada na „Kampanji zagovaranja institucionalne zaštite livanjskih divljih konja“, koju je Centar realizirao u okviru šireg KARST projekta „Integriranje smjernica za očuvanje krških tresetišta u ključne ekonomske sektore“, financiranog od strane GEF-a (Global Environment Facility), a u implementaciji Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP).


Voditeljica projekta Sonja Garić ističe kako na zaštiti divljih konja rade već nekoliko godina:

„Centar za građansku suradnju je još prije tri godine krenuo u ovaj projekt, kada su nam odobrena prva sredstva koje je odobrilo federalno Ministarstvo zaštite okoliša i turizma, a ponukali su nas nebriga o konjima i sustavno uništavanje ovih prelijepih četveronožaca“, navodi Garić.

Pretke ovih prekrasnih životinja vlasnici su prije 40-ak godina istjerali u planinu. Dokazali su da mogu preživjeti bez ljudi, a oni im postadoše, nažalost, najveći neprijatelji.

Godinama ih kradu, preprodaju, ubijaju… A to rade i danas. Zbog toga je u 2009. godini pokrenuta peticija na internet portalima, a u kratkom vremenu ju je potpisalo više od 10.000 ljudi, ne samo iz BiH nego i iz svih krajeva svijeta. Zahvaljujući tome, ali i nekolicini vijećnika, prvi potez čini OV Livna koje donosi odluku o njihovoj zaštiti.

Cmiljanka Propadalo, stručna suradnica za poljoprivredu u Općini Livno, o tome kaže:

„Tada je potpisano par ugovora sa planinsko-ekološkom udrugom Borova Glava o brizi, nadzoru i zaštiti livanjskih divljih konja, i Općina je izdvojila određena sredstva za zaštitu. A što se tiče inicijative za donošenje zakona - ova naša radna grupa je napravila prednacrt zakona - svakako je pozdravljam.“

Izradivši prednacrt zakona radni tim je olakšao posao županijskim vlastima. Bude li razumijevanja, livanjski bi konji mogli ugalopirati u legislativu.

„Očekujemo da će Vlada HBŽ uvrstiti u proceduru cijeli proces usvajanja zakona o zaštiti divljih konja i proglašenju zaštićenog krajolika i da će zakon biti usvojen, kao i da će biti registrirano jedno javno poduzeće koje će sustavno brinuti o konjima“, kaže Sonja Garić.

Borba protiv krivolova i bespravne sječe šume

Marko Barać, pravnik u županijskom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ističe i kazne propisane za one koji ugroze konje ili njihovo stanište.

„S obzirom na vrijednost populacije tih divljih konja, novčane kazne su jako velike. Rukovodili smo se Zakonom o prekršajima, tako da se te kazne kreću i do 200.000 maraka“, navodi Barać.

Rad na projektu zaštite ovih plemenitih životinja pozdravili su i brojni građani, među njima i Hajro Gromilić, jedan od najstarijih novinara u Livnu:

„Donošenjem ovog zakona ne samo da će se sačuvati ti livanjski ljepotani nego će se još nešto sačuvati. Biće velika borba protiv krivolova, zatim bespravne sječe šume, uništavanja bilja koje je endemsko, ljekovito.“

Najveći kamen spoticanja bilo je pitanje vlasništva. No, zakon je tu više nego jasan.

“Vlasnici su napustili imovinu prije 20 godina i s te strane apsolutno nema nikakvih prepreka da se ovim zakonom utvrdi vlasništvo HB županije, odnosno da se to proglasi javnim dobrom“, rekao je Marko Barać.

A livanjski akademski slikar Ivica Vlašić, koji s konjima druguje već 15 godina i vjerno ih prenosi na slikarsko platno, još je rigorozniji:

„Mislim da ne polažu pravo ni na kakvo vlasništvo, jer nakon toliko godina se javljati i tražiti... Ja bih rađe da se onda primijeni zakon za zaštitu konja, odnosno životinja koje su ljudi napustili, pa da oni odgovaraju za ono što su učinili prije 40, 50 godina.“