Glavni grad BiH nedavno je dobio multifunkcionalni centar, simbolično nazvan Kuća zanata, s namjenom promocije i očuvanja dragocjenih, tradicionalnih zanata, koji su vijekovima definisali Sarajevo i njegovu historiju. Kao obrazovni centar, prije svega, Kuća zanata podstiče prijenos vještina iskusnih majstora na mlađe generacije, te uspostavu saradnje između zanatlija i modernih dizajnera.
Živi muzej, simbolično nazvan Kuća zanata, napravljen je kako bi svakom posjetitelju pružio jedinstven uvid u vještine zanata savladavane kroz mnoge generacije.
Ideja je potekla od italijanske nevladine organizacije Oxfam. Glasnogovornica Oxfam ureda u BiH Amna Kurbegović kaže kako je ovaj prostor u potpunosti ustupljen bh. stanovništvu:
„Kuća zanata sada treba da služi kao jedan centar koji će imati dvostruku ulogu. Jedna od tih uloga je edukativne prirode - da mlade ljude uvede više u problematiku zanatstva, u ono koji su proizvodi zanatski. Druga uloga Kuće zanata jeste promocija zanatskih proizvoda, zanatlija, njihovog rada, kroz tu promociju i aktueliziranje i proizvoda i sarajevske Baščaršije kao centra zanatstva“, navodi Amna Kurbegović.
Kuća zanata ima obrazovnu svrhu. Potiče iskusne zanatlije da svoje vještine prenesu na nove generacije. Prvi korak je napravljen povezivanjem Kuće sa studentima akademija likovnih umjetnosti tri grada - Sarajeva, Širokog Brijega i Trebinja:
„Studenti su kroz tromjesečne radionice sarađivali sa našim iskusnim zanatalijama na izradi novih proizvoda koji će i dalje u sebi imati tradicionalnu liniju tradicionalnog zanatskog proizvoda, s tim što će mu studenti likovnih akademija pokušati dati jednu moderniju liniju.“
Pored želja mladih da nauče, interes za prenošenje znanja i vještina trebaju pokazati i već iskusne zanatlije, smatra stručni savjetnik za promociju i razvoj turizma u sarajevskoj Općini Stari Grad Alija Ibrović:
„Za ljubav je potrebno dvoje, a onda nam trebaju i zanatlije, tj. udruženja. Koliko oni sada sebe prepoznaju, nakon ovih silnih godina oko pripreme ove Kuće zanata, u samom nazivu kuće, Kuća im neće biti tijesna, ako ne budu čeljad bijesna. I to partnerstvo zanatstva, kao osnovne grane privređivanja u općini Stari Grad, bi bio fantastičan duel da se odvija u ovoj kući, u ovom interaktivnom prostoru koji daje nadahnuće zanatliji i konzumentu", kaže Ibrović.
Da bi Kuća zanata bila samoodrživa mora imati i svoj komercijalni karakter. Pod okriljem politike pravedne trgovine, tu će se prodavati sve vrste autentičnih i kvalitetnih rukotvorina certificiranih zanatlija starogradske čaršije. Osim mladih, Kuća pruža brojne pogodnosti i dugogodišnjim zanatlijama, tvrdi Alija Ibrović:
„U svakom slučaju držaćemo se one orijentalne: zanatliju, tj. radnika treba da isplatimo za njegov trud prije nego što mu se znoj na čelu osuši. I to će upravo Kuća da uradi – da taj isti dan isplati zanatliju koji je ovdje bio interaktivan.“
Iako je namjena Kuće zanata dobro osmišljena, iskusne zanatlije sarajevske Baščaršije sa dozom sumnje gledaju na njen rad. Jedan od njih je i kazandžija Ismet Husejnović:
„Obišao sam Kuću zanata. Malih je dimenzija, veoma joj je loša lokacija. Ona je divno zamišljena, nema govora, ali ne mora značiti ako je zamišljena da će biti uspješna. Da bi oni sve to uradili moraju imati stručne majstore, znači morali bi da okupe sve zanatlije sa Baščaršij, bar one najstarije i one koji su najviše ugroženi. Neka se ti majstori tu pojave i da svi majstori i sve zanatlije imaju svoj interes, da to ne bude npr. privatizovano“, kaže Husejnović.
Istini za volju, zanatlije u BiH prolaze kroz težak period. Ekonomska kriza ni njih nije zaobišla. Ismet kaže kako njihova egzistencija ovisi o potražnji njihovih rukotvorina:
„Svaki zanat opstaje sve dok ima ljudi koji su zainteresovani za te proizvode. Znači on ne može propasti. Onog momenta kada prestane interes za određene zanatske predmete, taj zanat umire.“
Živi muzej, simbolično nazvan Kuća zanata, napravljen je kako bi svakom posjetitelju pružio jedinstven uvid u vještine zanata savladavane kroz mnoge generacije.
Ideja je potekla od italijanske nevladine organizacije Oxfam. Glasnogovornica Oxfam ureda u BiH Amna Kurbegović kaže kako je ovaj prostor u potpunosti ustupljen bh. stanovništvu:
„Kuća zanata sada treba da služi kao jedan centar koji će imati dvostruku ulogu. Jedna od tih uloga je edukativne prirode - da mlade ljude uvede više u problematiku zanatstva, u ono koji su proizvodi zanatski. Druga uloga Kuće zanata jeste promocija zanatskih proizvoda, zanatlija, njihovog rada, kroz tu promociju i aktueliziranje i proizvoda i sarajevske Baščaršije kao centra zanatstva“, navodi Amna Kurbegović.
Kuća zanata ima obrazovnu svrhu. Potiče iskusne zanatlije da svoje vještine prenesu na nove generacije. Prvi korak je napravljen povezivanjem Kuće sa studentima akademija likovnih umjetnosti tri grada - Sarajeva, Širokog Brijega i Trebinja:
„Studenti su kroz tromjesečne radionice sarađivali sa našim iskusnim zanatalijama na izradi novih proizvoda koji će i dalje u sebi imati tradicionalnu liniju tradicionalnog zanatskog proizvoda, s tim što će mu studenti likovnih akademija pokušati dati jednu moderniju liniju.“
Pored želja mladih da nauče, interes za prenošenje znanja i vještina trebaju pokazati i već iskusne zanatlije, smatra stručni savjetnik za promociju i razvoj turizma u sarajevskoj Općini Stari Grad Alija Ibrović:
„Za ljubav je potrebno dvoje, a onda nam trebaju i zanatlije, tj. udruženja. Koliko oni sada sebe prepoznaju, nakon ovih silnih godina oko pripreme ove Kuće zanata, u samom nazivu kuće, Kuća im neće biti tijesna, ako ne budu čeljad bijesna. I to partnerstvo zanatstva, kao osnovne grane privređivanja u općini Stari Grad, bi bio fantastičan duel da se odvija u ovoj kući, u ovom interaktivnom prostoru koji daje nadahnuće zanatliji i konzumentu", kaže Ibrović.
Da bi Kuća zanata bila samoodrživa mora imati i svoj komercijalni karakter. Pod okriljem politike pravedne trgovine, tu će se prodavati sve vrste autentičnih i kvalitetnih rukotvorina certificiranih zanatlija starogradske čaršije. Osim mladih, Kuća pruža brojne pogodnosti i dugogodišnjim zanatlijama, tvrdi Alija Ibrović:
„U svakom slučaju držaćemo se one orijentalne: zanatliju, tj. radnika treba da isplatimo za njegov trud prije nego što mu se znoj na čelu osuši. I to će upravo Kuća da uradi – da taj isti dan isplati zanatliju koji je ovdje bio interaktivan.“
Iako je namjena Kuće zanata dobro osmišljena, iskusne zanatlije sarajevske Baščaršije sa dozom sumnje gledaju na njen rad. Jedan od njih je i kazandžija Ismet Husejnović:
„Obišao sam Kuću zanata. Malih je dimenzija, veoma joj je loša lokacija. Ona je divno zamišljena, nema govora, ali ne mora značiti ako je zamišljena da će biti uspješna. Da bi oni sve to uradili moraju imati stručne majstore, znači morali bi da okupe sve zanatlije sa Baščaršij, bar one najstarije i one koji su najviše ugroženi. Neka se ti majstori tu pojave i da svi majstori i sve zanatlije imaju svoj interes, da to ne bude npr. privatizovano“, kaže Husejnović.
Istini za volju, zanatlije u BiH prolaze kroz težak period. Ekonomska kriza ni njih nije zaobišla. Ismet kaže kako njihova egzistencija ovisi o potražnji njihovih rukotvorina:
„Svaki zanat opstaje sve dok ima ljudi koji su zainteresovani za te proizvode. Znači on ne može propasti. Onog momenta kada prestane interes za određene zanatske predmete, taj zanat umire.“
