Sve veći broj građana Bosne i Hercegovine koristi društvene mreže, međutim malo njih zna kakvim opasnostima je izloženo. Česte su zloupotrebe kao što su krađe identiteta, te lažno predstavljanje.
Svemu tome doprinosi i slabašna legislativa. Međutim, društvene mreže odigrale su važnu ulogu tokom protesta građana, ali i poplava. Zahvaljujući njima, mnogi životi su spašeni.
Sve veći broj Bosanaca i Hercegovaca aktivno je u virtualnom svijetu. Jedna od protagonistica filma "Društvene mreže" slikovito je to objasnila. Ona kaže: "Kako u Bosni i Hercegovini nema niti puteva, dok je sve više korisnika Facebook-a."
Činjenica je da sve veći broj građana, posebno mladih, koristi tu web aplikaciju za profesionalnu komunikaciju, e na samo dokolicu.
Pored korisnih informacija, većina korisnika društvenih mreža izložena je i onim malo drugačijim. Neograničena sloboda govora, fotografije koje potiču na nasilje, pornografski sadržaji - dio su opusa kojeg nude socijalne mreže. Samim tim, oprez je imperativ.
"Kao roditelj jako dobro znam šta to nosi i model kojim to mogu kontrolirati i u razgovoru sa svojim sinom usmejriti kako bi to sve trebalo izgledati", smatra profesor Damir Marjanović.
Društvene mreže više se zloupotrebljavaju, nego što se ispravno koriste. Sve su češće one vezane uz otvaranje lažnih profila tvrdi sarajevski blogger Tarik Kapetanović.
"Svakodnevno na Internetu a primarno na društvenim mrežama postoji veliki broj lažnih profila koji često koriste prava ili realna imena i prezimena živih ljudi iz naše javnosti. Često se desi da ti profili komuniciraju sa realnim prijateljima u životu. Zbog toga možemo govoriti o kršenju i ljudskih i komunikacijskih i svakih drugih prava na Internetu kada govorimo o toj sferi", ističe Kapetanović.
Profil na Facebook-u nedavno je deaktivirao Filip Jurčić. Dio ove društvene zajednice bio je od srednje škole, ali vrlo brzo je otkrio njegove negativne strane.
"Razlog zbog čega sam ga deaktivirao je nepoštivanje privatnosti. Da bih ušao u aplikaciju jedne firme, bio sam primoran ostaviti svoje podatke. Čak su mi tražili i uvid u moje poruke. To je bila kap koja je prelila čašu. Drugi razlog je - nakon razgovora s nekim, putem društvenih mreža, nakon par dana su se u nekim reklamama počeli pojavljivati ti navijački rekviziti o kojima smo pričali", navodi Jurčić.
Zakonska regulative koja reguliše ovo područje jako je štura i nedorečena. Većina građana ne zna ni da postoji.
"Nešto manje od 20 posto građana zna da postoji bilo kakva legislativa vezana za visoko-tehnološki kriminal. Prema našim anketama, 48 posto građana smatra da su socijalne mreže potpuno bezbjedne", tvrdi Milan Latinović iz Agencije za informaciono društvo RS.
Željni senzacija, ali i pod pritiskom što većeg broja klikova, brojni mediji u BiH nekoliko puta prenijeli su sadržaje sa društvenih mreža, bez prethodne provjere informacija, što je prema mišljenju Tarika Kapetanovića nedopustivo.
"U Srbiji postoji mreža njuz.net, inače satirični portal, koja je prenijela informaciju kako je neki Srbijanac skočio u more i ubio ajkulu. Ta informacija je prenesena na svim lokalnim portalima kao realna informacija ili provjerena informacija. Čak su i strani mediji nasjeli na tu istu priču", ocijenjuje Latinović.
Većina krivičnih djela na društvenim mrežama, poput krađe identiteta, finansijskih prevara, internet napada, nije usmjerena protiv države ili organizacije, već protiv pojedinca, a najviše su izložena djeca. BiH mora zaštititi svoje građane od cyber kriminala.
"Potpisivanjem i ratificiranjem Konvencije o cyber kriminalu, BiH mora da štiti svoje građane od svih krivičnih djela koji proizilaze iz ovog fenomena", ističe Mary Ann Hennessey, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH.
No, i pored zloupotreba, društvene mreže u BiH pokazale su se kao odlično sredstvo komunikacije prilikom protesta građana za jedinstveni matični broj, ali i tokom poplava. Društvene mreže su tih dana služile za okupljanje volontera, lijekova, hrane, informacija o tome gdje je i kakva pomoć potrebna.
"Različite grupice su se organizirale preko Facebooka. Trebalo nam je par dana da se uvežemo i izkordiniramo. Facebook je odigrao ulogu kriznog štaba u trenutku kada ga nije bilo", zaključuje Ines Tanović, jedna od koordinatorica na Facebooku.
