Lideri Evropske Unije na samitu u Birselu izražavaju nadu, ali i oprez oko primjene sporazuma iz Minska o okončanju sukoba u Ukrajini.
Lideri Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke postigli su, nakon 18-časovnih razgovora, dogovor o prekidu vatre i o povlačenju teškog naoružanja duž cijele linije fronta u Ukrajini.
Sporazum, koji će na snagu stupiti u nedelju, 15. februara, omogućava stvaranje šire tampon zone.
Uprkos dogovoru, nisu prevaziđene razlike Kijeva i Moskve oko statusa Donjecka i Luganjska, poprišta žestokih sukoba.
Primjena mirovnog sporazuma u istočnoj Ukrajini je ključna tema na samitu evropskih lidera. To je najavio uoči njihovog sastanka predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.
“Jasno je da će stanje u Ukrajini biti u centru naše pažnje, jer ovdje nije riječ samo o našoj solidarnosti sa žrtvama, već se, dugoročno posmatrano, tiče i sveobuhvatnog geopolitičkog poretka u Evropi od 1989. U pitanju je evropska bezbjednost. Ruska agresija i sukobi u istočnoj Ukrajini su jasna prijetnja miru u Evropi.”
Tusk je rekao da sporazum iz Minska budi nadu. "Ali, nada nije dovoljna. Istinski test biće poštovanje primirja na terenu. Kao što se sjećate, prvi sporazum iz Minska nije ispoštovan. Imam osjećaj da treba da budemo oprezni, u šta me uvjerio i kratak razgovor sa Angelom Merkel nakon posljednjeg samita u Minsku”.
Na nužnost opreza ukazao je po dolasku u Brisel i francuski predsjednik Francoise Hollane, jedan od učesnika pregovora u Minsku.
“Imamo sporazum, ali on ne garantuje održiv uspjeh u narednih nekoliko dana. Moramo da nastavimo neophodan pritisak i pomno pratimo da se uspostavi mir u Ukrajini. Mi smo se već angažovali u ovom procesu i smatram da smo na dobrom putu.”
Visoka predstavnica Evropske Unije za spoljnu politiku Federica Mogherini kazala je da će fokus biti na primjeni sporazuma:
“Mislim da danas neće biti riječi o novim sankcijama već o pozitivnim načinima na koji Evropska Unija može da doprinese ovom prvom koraku koji je učinjen danas kao i mnogim drugim u primjeni sporazuma. Znamo iz iskustva da je potpisivanje sporazuma veoma važno, ali njegova primjena je još važnija za ljude na terenu.”
Britanski premijer David Cameron smatra da Evropska Unija ne treba da ukine sankcije Rusiji osim ako ruski predsjednik Vladimir Putin ne promijeni odnos prema Ukrajini.
“Ako je ovo istinsko primirje, naravno da ga pozdravljamo, ali je mnogo važnija situacija na terenu nego samo riječi na papiru. Treba jasno da predočimo da Vladimir Putin treba da zna da sankcije neće biti ukinute ukoliko ne promijeni svoje ponašanje.”
Njemačka kancelarka Angela Merkel je saopštila da "sada imamo tračak nade" za Ukrajinu ali da još prepreka stoji na tom putu.
“Sveukupno gledano, to što smo uradili pruža nam mnogo veću nadu, nego da ništa nismo učinili. Zbog toga je ova inicijativa bila vrijedna. Ja nemam nikakvih iluzija da nam predstoji još dosta posla, ali postoji realna šansa da poboljšamo situaciju.”
Samo par sati nakon što je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko novinarima u pauzi pregovora koji su trajali cijelu noć rekao da “nema dobrih vijesti” jer su ruski uslovi i pozicije u pregovorima neprihvatljive, iz Minska je stigla vijest da je dogovor postignut i da će prekid vatre početi 15. februara u ponoć. Vijest da postignut novi dogovor o prekidu vatre objavio je ključni igrač u ovoj priči, ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Dogovorili smo se oko mnogo stvari, rekao bih. Prvo dogovorili smo se o prekidu vatre koji će stupiti na snagu u ponoć 15.februara”, naveo je Putin.
Potom je za ovako dugotrajne pregovore optužio vlasti u Kijevu jer ne žele da pregovaraju sa separtistima u Donjecku i Luganjsku, da bi zatim dodao:
“Druga stvar za koju smatram da je od izuzetne važnosti je povlačnje teškog oružja ukrajinske vojske sa linije razgraničnja, današnje linije razgraničnja, i sa linije razgraničnja od 19.septembra 2014, prema dogovoru iz Minska sa strane samorganizovane odbrane Donbasa”, rekao je ruski predsjednik.
Putin, za koga je njemačka kancelaraka Angela Merkel rekla da je pristisnuo proruske separatiste da prihvate prekid vatre, je dao i neke od detalja političkog paketa dogovora:
“Sljedeći paket pitanja povezan je sa dugoročnim političkim odlukama sastavljen od nekoliko rješenja. Prvo, ustavna reforma u kojoj se moraju uzeti u obzir legitimna prava ljudi koji žive na teritoriji Donbasa. Onda je tu i rješavanje pitanja kontrole granice u koordinaciji sa samorganizovanim braniocima Donabasa, potom humanitarna pitanja, te primjena zakona koji je Kijev ranije usvojio o specijalnom statusu teritorija Donjecka i Luganjska”, pojasnio je Putin.
Za ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka, za kojeg je njemačka kancelarka rekla da je “učinio sve što je moguće da se zaustavi krvoproliće, nakon 18 sati pregovora jedan od najavažnih dometa je to što će sve strane trupe biti povučene sa teritorije njegove zemlje u naredne tri sedmice.
“Povlačenje svih stranih trupa, svih plaćenika, sa teritorije Ukrajine. Oni će se povući u najskorijoj budućnosti. Veoma važno je i to što je podakt za primjenu sporazuma u Minsku – Protokol iz Minska i Memorandum iz Minska, oba od 19. septembra prošle godine, o djelimičnom zatvaranju državne granice Ukrajine – preciziran”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Porošenko je dogovorio i puštanje svih talaca u neredne tri sedmice, kao i puštanje na slobodu ukrajinske vojne pilotkinje Nađe Savčenko, koja je u zavoru u Moskvi, gdje čeka suđenje za navodno učešće u ubistvu dva ruska novinara u sukobima u Ukrajini.
O implementaciji posebnog statusa za Donjeck i Luganjsk Porošenko je rekao:
“Poseban status regiona Donjeck I Luganjsk biće uzeti u obzir. Obavezali smo se da radimo u okviru ustavnih promjena na decenatralizaciji koja će biti primijenjena na cijelu Ukrajinu. Nijesmo prihvatili prijedlog decentralizacije ili slično, neće biti ni federacije ni autonomija.”
Ruski analitičar Jurij Barmin na svom Tviter nalogu objavio je potpisani dokument:
Incijatori mirovnih pregovora, njemačaka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francoise Hollande, sudeći prema prvim rekcijama, djelimično su zadovoljni ishodom.
Hollande je rekao da je četvoro lidera došlo do globalanog političkog dogovora o ukrajinskoj krizi, koji predstavlja "olakšanje za Evropu" i "nadu za Ukrajinu".
Njemački šef diplomatije Frank Walter Steinmeir takođe je priznao da nije postignuto sve što su željeli, ”nikakav odlučujući dogovor, ali je ipak korak ka okončanju nasilja”.
Paralelno sa susretom četiri lidera, u sredu su se bile rasplamsale borbe na istoku Ukrajine. U sukobima u poslednja 24 časa poginulo je više od 45 ljudi. Najmanje 19 vojnika je poginulo i 78 je ranjeno, saopšteno je u sredu u Kijevu.
Ukrajinska vojska je saopštila da je izgubila 19 vojnika, najveći broj njih ubijen je u gradovima koje u okruženju drže proruski pobunjenici. Pet ljudi je poginulo u granatiranju Donjecka, uporišta pobunjenika.
Tako je broj žrtava ukrajinskog sukoba prešao 5.400, a poslednjih je sedmica u obnovljnim sukobima naglo porastao broj civilnih žrtava. Samo između 31. januara i 5. februara poginulo je 263 civila.
Petro Porošenko je najavio odlučne mere ukrajinskih vlasti.
“Ja, vlada i parlament smo spremni da donesemo odluku o uvođenju ratnog stanja na celoj teritoriji Ukrrajine. Neću oklevati sa takvom merom ako neodgovorni potezi agresora budu vodili rasplamsavanju sukoba. Mi smo za mir, ali ako treba da udarimo u zube, to ćemo učiniti. Ako treba da branimo zemlju činićemo to do kraja. Mislim da, na žalost, treba da budemo spremni za obe opcije”, rekao je Porošenko.
Istovremeno, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je optužio zvanični Kijev za eskalaciju sukoba.
