Glumac i aktivista za zaštitu životne sredine Leonardo Di Caprio ponovno je na svom Instagram profilu pozvao premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića i Vladu FBiH da poduzmu pravne mjere za zaštitu rijeka, odnosno područja koja su od posebnog prirodnog značaja – Plavo srce, od daljnjeg uništavanja gradnjom malih hidroelektrana.
Podijelivši fotografiju iz Albanije, Di Caprio je napisao da iz ove zemlje dolaze obećavajuće vijesti, gdje bi Vjosa, jedna od posljednjih europskih „divljih rijeka“, mogla biti spašena od gradnje hidroelektrana.
„Albanski premijer Edi Rama je 25. septembra objavio da je projekt brane Kalivac odbijen i da će ovo područje postati nacionalni park. Rijeka Vjosa nacionalni park postat će najveće zaštićeno europsko prirodno područje i pokrivat će stotine kilometara rijeka i potoka i štititi stotine ili čak hiljade vrsta poput globalno ugrožene europske jegulje i nedavno otkrivene vjoske kamene muhe“, napisao je Di Caprio.
Di Caprio je naglasio da je ovo veliki uspjeh za Albaniju i ostatak Europe, te da bi park mogao postati model za primjer Strategije biološke raznolikosti u okviru Zelenog sporazuma.
„Radujem se dobrim vijestima o konkretnim akcijama za trajnu i potpunu zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini, Albaniji i ostatku balkanske regije Plavo srce“, napisao je aktivista i glumac.
Premijer FBiH Fadil Novalić razgovarao je u utorak, 17. novembra, s resornim ministrima u Vladi o zaštiti rijeka u ovom bh. entitetu.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u junu je usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cijeloj teritoriji FBiH.
Ovim zaključkom dali su rok Vladi FBiH od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi.
Upravo su izmjene zakonodavstva bile tema sastanka premijera Novalića s resornim ministrima.
Kako se navodi u saopćenju Vlade FBiH, dogovorena je izmjena i dopuna nekoliko pravilnika.
U resoru okoliša i turizma u toku su izmjene Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu i to tako da će ovo federalno ministarstvo preuzeti izdavanje okolišnih dozvola za kapacitet preko 150 kW.
"Radi se i na pravilniku o načinu formiranja i rada stručnih komisija za ocjenu studija o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolinske dozvole za pogone za proizvodnju hidroelektrične energije", stoji u saopštenju.
U izradi izmjena pomenutih pravilnika sudjeluju i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka.
Kako navode iz Vlade FBiH, u ovoj godini nije izdata niti jedna energetska dozvola s federalnog nivoa kako bi bila izgrađena mini hidroelektrana.
Prethodne tri godine izdavana je godišnje po jedna dozvola za ove svrhe, dok je u 2014. i 2015. godini izdato po 11 ovakvih dozvola, s tim da su dozvole u 2015. godini izdate prije dolaska aktualnog saziva Vlade.
Ranije su, u oktobru, organizacije za zaštitu životne sredine podnijele žalbu protiv Bosne i Hercegovine Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih životinja i prirodnih staništa zbog nedostatka zaštite gornjeg toka rijeke Neretva od planiranih osam hidroenergetskih objekata.
Žalbu su podnijele organizacije: Centar za životnu sredinu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža.
Kampanja "Sačuvajmo plavo srce Europe" ima za cilj zaštitu najvrjednijih rijeka na Balkanu, od izgradnje hidroelektrana. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je s partnerskim organizacijama iz država Balkana. Lokalni partneri u Bosni i Hercegovini su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar Sarajevo.
