Grupe za pomoć upozorile su na rastući rizik od širenja bolesti, što bi moglo dodatno zakomplikovati humanitarnu krizu u Libiji. Nade da će se naći još preživjelih nakon smrtonosnih poplava u toj državi su u subotu nestale.
Prošlosedmične poplave pogodile su lučki grad Derna nakon što su dvije brane popucale pod pritiskom obilnih kiša i snažnog nevremena.
Vlasti su dale različite brojke o žrtvama, dok su zvaničnici na istoku ove podijeljene države rekli da je najmanje 3.840 ljudi umrlo.
Humanitarne organizacije poput Islamske pomoći i Doktori bez granica upozorile su da sada postoji opasnost od širenja bolesti, ali i poteškoća da humanitarna pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija.
Islamska pomoć je upozorila na "drugu humanitarnu krizu" nakon poplava, ističući da "postoji sve veći rizik od bolesti od kontaminirane vode, ali i zbog nedostatka hrane, skloništa i lijekova".
"Hiljade ljudi nemaju gdje da spavaju i nemaju hranu", rekao je Salah Aboulgasem iz ove organizacije. "U takvim uslovima, bolesti se mogu brzo širiti jer je vodovodni sistem kontaminiran. Grad miriše na smrt. Skoro svako je izgubio nekoga koga poznaje", dodao je.
U međuvremenu, Ljekari bez granica najavili su da će poslati timove na istok Libije kako bi procijenili stanje sa vodom i kanalizacijom.
"Sa ovakvim događajem, zaista brinemo o bolestima povezanim s vodom", rekla je Manoelle Carton, medicinska koordinatorica organizacije u Derni, koja je napore za koordinaciju pomoći opisala kao "haotične".
Ali Crveni krst i Svjetska zdravstvena organizacija kažu da tijela mrtvih od prirodnih katastrofa rijetko predstavljaju zdravstveni rizik.
Portparol Libijske nacionalne armije rekao je da je "preko 1,2 miliona ljudi" pogođeno poplavama.
Ujedinjene nacije uputile su apel za slanje više od 71 milion dolara u Libiju jer je stotinama hiljada ljudi potrebna pomoć.
Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da je preko 38.640 ljudi ostalo bez domova u istočnoj Libiji i 30.000 samo u Derni.
Libijski zvaničnik odbacuje krivicu za poplavu
Zvaničnik u istočnoj Libiji negirao je navode da je mnogima od onih koji su poginuli u razornim poplavama prošlog vikenda rečeno da ostanu u svojim domovima.
Othman Abdul Jalil, glasnogovornik vlade sa sjedištem u Bengaziju, rekao je za BBC da su vojnici upozorili ljude u gradu Derna da bježe.
On je negirao da je ljudima rečeno da se ne evakuišu, ali je priznao da su neki možda smatrali da je prijetnja preuveličana.
U međuvremenu, BBC timovi u Derni kažu da humanitarne agencije tek treba da stignu u grad.
Dok su novinari bili svjedoci obilnih aktivnosti u centru Derne - sa spasiocima, ekipama hitne pomoći i forenzičkim timovima koji su radili na identifikaciji mrtvih - bilo je malo znakova velikih međunarodnih humanitarnih agencija.
Portparol jedne organizacije rekao je da je pokušaj koordinacije operacija pomoći u zemlji "noćna mora".
"Libija je prije nedelju dana već bila komplikovana", rekao je Tomaso Dela Longa iz Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC).
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da su poplave uništile ključnu infrastrukturu, poput puteva i telekomunikacionih sistema.
Broj smrtnih slučajeva koji je dostavljen varira od oko 6.000 do 11.000. S obzirom da se još mnogo hiljada i dalje vodi kao nestalo, gradonačelnik Derna je upozorio da bi ukupan broj mogao dostići 20.000.
BBC-ju je rečeno da su tijela nekih žrtava isplivala na obalu više od 100 km od Derne, nakon što su odnesena u more.
Glasnogovornik humanitarnog ureda Ujedinjenih naroda Jens Laerke rekao je za BBC da pod ruševinama još ima preživjelih i mrtvih tijela i da će proći neko vrijeme prije nego što saznaju pravi broj žrtava.
"Trudimo se da tamo ne dođe do druge katastrofe. Od ključne je važnosti spriječiti zdravstvenu krizu, obezbijediti sklonište, čistu vodu i hranu," rekao je on.
Više od 1.000 ljudi do sada je sahranjeno u masovnim grobnicama, navodi se u izvještaju UN-a.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zatražila je od radnika koji se bave katastrofama da prestanu s tim, jer brzopleto sahranjivanje u masovne grobnice može dovesti do dugotrajne duševne patnje ožalošćenih članova porodice.
Hiljade ljudi je poginulo kada su u nedjelju pukle dvije brane nakon oluje Danijel, koja je čitava naselja odnijela u Sredozemno more.
Navodi se da fragmentirana politička situacija u zemlji komplikuje oporavak.
Libija je podijeljena između dvije suparničke vlade - sa administracijom koju podržavaju UN sa sjedištem u glavnom gradu Tripoliju i rivalskom egipatskom administracijom sa sjedištem u Bengaziju.
Raširene su tvrdnje da dvije brane koje su se srušile nisu bile dobro održavane, a sve je više poziva na hitnu istragu kako je poplava postala tako katastrofalna.
Postoje i oprečni izvještaji o tome da li je - i kada - ljudima rečeno da napuste svoje domove. Stanovnici su rekli za BBC da su od dvije rivalske vlade primili pomiješane poruke o tome da li treba da ostanu ili odu.
Prerano je sa sigurnošću pripisivati ozbiljnost ove oluje rastućim globalnim temperaturama. Međutim, smatra se da klimatske promjene povećavaju učestalost najjačih oluja na svijetu.
Profesorica Liz Stephens, stručnjakinja za klimatske rizike i otpornost na britanskom Univerzitetu Reading, rekla je da su naučnici uvjereni da klimatske promjene pojačavaju padavine povezane s takvim olujama.
U petak je visoki zvaničnik UN-a Martin Griffiths rekao da je katastrofa "masovni podsjetnik" na klimatske promjene i izazov koji ona predstavlja.
