Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko prigodom nedavnog boravka u Pragu dao je intervju našem radiju. Govori o odnosima u regiji, granicama, te predstojećoj presudi Međunaodnog suda pravde o tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid i protužbi Srbije. Prilikom boravka u Češkoj uručio je priznanje i zahvalnost češkom prevodiocu Dušanu Karpatskom za unapređenje kulturnih odnosa između dviju zemalja.
RSE: Kako ocjenjujete trenutačne odnose u regiji?
Leko: Hrvatska ima svoju konstantu u regionalnoj politici, ima svoj interes u izgradnji mira i dobrosusjedskih odnosa, kao i u tome da sve zemlje regije napreduju u integraciji u EU i NATO, po mogućnosti. Hrvatska ne nameće, ni dinamiku, niti rješenja, ni u jednoj susjedskoj zemlji, niti će to činiti. Istodobno je Hrvatska na raspolaganju da pomogne, svima onima koji žele, bilo da prenese svoja iskustva, vezana za evropske pristupne prigovore i iskustvo u EU, ili pristupanju u NATO. U tom smislu smo i do sada bili otvoreni i imali smo dobru suradnju. Pružali smo konkretnu pomoć u obliku prijevoda evropske pravne stečevine. Nastavit ćemo raditi sa susjedima u dobroj namjeri. Nadam se da će ta politika prevladati kod svih susjeda i da ćemo se naći u EU, što je u interesu, i susjeda i nas.
RSE: Hrvatska ima i dalje granične sporove sa susjedima. Nedavno je ministrica vanjskih poslova izjavila da će se spor oko Prevlake rješavati na Međunarodnom sudu. Što je sa drugim otvorenim pitanjima glede granica, sa Srbijom i BiH?
Leko: U okviru naše političke konstante je razgovor i dogovor sa susjedima. Naravno, to ne podrazumijeva da silujemo rješenja, ako nam ne ide. Preferiramo dijalog i bilateralne odnose. Ali ako ne ide, onda je bolje da civilizirano naše odnose rješavamo pred međunarodnim institucijama, Sudom pravde ili arbitražom. Optimista sam kada je riječ o takvim sporovima, i sa BiH i sa Srbijom.
RSE: U kojoj mjeri i na koji način Hrvatska može pomoći BiH na putu prema evropskim integracijama? Tu je i nedavna inicijativa gospođe Pusić prihvaćena u Berlinu, ali stvari se od tada mnogo nisu pomakle naprijed.
Leko: Uvjeren sam da već sada Hrvatska pomaže BiH. Vjerujemo da je put BiH u EU rješenje koje će osigurati BiH prosperitet. U tom smislu, mi podstičemo naše susjede i prijatelje da traže rješenja funkcionalne države i da traže rješenja gdje će sva tri konstitutivna naroda i građani BiH imati zagarantirana prava, bilo etnička, bilo građanska. Uvjereni smo da takva principijelna politika Hrvatske otvara nadu da će BiH, svojim unutarnjim snagama, iznaći rješenja koja će joj osigurati evropsku budućnost. Tu nismo pokleknuli nikada, bez obzira što imamo opravdani interes da potičemo BiH, ali to ne činimo, baš iz razloga da BiH u cjelini savlada svoje probleme.
RSE: Šta to znači oko trećeg entiteta?
Leko: Vrlo važno je poticati da se narodi BiH dogovore. Nikakvo rješenje izvana nije dobro, bez obzira koliko nama pasalo neko rješenje ili ne. Mi smo tu da im pružimo ruku. Želimo da u demokratskom dijalogu traže ravnopravnost sva tri naroda, posebno kada je riječ o konstutivnosti. Uvjereni smo da su neki potezi hrvatske politike doprinijeli da se bosanskohercegovački put otvori u EU, da se Evropa zainteresira za rješenja koja mogu napraviti BiH funkcionalnom, uspješnom i prosperitetom zemljom. Uvjeren sam da će u tom procesu i konstutivni hrvatski narod biti ravnopravan u BiH.
RSE: Međunarodni sud pravde, 3. veljače, donosi presudu po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid. Na presudu nema žalbe. Šta očekuje Hrvatska?
Leko: Hrvatska je pisala tužbu kako bi se u jednom međunarodnom tijelu utvrdilo činjenično stanje sa stajališta suda. To nisu, ni političke, ni povijesne ocjene, nego je to utvrđivanje činjenica sa stajališta jedne pravne institucije Evrope. Svjesni smo da je pravno pitanje jedna dimenzija tog spora i mi ćemo prihvatiti presudu Međunarodnog suda. Nadam se da ta presuda neće pogoršati, već poboljšati naše odnose i da ćemo sa susjedima lakše razgovarati o činjenicama, koje su pravovaljane.
RSE: Izabrana predsjednica Hrvatske dala je neprihvatljive izjave oko građana Hrvatske srpske nacionalnosti i obratno. To je izazvalo negativne reakcije u Hrvatskoj i regiji. Kako tumačite te izjave?
Leko: Tradicija i mentalitet naroda i država u regiji ima svoju zakonitost. Izabrana predsjednica dolazi iz nekog drugog miljea i njeno političko iskustvo je puno više iz zemalja i organizacija koja imaju drugačija stajališta vezana za njene izjave. Ja sam pristalica da se ne plašimo govoriti o političkim Hrvatima, ali da je bolje koristiti se terminom građani, kako i govori Ustav Republike Hrvatske.
RSE: Nova predsjednica je najavila da će pozvati i predsjednika Srbije, Nikolića, na inauguraciju, koja će biti 15. veljače. Nikolić je već odbio takvu mogućnost. Mislite li da će poziv biti upućen i kakve bi mogle biti reakcije u Zagrebu?
Leko: Uvjeren sam da će poziv biti upućen svim predsjednicima susjednih država i šire u evropskim okvirima. Mislim da je to politika i vrijednost koju mi šaljemo u svijet. Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske i pozivi pokazuju našu otvorenost, našu politiku suradnje, govore o našoj politici građenja mostova, bez obzira kako susjedne, ili neke druge zemlje, gledaju na stvari. Mislim da je to dobro i da će biti upućeni pozivi svim susjedima, ali i drugim zemljama u EU. Nadam se da će oni razumjeti da je to prilika da se grade mostovi, da se savladavaju nesporazumi i problemi i da će to iskoristiti.
RSE: Bili ste u Pragu na međunarodnom skupu gdje se govorilo o holokaustu. Ponovno je istaknuto da je strah od terorizma prilično prisutan i da bi trebao jedan globalan odgovor. Kakvi su vaši dojmovi sa skupa?
Leko: Hrvatska već tradicionalno obilježava Dan holokausta. Tim povodom je u hrvatskom Parlamentu bila komemoracija i sjećanje na žrtve holokausta. Tu imamo vrlo jasnu politiku. Naravno da je vrlo važno, sjećati se i prisjećati se svih žrtava, posebno žrtava holokausta. Svijet se mijenja i danas imamo na žalost puno više problema. Vrlo je važno biti osjetljiv na bilo kakvu diskriminaciju, na govore mržnje, na ekstremne politike, na pokušaje da se međunarodni odnosi rješavaju silom i nametanjem. Smatram da je vrlo važno zadržati demokratske standarde u rješavanju međunarodnih odnosa. Zaista se zalažem za takvu politiku. Mislim da je upravo demokratski deficit možda najveći poziv onima protiv kojih se mi borimo. Zato sam bio vrlo zadovoljan kada je u završnom govoru predsjednik Evropskog parlamenta govorio o demokratskim vrijednostima, zaštiti nacionalnih demokratskih institucija, o zajedničkoj borbi i uvezanosti u sprečavanju novih ispada, ekstremnih politika ili čak ideologija, što je još opasnije.
