Američki prijestolnički dnevnik Vašington post (The Washington Post) u izdanju od 22. decembra, u vrhu strane redakcijskih komentara, objavio je vlastitu analizu najznačajnijih zbivanja godine pod naslovom: "Sedamnaest dobrih stvari u 2017. – vijesti vrijedne proslavljanja ove godine".
Prva je rast i globalne i američke ekonomije: svjetske za oko tri odsto, što je najveći rast od 2011. godine, a američke iznad predviđanja – za 2.3 odsto.
Na drugom mjestu te liste dobrih svjetskih vijesti je pobjeda nad "Islamskom državom" i njen gubitak teritorija na kojima bi mogla regrutovati i obučavati "ratnike džihada"; na trećem – progovaranje žena žrtava seksualnog nasilja na poslu koje se najzad slušaju i vjeruje im se što je dovelo da silaska sa javne scene brojnih do juče moćnih ljudi iz svijeta filma, politike, medija...
Na visokom sedmom mjestu te liste najznačajnijih događaja 2017. godine je sljedeća vijest: "Ratko Mladić, 'kasapin Bosne', nađen je krivim za genocid i osuđen na doživotni zatvor. Trebalo je mnogo vremena – vođa srpske vojske počinio je svoje zločine tokom bosanskog rata od 1992. do 1995. i njegovo suđenje u Hagu počelo je 2012. godine, ali njegova presuda označila je važan trenutak odgovornosti za najgori pokolj civila u Evropi od Drugog svjetskog rata", zaključuje uticajni američki dnevnik.
Presude Haškog tribunala za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, koji je sa presudama Mladiću i civilnom i vojnom vodstvu samozvane "Hrvatske Republike Herceg-Bosna" zaključio svoju misiju, u svijetu su znatno poštovanije nego u javnosti zemalja i konstitutivnih naroda u čije su ime provođeni "udruženi zločinački poduhvati" s koncentracionim logorima, masovnim pokoljima i progonima, "etničkim čišćenjem" radi stvaranja ratnih paradržava sve do genocida u Srebrenici.
Vladajuće političke garniture i u Hrvatskoj i u Srbiji, koje se razmeću svojim pripadanjem europskoj obitelji ili neupitnim evropskim aspiracijama, u kampanji protiv zaključnih haških presuda dovele su u pitanje razumijevanje jedne od temeljnih vrijednosti evropskog poretka: vladavine prava.
Hag je – stavljajući pečat "udruženog zločinačkog poduhvata" na velikodržavne projekte u ime kojih je vođen rat protiv Bosne i Hercegovine – učinio uzaludnim i prezira vrijednim poricanje zločina. Nasuprot međunarodnopravno, obiljem dokumenata i izjava dokazanom nalazu o prirodi nasilja devedesetih, licitacije s "različitim mišljenjima" o tome žalosna su manifestacija pripisivanja cijelim narodima odgovornosti za zlodjela nacionalističkih elita.
Osim toga, Hag je ponudio i ubjedljivu argumentaciju zašto su neprihvatljivi, pa i opasni, pritisci za dalje etničke podjele koji su tokom ove godine poprimili razmjere kampanje ucjena, blokade institucija, sve do prijetnji otcjepljenjem.
Osim predsjednika Republike Srpske, čija antidejtonska retorika i aktivnosti ispunjavaju mnoge stranice polugodišnjih izvještaja međunarodnog Visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, sličnu kampanju za dalje podjele – pod naizgled nespornim pozivanjem na "jednakopravnost hrvatskog naroda" – vodi i vladajuća hrvatska partija u Bosni i Hercegovini uz logističku i političku potporu iz Hrvatske.
U osnovi te kampanje su tvrdnje kako je bosanskohercegovački izborni sistem "diskriminirajući" prema Hrvatima i kako im se onemogućava da imaju radio i televizijske kanale na hrvatskom jeziku pa se ističe kako je uoči izbora iduće godine "idealno vrijeme" da se razmotri ideja o "super-kantonima", nekoliko većinskih hrvatskih kantona, kako bi se omogućilo Hrvatima da sami biraju svog predstavnika u državnom Predsjedništvu umjesto da to u njihovo ime rade "drugi".
I dok za promjene izbornog zakona postoji i međunarodnopravna obaveza, iz presude Evropskog suda u slučaju Sejdić-Finci, kojom se zahtijeva osiguravanje prava na kandidovanje i izbor i "ostalima" – a ne samo predstavnicima tri konstitutivna naroda – kampanja za dalje etničke podjele i cijepanje Bosne i Hercegovine nastavlja da proizvodi uglavnom suprotne efekte.
Prijetnje otcjepljenjem i pritisci za oživljavanje međunarodnopravno osuđenog ratnog projekta "Herceg-Bosne" potakle su najznačajnije međunarodne partnere u projektu mirne Bosne, uključujući Evropsku uniju i Sjedinjene Države, da tokom 2017. godine u više navrata potvrde svoju posvećenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu bosanske države.
Posljednja takva izjava došla je sa polugodišnjeg zasjedanja Savjeta za provedbu mira 7-8. decembra u Sarajevu u kojoj Savjet potvrđuje "neupitno opredjeljenje za teritorijalni integritet i fundamentalnu strukturu Bosne i Hercegovine kao cjelovite, suverene države koja obuhvata dva entiteta ... (koji) nemaju pravo da se otcijepe od Bosne i Hercegovine i legalno postoje samo na osnovu Ustava BiH".
Osim globalno dobre vijesti, o haškim presudama za "udružene zločinačke poduhvate", 2017. godina obilježena je i simboličnom pobunom mladih – posebno srednjoškolaca u Jajcu - protiv segregacije u školstvu u vidu "dvije škole pod jednim krovom". Oni su, odbacujući rasističku ideju kako bošnjačka i hrvatska djeca moraju ići u zasebne škole, pred kantonalnom vladom demonstrirali pod parolom nevjerice: "Zar mi stvarno radimo ovo u 21. vijeku?".
U serijalu Perspektiva Radija Slobodna Evropa jajački srednjoškolci su argumentima mladosti tog 21. stoljeća dovodili u pitanje ideju kako bi ubuduće jedan profesor predavao zemljopis a drugi geografiju upozoravajući da bi obojica mogli ostati bez posla jer mladi će odlaziti iz takve države a jedan je dječak rekao kako "demokratija treba narod" ali – "narod koji misli".
Možda bi njih trebalo pitati – i poslušati – i u vezi s izborima 2018.
Facebook Forum