Irački Kurdi glasali su na referendumu o nezavisnosti od Bagdada i pored mnogobrojnih apela i Ujedinjenih nacija i Sjedinjenih Država da odustanu jer je riječ o rizičnom potezu. Premijer iračkog kurdskog regiona Nečirvan Barzani poručio je da će ukoliko rezultat referenduma bude „Da“, region spor sa Bagdadom razriješiti mirno.
Kako javlja Rojters, rezultat glasanja koje su organizovale kurdske vlasti, najverovatnije će biti konforno "da", iako nije obavezujući. Ipak, daće Masudu Barzaniju, koji vodi regionalnu vladu Kurdistana, mandat da pregovara o otcepljenju u regiji bogatoj naftom.
Izlaznost među 5, 2 miliona ljudi bila je 78 odsto, javila je kurdska Rudaw televizija i brojanje glasova je počelo. Konačni rezultati biće poznati u narednih 72 sata.
Za iračke Kurde, najveću etničku grupu koja je ostala bez države nakon raspada Otomanskog carstva prije jednog vijeka, referendum nudi istorijsku šansu i pored snažnog domaćeg, regionalnog i međunarodnog pritiska.
Lider kurdskog regiona Masud Barazani je na glasanju jutros ponovio gotovo isto što je rekao sinoć na pres konferenciji u Irbilu. Vjeruje da će referendum biti miran iako priznaje da će put do nezavisnosti biti rizičan.
„Mi smo spremni da platimo bilo koju cijenu za našu nezavisnost“, ipak je naveo.
„Referendum ne održavamo zbog crtanja granica. Ni ni zbog uvođenja bilo kakavog statusa quo u bilo kojoj oblasti. Nakon referenduma spremni smo da počnemo proces dubokog dijaloga sa Bagdadom", rekao je kurdski lider.
„Naš dijalog sa Bagdadom biće predmet budućih dobrih odnosa između dva susjeda. Budući je partnerstvo u jednoj zemlji propalo, nećemo pregovarati o propalom partnerstvu,“ poručio je Barzani.
SAD ključni saveznik iračkih Kurda, upozorile su da će glasanje vjerovatno destabilizovati region u kojem još u potpunosti nije riješen problem sa militantima takozvane „Islamske države“ (IDIL).
Kurdi upravo naglašavaju da se glasanjem priznaje njihov ključan doprinos u borbi protiv „Islamske države“ nakon što je ova ekstremistička grupa potisnula iračku armiju sredinom 2014., i ostavila trećinu teritorije Iraka. Najefikasnije vojne jedinice u borbi sa njima bile su upravo kurdske Pešmerge.
Iračke vlasti ponavljaju „da je referendum neustavan, da prijeti Iraku i mirnoj koegzistenciji među Iračanima te da predstavlja prijetnju regionu“.
„Mi ćemo preduzeti mjere da sačuvamo jedinstvo nacije i zaštitimo sve Iračane“, rekao je u nedjelju irački premijer dominantano šiitske vlade Hajdar al-Abadi.
I građani Bagdada ljuti su na Kurde zbog ove odluke.
Ali al-Rubjah opisao je je referendum kao "crni dan u istoriji Kurda" dodajući da "danas Kurdi pokušavaju da stvore jednu izraelsku državu na sjeveru Iraka" .
Naslovi današnje štampe u Bagdadu glase "Kurdistan u nepoznato" i "Izreal u Iraku."
Referendumu se osim toga žestoko protive i susjedne Turska i Iran, koje takođe imaju velike kurdske manjine. Procjenuje se da je oko 30 miliona Kurda rasprostranjeno u susjednim zemljama tog regiona.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova je u nedjelju saopštilo da će Ankara preduzeti „sve mjere“ prema međunarodnom pravu ukoliko kurdski referendum o nezavisnoti proizvede prijetnju po nacionalnu sigurnost Turske. Takođe su optužili Kurdsku regionalnu vladu da ovakvim potezima prijeti miru i stabilnosti Iraka i cijelog regiona.
Turske vlasti su saopštile da neće priznati referendum te da će rezulat referenduma biti „anuliran i ništavan“. Pozvali su i međunarodnu zajednicu i druge države regiona da učine isto.
U subotu je inače turski parlament održao vanrednu sjednicu na kojoj su produžili mandat svojim vojnim snagama da šalju trupe preko svoje južne granice ukoliko dešavanja u Iraku i Siriji po njihovim procjenam postanu prijetnja po nacionalnu bezbijednost.
U Teheranu je portparol Vrhovnog nacionalnog vijeća za bezbjednost Kievan Košravi rekao da je zemlja obustavila sve letove između Islamske republike Irana i kurdskog regiona na zahtjev vlade u Bagdadu.
No irački Kurdi prema riječima Tasina Karima koji je glasao u Irbilu izlaze na birališta u dobroj nadi:
„Danas smo ovdje da glasamo na referendumu za nezavisnot Kurdistana. Nadam se da možemo dostići nezavisnost.“
Kurdi su dugo sanjali o nezavisnoti i pored svih prijetnji, i nemaju straha prema riječima drugog glasača Talata.
„Vidjeli smo gore, vidjeli smo nepravde, ubistva, blokade", podsjetio je on čekajući u redu dok je grupa nasmijaniih žena u tradicionalnim šarenim kurdskim haljinama izašla iz škole u kojoj se glasa sa podignutim prstom na kojem je bio trag mastila, znak da su dale svoje glas.
Kurdi su jedina velika etnička grupa koja je nakon crtanja mapa na Bliskom istoku po okončanju I Svjetskog rata ostala bez države. U oblasti u kojima se danas glasa spadaju područja bogata naftom poput Kirkuka i Irbila. U tom području žive Kurdi, Arapi, Turkmeni i hrišćani.
Pitanje na glasačkom listiću ispisano na kurdskom, turskom, arapskom i asirijanskom jeziku glasi:
"Želite li da Kurdistanski region i kurdistanske oblasti izvan regiona postanu jedna nezavisna država?."
"Osjećam se divno i srećno, osjećam da ćemo biti slobodni," kaže Suad Pirot, rezident Kirkuka nakon glasanja, dodajući: "Niko neće vladati nama, bićemo nezavisni."
Facebook Forum