Sve manje investicija u oblasti građevinarstva i rat u Libiji doprinijeli su da u prva tri mjeseca ove godine obim izvršenih radova bilježi ozbiljan pad.
To pokazuje podatak Agencije za statistiku BiH gde je vrijednost izvršenih radova u u inostranstvu manja za oko 50 posto, dok je vrijednost novih narudžbi manja je za 94,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Procjenjuje se da su samo gubici bh. građevinskih firmi zbog libijske krize između 110 i 130 miliona eura, kaže Džemail Kalajdžisalihović, sekretar Asocijacije građevinarstva i Vanjskotrgovinske komore BiH.
„Građevinarstvo samo nije u stanju riješiti taj problem. Neophodna je pomoć države, i to što ozbiljnije pristupiti tome i što prije da se saniraju gubici. Naravno, ti gubici nisu konačni“, navodi Kalajdžisalihović.
Hidrogradnja, sarajevski privredni gigant i kompanija čiji su radnici
godinima gradili Libiju, čekaju rasplet događaja u toj zemlji i nadaju se povratku. Direktor ovog preduzeća Semin Mašić kaže da ova firma još ne može sumirati gubitke zbog krize u Libiji.
„Dvjesta miliona konvertibilnih maraka je bilo ugovorenih poslova. Naravno, bilo je još ponuda koje smo radili i koje su bile blizu odlučivanja završetka, sa velikim izgledom da to još nastavimo, međutim, sav je proces prekinut. Hoće li biti nastavljen, poništen, o tom ne možemo govoriti“, navodi Mašić.
Danas je u građevinarstvu zaposleno oko 37.000 radnika, što čini 7,5 posto ukupno zaposlenih u BiH. Razvoj građevinarstva u direktnoj je vezi sa investicijama, kojih je u godinama nakon recesije sve manje.
Kašnjenje plata
Banjalučko građevinsko preduzeće Hidrokop postoji više od 20 godina i ovih je dana zbog neispunjavanja obaveza investitora prvi put kasnila plata, kaže direktor ovog preduzeća Radislav Babić.
Kamioni Hidrogradnje u Libiji, foto iz arhiva
„Kao firma koja je radila i telekomske radove, mreže kablovske itd. i širok spektar radova u građevinarstvu izuzev visokogradnje, došla je sad u situaciju da je ostala maltene bez posla jer za neke radove koje smo dobili tenderom prošle godine investitor nema zatvorenu konstrukciju finansiranja da bismo to mogli da ugovorimo. Oni mogu jednostavno da kažu da ne ide, a mi što smo planirali svoje kapacitete, mi smo došli u ovakvu situaciju. Primjer toga je vodovodni sistem Crno vrelo, koji finansiraju grad Banjaluka i opština Prijedor zajednički. Prošle godine je to bilo na tenderu, dobili smo obavijest da smo dobili taj posao, a do današnjeg dana nije ugovoren. Pri tome mi sve svoje obaveze plaćamo“, kaže Babić.
Zbog nedostatka kapitalnih ulaganja građevinari trpe gubitke, smatra sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske Stanko Ivaštanin.
„Činjenica je da je nedostatak kapitalnih investicija onemogućio veće poslove i veće angažovanje građevinske operative. Kad kažem većih ili velikih investicija, mislim na infrastrukturne radove, kao što su autoputevi itd., ili izgradnja velikih energetskih objekata - hidrolektrena, termoelektrana. Stanogradnja je također problematična - zbog same ekonomske krize i kamatnih stopa, straha od gubitka posla itd. teže se ljudi odlučuju na kredite. Jednostavno građevinski sektor je počeo da trpi posljedice svjetske ekonomske krize“, naglašava Ivaštanin.
„Jedino što bi se moglo uraditi da bi se pokrenula građevinska industrija jeste da vlada kroz kapitalne investicije i kroz povećana ulaganja u infrastrukturu uposli ovaj sektor, a samim tim i druge sektore koji prate ovaj sektor. Međutim, koliko vidimo iz entitetskih i kantonalnih budžeta do sada nema značajnih izdvajanja za kapitalne investicije i ulaganja u infrastrukturu, tako da se može očekivati da ovaj sektor nastavi sa daljim padom u smislu proizvodnje i angažmana“, zaključuje ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.
To pokazuje podatak Agencije za statistiku BiH gde je vrijednost izvršenih radova u u inostranstvu manja za oko 50 posto, dok je vrijednost novih narudžbi manja je za 94,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Procjenjuje se da su samo gubici bh. građevinskih firmi zbog libijske krize između 110 i 130 miliona eura, kaže Džemail Kalajdžisalihović, sekretar Asocijacije građevinarstva i Vanjskotrgovinske komore BiH.
„Građevinarstvo samo nije u stanju riješiti taj problem. Neophodna je pomoć države, i to što ozbiljnije pristupiti tome i što prije da se saniraju gubici. Naravno, ti gubici nisu konačni“, navodi Kalajdžisalihović.
Hidrogradnja, sarajevski privredni gigant i kompanija čiji su radnici
U sarajevskoj Hidrogradnji kažu kako su imali ugovorenih poslova u Libiji vrijednosti 200 miliona konvertibilnih maraka.
godinima gradili Libiju, čekaju rasplet događaja u toj zemlji i nadaju se povratku. Direktor ovog preduzeća Semin Mašić kaže da ova firma još ne može sumirati gubitke zbog krize u Libiji.
„Dvjesta miliona konvertibilnih maraka je bilo ugovorenih poslova. Naravno, bilo je još ponuda koje smo radili i koje su bile blizu odlučivanja završetka, sa velikim izgledom da to još nastavimo, međutim, sav je proces prekinut. Hoće li biti nastavljen, poništen, o tom ne možemo govoriti“, navodi Mašić.
Danas je u građevinarstvu zaposleno oko 37.000 radnika, što čini 7,5 posto ukupno zaposlenih u BiH. Razvoj građevinarstva u direktnoj je vezi sa investicijama, kojih je u godinama nakon recesije sve manje.
Kašnjenje plata
Banjalučko građevinsko preduzeće Hidrokop postoji više od 20 godina i ovih je dana zbog neispunjavanja obaveza investitora prvi put kasnila plata, kaže direktor ovog preduzeća Radislav Babić.
„Kao firma koja je radila i telekomske radove, mreže kablovske itd. i širok spektar radova u građevinarstvu izuzev visokogradnje, došla je sad u situaciju da je ostala maltene bez posla jer za neke radove koje smo dobili tenderom prošle godine investitor nema zatvorenu konstrukciju finansiranja da bismo to mogli da ugovorimo. Oni mogu jednostavno da kažu da ne ide, a mi što smo planirali svoje kapacitete, mi smo došli u ovakvu situaciju. Primjer toga je vodovodni sistem Crno vrelo, koji finansiraju grad Banjaluka i opština Prijedor zajednički. Prošle godine je to bilo na tenderu, dobili smo obavijest da smo dobili taj posao, a do današnjeg dana nije ugovoren. Pri tome mi sve svoje obaveze plaćamo“, kaže Babić.
Zbog nedostatka kapitalnih ulaganja građevinari trpe gubitke, smatra sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske Stanko Ivaštanin.
„Činjenica je da je nedostatak kapitalnih investicija onemogućio veće poslove i veće angažovanje građevinske operative. Kad kažem većih ili velikih investicija, mislim na infrastrukturne radove, kao što su autoputevi itd., ili izgradnja velikih energetskih objekata - hidrolektrena, termoelektrana. Stanogradnja je također problematična - zbog same ekonomske krize i kamatnih stopa, straha od gubitka posla itd. teže se ljudi odlučuju na kredite. Jednostavno građevinski sektor je počeo da trpi posljedice svjetske ekonomske krize“, naglašava Ivaštanin.
„Jedino što bi se moglo uraditi da bi se pokrenula građevinska industrija jeste da vlada kroz kapitalne investicije i kroz povećana ulaganja u infrastrukturu uposli ovaj sektor, a samim tim i druge sektore koji prate ovaj sektor. Međutim, koliko vidimo iz entitetskih i kantonalnih budžeta do sada nema značajnih izdvajanja za kapitalne investicije i ulaganja u infrastrukturu, tako da se može očekivati da ovaj sektor nastavi sa daljim padom u smislu proizvodnje i angažmana“, zaključuje ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.
