Europa je puno više zainteresirana za kulturnu suradnju mladih u regiji, nego li same države bivše Jugoslavije - upravo tako bi se moglo zaključiti po broju pokrenutih projekata i njihovom financiranju – ističu predstavnici nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj. Unatoč svemu, komunikacija i interes mladih za događanjima u susjedstvu, raste, pogotovo za glazbenim manifestacijama.
Gitarist Domagoj Pauković (24) iz Rijeke, osvojio je 2011. prvo mjesto na Gitar festu u Crnoj Gori, u Nikšiću, a zahvaljujući klasičnoj gitari, prije dva mjeseca, prvi je put bio i u Beogradu na Guitar art festivalu:
„Mislim da su gitaristi dosta dobro povezani. Oni su osnovali svoju Asocijaciju gitarista jugoslavenskih zemalja, tako da se zna ekipa. Svaki dan izađe neko novo natjecanje i festival. Sad Tirana ima, sad Makedonija", kaže Pauković.
Mladi umjetnik, koji je nakon zagrebačke Muzičke akademije, nastavio specijalizaciju u Salzburgu, od jeseni ga čeka i Beč, u međuvremenu radi i kao profesor gitare na muzičkim školama riječkog područja, izuzetno cijeni svaki nastup u regiji, ne samo zbog glazbenog već i životnog iskustva. O susjedima je, kaže, malo znao. Prva nagrada u Nikšiću, osim koncertne gitare vrijedne 7.000 eura, donijela mu je i nezaboravnu priliku, trodnevni nastup s crnogorskim simfonijskim orkestrom:
„To mi je jedno od najljepših iskustava, do sada, u glazbenoj karijeri. To su bila mjesta Berane, Kolašin i Bijelo Polje. Jako je lijep osjećaj putovati autobusom sa cijelim orkestrom i dirigentom, preko cijele Crne Gore. Gore-dolje, od Podgorice pa na sjever. Čak smo bili iznenađeni kolika je bila posjećenost. Obično bi bilo više ljudi u orkestru, nego u publici, a ovaj put su se nekako pobrinuli i bilo je dosta mladih. Vrlo ugodan narod i lijepo te prime. Nakon moje domovine, Crna Gora mi je omiljena zemlja", dodaje Pauković.
Glavna tajnica Hrvatske glazbene mladeži, Dubravka Dujmović Kušan, podsjeća da je sličnu suradnju nekad imala Muzička omladina Jugoslavije. Sada to svaka zemlja čini na svoj način, ali suradnja se polako i ponovno uspostavlja:
„Naši glazbenici su sudjelovali na međunarodnom natjecanju muzičke omladine u Beogradu i na radionicama koje je organizirala Muzička akademija na Cetinju u Crnoj Gori. Ove godine smo krenuli upražnjavati gitaristička natjecanja", navodi Dubravka Dujmović Kušan.
Regionalnoj suradnji puno pridonose međunarodno podupirani projekti kao što je bio projekt Pruži ruke preko granice, financijski potpomognutog sredstvima Europske unije iz IPA programa, ili lani završen projekt Povijest moje obitelji kao povijest regije, u koji su bili uključeni mladi istočne Slavonije i Vojvodine.
Voditeljica projekta, Suzana Agotić, pojašnjava da je svaki sudionik morao zaviriti u povijest vlastite obitelji u zadnjih 100 godina i na temelju 300 prikupljenih fotografija organizirana je zajednička, putujuća, izložba od Novog Sada do Vukovara. Rezultat je mnogima bio iznenađujući:
„Nisu znali koliko su zapravo šarolike njihove obitelji. Koliko su njihovi identiteti slojeviti i koliko ih je vrlo teško gledati samo usko vezano za jednu naciju ili etničku pripadnost. Ostavljali su trag u tim zajednicama", kaže Suzana Agotić.
Kulturna suradnja mladih u regiji uglavnom se odvija kroz izvaninstitucionalnu kulturnu scenu i najvećim je dijelom financirana iz fondova Europske unije - potvrđuje i Lovro Rumiha iz Bad co(mpany) teatra:
„Mi trenutno imamo projekt koji je financiran kroz program kulture EU. Projekt se zove Timescapes i u njemu imamo ravnopravne partnere, organizacije iz Beograda i iz Ljubljane. Iz Ljubljane je Maska, a iz Beograda Teorija koja hoda. Često gostujemo u Novom Sadu", kaže Lovro Rumiha.
Preskakanje barijera
Velik interes izazvao je i projekt Criticize this, a riječ je o obrazovanju mladih kritičara književnosti, vizualnih i izvođačkih umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Voditeljica projekta, Miljenka Buljević iz zagrebačke knjižare Booksa, kaže da je financiran iz sredstava Europske unije, dijelom iz ministarstava kulture Hrvatske i Srbije, a sudjelovao je i grad Beograd, te hrvatska nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva:
„Projekt je bio posložen tako da kritičari iz jedne zemlje objavljuju svoje tekstove u drugoj zemlji. Pišu o kulturnim proizvodima ili o umjetničkim djelima autora iz druge zemlje. Ti ljudi nakon tih projekata i dalje ostvaruju svoje veze izvan svojih zemalja. Na kraju krajeva i radi samih informacija. Kada ste zadnji put čuli što se objavilo u Crnoj Gori, ako živite u Hrvatskoj?”, pita Milenka Buljević.
„Iz ovog kursa evropske politike, evropske institucije, imamo veći interes za podupirati kulturnu suradnju među mladima na Balkanu, nego što to imaju same države, odnosno domicilna ministarstva kulture ili nekakva tijela samouprave, koja su za to zadužena", kaže koordinatorica Clubture, mreže nezavisnih kulturnih organizacija na području RH, Katarina Pavić.
Dea Vidović, voditeljica novoosnovane nacionalne Zaklade Kultura Nova, koju podupire Ministarstvo kulture, a financira se sredstvima igara na sreću, potvrđuje da je regionalnoj suradnji proteklih 10-tak godina bila okrenuta uglavnom nezavisna kulturna scena. Cilj Zaklade je da je ojača:
„Mi smo otvorili ove godine novo programsko područje koje je vezano uz poticanje suradničkih platformi u području jugoistočne Evrope. Naravno da se dotiču dakako i kulture mladih i za mlade iz Republike Hrvatske sa onima koji su u našem susjedstvu", kaže Dea Vidović.
Prednost je što među državama bivše Jugoslavije nema jezičnih barijera, ali ratna zbivanja 90-tih su ostavila puno drugih, ali nove generacije ih, kaže Suzana Agotić iz Osijeka, polako preskaču:
„Imate odlazak jako puno mladih iz Hrvatske na EXIT u Novi Sad. Onda puno mladih ide na filmske festivale u Beograd ili u Novi Sad. Isto tako je i sa Sarajevom.”
Slično su nam rekli i mladi Zagrepčani koje smo anketirali uoči projekcije filmova na upravo otvorenom Animafestu, svjetskom festivalu animiranog filma u Zagrebu:
„Zahvaljujući najpopularnijoj mreži svih mreža, Facebook-u, dobro smo informirani o svim manifestacijama i posjećujemo ih redovito.”
„Bila sam na koncertu u Beogradu nedavno, na Mark Knofleru i bilo je odlično. Kad je bio White sensation, prije godinu dana, tu je bilo ne znam ni ja koliko autobusa koji su vozili za Beograd. Ima cirkulacije.”
„Nama je najslavnije događanje recimo novosadski EXIT ili Teraneo u Šibeniku. To svi znaju i dođu iz cijele regije. Beogradski bendovi i bosanskohercegovački bendovi se redovito puštaju na radio Studentu. Onima, koje to ne zanima, ništa ne može pomoći.”
Gitarist Domagoj Pauković (24) iz Rijeke, osvojio je 2011. prvo mjesto na Gitar festu u Crnoj Gori, u Nikšiću, a zahvaljujući klasičnoj gitari, prije dva mjeseca, prvi je put bio i u Beogradu na Guitar art festivalu:
„Mislim da su gitaristi dosta dobro povezani. Oni su osnovali svoju Asocijaciju gitarista jugoslavenskih zemalja, tako da se zna ekipa. Svaki dan izađe neko novo natjecanje i festival. Sad Tirana ima, sad Makedonija", kaže Pauković.
Mladi umjetnik, koji je nakon zagrebačke Muzičke akademije, nastavio specijalizaciju u Salzburgu, od jeseni ga čeka i Beč, u međuvremenu radi i kao profesor gitare na muzičkim školama riječkog područja, izuzetno cijeni svaki nastup u regiji, ne samo zbog glazbenog već i životnog iskustva. O susjedima je, kaže, malo znao. Prva nagrada u Nikšiću, osim koncertne gitare vrijedne 7.000 eura, donijela mu je i nezaboravnu priliku, trodnevni nastup s crnogorskim simfonijskim orkestrom:
„To mi je jedno od najljepših iskustava, do sada, u glazbenoj karijeri. To su bila mjesta Berane, Kolašin i Bijelo Polje. Jako je lijep osjećaj putovati autobusom sa cijelim orkestrom i dirigentom, preko cijele Crne Gore. Gore-dolje, od Podgorice pa na sjever. Čak smo bili iznenađeni kolika je bila posjećenost. Obično bi bilo više ljudi u orkestru, nego u publici, a ovaj put su se nekako pobrinuli i bilo je dosta mladih. Vrlo ugodan narod i lijepo te prime. Nakon moje domovine, Crna Gora mi je omiljena zemlja", dodaje Pauković.
Glavna tajnica Hrvatske glazbene mladeži, Dubravka Dujmović Kušan, podsjeća da je sličnu suradnju nekad imala Muzička omladina Jugoslavije. Sada to svaka zemlja čini na svoj način, ali suradnja se polako i ponovno uspostavlja:
„Naši glazbenici su sudjelovali na međunarodnom natjecanju muzičke omladine u Beogradu i na radionicama koje je organizirala Muzička akademija na Cetinju u Crnoj Gori. Ove godine smo krenuli upražnjavati gitaristička natjecanja", navodi Dubravka Dujmović Kušan.
Regionalnoj suradnji puno pridonose međunarodno podupirani projekti kao što je bio projekt Pruži ruke preko granice, financijski potpomognutog sredstvima Europske unije iz IPA programa, ili lani završen projekt Povijest moje obitelji kao povijest regije, u koji su bili uključeni mladi istočne Slavonije i Vojvodine.
Voditeljica projekta, Suzana Agotić, pojašnjava da je svaki sudionik morao zaviriti u povijest vlastite obitelji u zadnjih 100 godina i na temelju 300 prikupljenih fotografija organizirana je zajednička, putujuća, izložba od Novog Sada do Vukovara. Rezultat je mnogima bio iznenađujući:
„Nisu znali koliko su zapravo šarolike njihove obitelji. Koliko su njihovi identiteti slojeviti i koliko ih je vrlo teško gledati samo usko vezano za jednu naciju ili etničku pripadnost. Ostavljali su trag u tim zajednicama", kaže Suzana Agotić.
Kulturna suradnja mladih u regiji uglavnom se odvija kroz izvaninstitucionalnu kulturnu scenu i najvećim je dijelom financirana iz fondova Europske unije - potvrđuje i Lovro Rumiha iz Bad co(mpany) teatra:
„Mi trenutno imamo projekt koji je financiran kroz program kulture EU. Projekt se zove Timescapes i u njemu imamo ravnopravne partnere, organizacije iz Beograda i iz Ljubljane. Iz Ljubljane je Maska, a iz Beograda Teorija koja hoda. Često gostujemo u Novom Sadu", kaže Lovro Rumiha.
Preskakanje barijera
Velik interes izazvao je i projekt Criticize this, a riječ je o obrazovanju mladih kritičara književnosti, vizualnih i izvođačkih umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Voditeljica projekta, Miljenka Buljević iz zagrebačke knjižare Booksa, kaže da je financiran iz sredstava Europske unije, dijelom iz ministarstava kulture Hrvatske i Srbije, a sudjelovao je i grad Beograd, te hrvatska nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva:
„Projekt je bio posložen tako da kritičari iz jedne zemlje objavljuju svoje tekstove u drugoj zemlji. Pišu o kulturnim proizvodima ili o umjetničkim djelima autora iz druge zemlje. Ti ljudi nakon tih projekata i dalje ostvaruju svoje veze izvan svojih zemalja. Na kraju krajeva i radi samih informacija. Kada ste zadnji put čuli što se objavilo u Crnoj Gori, ako živite u Hrvatskoj?”, pita Milenka Buljević.
„Iz ovog kursa evropske politike, evropske institucije, imamo veći interes za podupirati kulturnu suradnju među mladima na Balkanu, nego što to imaju same države, odnosno domicilna ministarstva kulture ili nekakva tijela samouprave, koja su za to zadužena", kaže koordinatorica Clubture, mreže nezavisnih kulturnih organizacija na području RH, Katarina Pavić.
Dea Vidović, voditeljica novoosnovane nacionalne Zaklade Kultura Nova, koju podupire Ministarstvo kulture, a financira se sredstvima igara na sreću, potvrđuje da je regionalnoj suradnji proteklih 10-tak godina bila okrenuta uglavnom nezavisna kulturna scena. Cilj Zaklade je da je ojača:
„Mi smo otvorili ove godine novo programsko područje koje je vezano uz poticanje suradničkih platformi u području jugoistočne Evrope. Naravno da se dotiču dakako i kulture mladih i za mlade iz Republike Hrvatske sa onima koji su u našem susjedstvu", kaže Dea Vidović.
Prednost je što među državama bivše Jugoslavije nema jezičnih barijera, ali ratna zbivanja 90-tih su ostavila puno drugih, ali nove generacije ih, kaže Suzana Agotić iz Osijeka, polako preskaču:
„Imate odlazak jako puno mladih iz Hrvatske na EXIT u Novi Sad. Onda puno mladih ide na filmske festivale u Beograd ili u Novi Sad. Isto tako je i sa Sarajevom.”
Slično su nam rekli i mladi Zagrepčani koje smo anketirali uoči projekcije filmova na upravo otvorenom Animafestu, svjetskom festivalu animiranog filma u Zagrebu:
„Zahvaljujući najpopularnijoj mreži svih mreža, Facebook-u, dobro smo informirani o svim manifestacijama i posjećujemo ih redovito.”
„Bila sam na koncertu u Beogradu nedavno, na Mark Knofleru i bilo je odlično. Kad je bio White sensation, prije godinu dana, tu je bilo ne znam ni ja koliko autobusa koji su vozili za Beograd. Ima cirkulacije.”
„Nama je najslavnije događanje recimo novosadski EXIT ili Teraneo u Šibeniku. To svi znaju i dođu iz cijele regije. Beogradski bendovi i bosanskohercegovački bendovi se redovito puštaju na radio Studentu. Onima, koje to ne zanima, ništa ne može pomoći.”