Piše: Kemal Kurspahić
(komentar, mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove RSE)
Uoči prošlonedjeljnih izbora, u kojima je tijesno izborio drugi predsjednički mandat, češki predsjednik Miloš Zeman, na sumnje kako iza orkestrirane internet kampanje za kompromitaciju njegovog protivnika na izborima Jirija Drahosa – uključujući optužbe da je pedofil i da hoće da otvori zemlju za talas muslimanskih izbjeglica – stoji Rusija, u razgovoru za Vašington Post je odbio ideju da se tehnološke kompanije prisile da onemoguće poplavu lažnih vijesti.
„Ko je taj ko će odlučiti šta je informacija a šta dezinformacija ili, kako bi to nazvao predsjednik Tramp (Trump), lažne vijesti?“
Na Zemanovu žalost, o tome šta su činjenice a šta lažne vijesti neće odlučivati ni stvarni ni „češki Tramp“. Za pravog, američkog predsjednika Trampa, tim za provjeru činjenica Vašington Posta je neposredno prije godišnjice njegovog ulaska u Bijelu kuću objavio kako je u prethodnih 347 dana iznio 1.950 neistinitih tvrdnji ili 5,6 dnevno.
Jedno od pretjerivanja u prisvajanju zasluga za istorijske promjene je i Trampova tvrdnja kako je upravo on patentirao izraz „lažni mediji“ a lista njegovih dokazano netačnih izjava ili Twitter objava uključuje i tvrdnje kako su mediji umanjivali broj prisutnih na njegovoj inauguraciji, „najgledanijoj ikada“, uprkos fotografskim dokazima kako ih je mnogo više bilo na inauguraciji Baraka Obame; tvrdnje kako je Hilari Klinton (Hillary Clinton) dobila više glasova zbog izborne prevare; optuživanje bivše „nekompetentne administracije“ za navodno štetne međunarodne ugovore na kojima je, pored ostalih, profitirala Kina; tvrdnja kako Njemačka duguje ogromne sume NATO-u; kako su obje strane, i neonacisti i antifašisti, odgovorne za nasilje na protestima u Virdžini; alarm povodom „sinoćnjih zbivanja u Švedskoj“ – navodno s imigrantima u glavnoj ulozi – iako nikakvih zbivanja nije bilo; tvrdnja kako je njegov prethodnik Obama montirao prislušne uređaje u Trampovom tornju u Njujorku; uporno ponavljanje kako istraga o ruskom miješanju u američke izbore nema nikakvog osnova i kako je to „lov na vještice“ ...
Pa, ako se i ličnost na najmoćnijoj poziciji u svijetu tako intenzivno bavi proizvodnjom lažnih vijesti ko će od njih zaštiti javnost u zemljama sa skromnim demokratskim tradicijama i slabašnim institucijama. Za početak – važno je prepoznati izvore te epidemije kako bi se za nju našla i odgovarajuća „vakcina“. Ključ je: obrazovana javnost – skeptična prema izvorima informacija i medijskoj propagandi.
Tako američka RAND korporacija u izvještaju na 300 strana naslovljenom „Truljenje istine: Inicijalno istraživanje opadajuće uloge činjenica i analize u američkom javnom životu“, autora Dženifer Kavanag i Majkla Riča (Jennifer Kavanagh i Michael D. Rich) ukazuju na četiri načina slabljenja i potiskivanja kriterija istinitosti u društvu: neslaganja o činjenicama i analitičkoj interpretaciji činjenica i podataka; brisanje linije razlikovanja između mišljenja i činjenica; porast obima i uticaja mišljenja nad faktima; opadanje povjerenja u nekad uvažene izvore činjeničnih informacija. (Tramp, recimo, za vodeće američke medije govori kako su „neprijatelji američkog naroda“).
Rojterov (Reuters) Institut za studije novinarstva je, u lanjskom godišnjem izvještaju, studirao fenomen izbjegavanja vijesti širom svijeta i našao je, recimo, da jedna trećina ispitanika u Americi „aktivno izbjegava vijesti“ a 57 odsto ih kao glavni razlog navodi to što „vijesti negativno utiču na moje raspoloženje“.
Studija RAND korporacije zaključuje kako je jedino efikasan odgovor na širenje lažnih vijesti širenje medijske pismenosti (i u medijima i u kritičkoj javnosti).
Šta bi to značilo u, na primjer, bosanskohercegovačkim okolnostima. Pored ostalog – da i urednici u medijima i korisnici medija zapaze simptome krivotvorene informacije. U jednom novijem slučaju, prenošenja u balkanskim medijima „vijesti“ naslovljene „Tri kandidata koja bi mogla zamijeniti Hoyt Yeea“, već prva rečenica bi morala zazvoniti na uzbunu: „Christopher Dell, Jonathan Moore i još jedan mladi anonimni diplomata tri su opcije o kojima razmišlja američki predsjednik Donald Trump da zamijene Brian Hoyt Yee na funkciji koju je obavljao na Balkanu, objavio je Sputnjik.“ Bez potcjenjivanja položaja i aktivnosti Jia, malo je vjerovatno da Tramp uopšte zna za njega i posebno da razmišlja o tri kandidata koji će ga zamijeniti. U ovom trenutku od 630 federalnih poslova za koje kandidate predlaže predsjednik a potvrđuje Senat, za 240 funkcija još nisu predloženi kandidati a 140 predloženih još očekuje senatsku potvrdu, dakle – više od 50 posto tih poslova još je nepopunjeno. Imenovanja u diplomatskoj mreži na čekanju su i zbog očekivanog znatnog smanjenja broja zaposlenih u skladu sa znatno smanjenim budžetom. U takvim okolnostima priča o trojici kandidata o kojima razmišlja Tramp samo je dio navoda iz te „vijesti“ koje pripadaju rasprostranjenim teorijama zavjere u balkanskim podnebljima: o tome, recimo, da bi jedan od tih kandidata bio bliži albanskim i bošnjačkim pogledima i interesima a „mladi anonimni diplomata“ pogodniji za provođenje Trampove nove politike prema Balkanu.
Medijski opismenjenija javnost bi, takođe, „svirala faul“ kad „najtiražniji i najutjecajniji printani medij u BiH“ u tekstu o nadimcima bosanskohercegovačkih političara jedino ne navodi nijedan od nadimaka svog utemeljitelja i stranačkog prvaka. Ali, na Balkanu se povodom svjetske zaokupljenosti „godinom lažnih vijesti“ ionako čude: „Šta godina - decenije!“
Facebook Forum