Zagrebački Upravni sud donio je obavezujuću presudu po kojoj nadležno Ministarstvo demografije i obitelji mora donijeti odluku da istospolni bračni par Ivo Šegota i Mladen Kožić imaju pravo biti udomitelji djece.
To je prvi takav slučaj u Hrvatskoj.
Šegota i Kožić su u životnom partnerstvu od 2015. godine, a 2017. godine u nadležnom centru za socijalnu skrb prijavili su se za udomljavanje i posvajanje djeteta, kaže za naš program Daniel Martinović iz udruge Dugine obitelji, koja okuplja LGBTIQ roditelje, one koji to žele postati i njihove obitelji.
"Oni su označeni kao podobni udomitelji, ali kada je taj slučaj došao do Ministarstva demografije i obitelji koje je trebalo dati konačnu odluku – oni su bili blokirani! Ministarstvo je reklo da oni ne mogu postati udomitelji. To je bio očit slučaj diskriminacije", navodi Martinović, te dodaje kako su i u drugim zemljama "sudovi ti koji guraju stvari naprijed".
Zanemareni zakon i presude Evropskog suda
Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica para Šegota – Kožić, pojašnjava za naš program gdje su Centar za socijalnu skrb i Ministarstvo pogriješili kada su tvrdili da Zakon o udomiteljstvu ne omogućuje parovima u životnom partnerstvu da budu udomitelji.
"Oni su zanemarili odredbe Zakona o životnom partnerstvu, koji propisuje u članku 37. da u svim sudskim i upravnim postupcima životni partneri imaju jednaka postupovna prava i status kao i bračni drugovi. Osim toga, nisu implementirali obvezujuće presude Europskog suda za ljudska prava koje su moje stranke navodile kao relevantne i Centru za socijalnu skrb i Ministarstvu", kaže odvjetnica Bezbradica Jelavić.
Martinović vjeruje da je za uspjeh ovog postupka velika zasluga na paru Šegota – Kožić, koji nije želio odustati od onoga do čega im je bilo stalo.
"Ja bih rekao da je najviše njihova upornost pridonijela. Oni su jednostavno rekli: 'Nećemo, ne pristajemo na to! Mi želimo živjeti u ovoj zemlji i mislimo da može bolje' i nastavili su dalje sa svojom tužbom", kaže aktivist Udruge Dugine obitelji.
Nezbrinuta djeca u Hrvatskoj
Ova odluka, osim dimenzije ljudskih prava pripadnika LGBTIQ zajednice, ima i širu humanu poruku koja upozorava na veliki broj nezbrinute djece u domovima.
Prema podacima Udruge Dugine obitelji, broj djece u hrvatskim domovima za nezbrinutu djecu raste iz godine u godinu. Početkom 2019. godine u domovima ih je bilo čak 1.000. Posebno je dramatično što raste i broj djece mlađe od tri godine koja završavaju u domovima, iako se prema Zakonu o socijalnoj skrbi, djeca mlađa od sedam godina, a osobito ona mlađa od tri godine, ne bi nismjela smještavati u domove, nego u udomiteljske obitelji.
U Hrvatskoj je 2014. godine donesen Zakon o životnom partnerstvu koji omogućuje legalizaciju istospolne veze sa gotovo svim pravima kao i klasični brak, osim naziva i nemogućnosti usvajanja djece. Ovaj par je podnio i zahtjev za usvajanje djeteta, ali to još nije riješeno.
"Ista takva argumentacija kao za udomljavanje iznesena je i u postupku za usvojenje, jer potpuno je ista argumentacija u oba slučaja. Slučaj je je na Upravnom sudu i očekujemo da će se pozitivno razviti", pojašnjava odvjetnica Bezbradica Jelavić.
Prvo životno partnerstvo u Hrvatskojje sklopljeno 5. rujna 2014. godine. Prema službenim podacima Ministarstva uprave,do 30. lipnja 2019. bio je 312 sklopljenih životnih partnerstava.
Facebook Forum