Kubanska katolička crkva je objavila da vlada te zemlje sloboditi 52 politička zatvorenika u roku od nekoliko mjeseci.
To će biti najveći broj oslobođenih političkih zatvorenika od 1998, kada je poslije posjete katoličkog poglavara, pape Jovana Pavla II, na slobodu pušten 101 od oko 300 disidenata. Prvi disidenti koji bi mogli biti pušteni danas odlaze u egzil u Španiju.
Najranije danas Kuba će osloboditi prvih pet političkih zatvorenika koji su posljednjih sedam godina proveli u zatvoru nakon sloma opozicionog otpora 2003 godine. Preostalih 47 disidenata, uhapšenih istovremeno biće oslobođeni u narednih nekoliko mjeseci.
Nakon ovog oslobađanja koje se tumači kao plod političkog pristiska međunarodne zajendice, broj zatvorenih disidenata bitće smanjen na preko 100,
što je trećina od ukupnog broja političkih zatvorenika na Kubi
Oslobađanje je najavljeno juče, u srijedu, od strane prvog čovjeka katoličke crkve na Kubi, nadbiskupa Haima Ortege (Jaime Ortege) , nakon susreta
predsjednika Kube Raula Kastra (Castro) sa španskoim ninistrom inostranih poslova Miguelom Anhelom (Angel) Moratinosom .
Moratainos čija je zemlja predvodila napore EU za poboljšanje odnosa sa Kubom, posebno za vrijeme predsjedavanja zadnjih 6 mjeseci, pozdravio je
najavu oslobađanja.
“Nadbiskup Havane, Kardinal Haime Ortega , već je najvio odluku o dogovoru za puštanje političkih zatvorenika sa Kube, riječ je o grupi od 75 ljudi uhapšenih 2003 godine. To će biti urađano postupno ali obaveza je koja će se definitivno izvršiti - i to je jasno opredeljenje - i mi smo vrlo zadovoljni. "
To će biti najveći broj oslobođenih političkih zatvorenika od 1998. kada je poslije posjete katoličkog poglavara, pape Jovana Pavla II, na slobodu pušten 101 od oko 300 disidenata.
Sjedinjene Američke Države i Evropska Unija već dugo vrše pritisak na kubanske vlasti da oslobode političke zatvorenike i novinare uhapšene prilikom opozicionih protesta 2003.
Neki od tada uhapšenih 73 zatvorenika već su ranije pušteni iz humanitarnih razloga ili nakon oslužene kazne.
Grupe za ljudska prava na Kubi i u inostranstvu su oprezno pozdravile potez, koji dolazi dvije godine nakon što je Raul Kastro je preuzeo funciju predsjednika od svog brata, dugogodišnjeg lidera Fidela Kastra, koji je zatvorio oko 15.000 političkih protivnika posle revolucije 1959. koja ga je dovela na vlast.
Lora Polen, koji vodi Dame u bijelom grupu žena političkih zatvorenika, izrazila je nadu da će ovaj čin označiti "prve korake prave slobode, i istinske
demokratije."
Međutim, neki političari kubanskog porijekla u Sjedinjenim Državama kažu da je oslobađanje ¨publicitet i štos¨ i pozvaju Zapad da održi pritisak na Havanu, sve dok svi politički zatvorenici ne budu pušteni.
Sjedinjene Države održavaju trgovinski embargo protiv svog susjeda sa ostrva već 48 godina. Kuba se nedavno našla na udaru oštrih kritika međunarodne zajednice pošto je 23. februara peminuo disident Orlando Sapata Tamajo, koji je štrajkovao glađu.
Kubanske vlasti su potom počele da ublažavaju politiku prema disidentima koje smatraju američkim plaćenicima.
Disident Giljermo Farinas štrajkuje glađu već 134 dana, tražeći oslobađanje 25 bolesnih političkih zatvorenika, koji će, po svemu sudeći, biti u grupi čije je oslobađanje najavljeno.
Kardinal Haime Ortega danas je odbio da identifikuje koja od 52 zatvorenika će biti puštena na slobodu među prvih pet, jer njihove porodice tek treba da
budu obaviještene. On je izrazio optimizam da će se svi zatvorenici biti uskoro pušteni.
"Nadamo se da će oni obavijestiti javnost o oslobađanju. Interesantno je, a možda i iznenađujuće, da je najava stigala dok je ministar inostranih poslova Španije Moratinos ovdje, i da su izabrali da crkva objavi puštanje disidenata. Ali, s druge strane, nadamo se da će se oslobađanje nastaviti u istom ritmu."
Prvih pet zatvorenika putuju u Španiju, gdje će živjeti u egzilu. Nije jasno da li će ostali zatvorenici kasnije isto tako biti prognani, ili imaju opciju i da ostanu na Kubi.
Grupe za ljudska prava su kritikovale taj potez, rekavši da izgnanstvo nije isto što i bezuslovna sloboda.
Ali Miguel Anhel Moratinos, španski ministar inostranih poslova, rekao je da će izgnanici moći da se vrate na Kubu u posjete, i to je mjera koja najavljuje omekšavanje u politici komunističke vlade u Havani.
To će biti najveći broj oslobođenih političkih zatvorenika od 1998, kada je poslije posjete katoličkog poglavara, pape Jovana Pavla II, na slobodu pušten 101 od oko 300 disidenata. Prvi disidenti koji bi mogli biti pušteni danas odlaze u egzil u Španiju.
Najranije danas Kuba će osloboditi prvih pet političkih zatvorenika koji su posljednjih sedam godina proveli u zatvoru nakon sloma opozicionog otpora 2003 godine. Preostalih 47 disidenata, uhapšenih istovremeno biće oslobođeni u narednih nekoliko mjeseci.
Nakon ovog oslobađanja koje se tumači kao plod političkog pristiska međunarodne zajendice, broj zatvorenih disidenata bitće smanjen na preko 100,
što je trećina od ukupnog broja političkih zatvorenika na Kubi
Oslobađanje je najavljeno juče, u srijedu, od strane prvog čovjeka katoličke crkve na Kubi, nadbiskupa Haima Ortege (Jaime Ortege) , nakon susreta
predsjednika Kube Raula Kastra (Castro) sa španskoim ninistrom inostranih poslova Miguelom Anhelom (Angel) Moratinosom .
Moratainos čija je zemlja predvodila napore EU za poboljšanje odnosa sa Kubom, posebno za vrijeme predsjedavanja zadnjih 6 mjeseci, pozdravio je
najavu oslobađanja.
“Nadbiskup Havane, Kardinal Haime Ortega , već je najvio odluku o dogovoru za puštanje političkih zatvorenika sa Kube, riječ je o grupi od 75 ljudi uhapšenih 2003 godine. To će biti urađano postupno ali obaveza je koja će se definitivno izvršiti - i to je jasno opredeljenje - i mi smo vrlo zadovoljni. "
To će biti najveći broj oslobođenih političkih zatvorenika od 1998. kada je poslije posjete katoličkog poglavara, pape Jovana Pavla II, na slobodu pušten 101 od oko 300 disidenata.
Sjedinjene Američke Države i Evropska Unija već dugo vrše pritisak na kubanske vlasti da oslobode političke zatvorenike i novinare uhapšene prilikom opozicionih protesta 2003.
Neki od tada uhapšenih 73 zatvorenika već su ranije pušteni iz humanitarnih razloga ili nakon oslužene kazne.
Grupe za ljudska prava na Kubi i u inostranstvu su oprezno pozdravile potez, koji dolazi dvije godine nakon što je Raul Kastro je preuzeo funciju predsjednika od svog brata, dugogodišnjeg lidera Fidela Kastra, koji je zatvorio oko 15.000 političkih protivnika posle revolucije 1959. koja ga je dovela na vlast.
Lora Polen, koji vodi Dame u bijelom grupu žena političkih zatvorenika, izrazila je nadu da će ovaj čin označiti "prve korake prave slobode, i istinske
demokratije."
Međutim, neki političari kubanskog porijekla u Sjedinjenim Državama kažu da je oslobađanje ¨publicitet i štos¨ i pozvaju Zapad da održi pritisak na Havanu, sve dok svi politički zatvorenici ne budu pušteni.
Sjedinjene Države održavaju trgovinski embargo protiv svog susjeda sa ostrva već 48 godina. Kuba se nedavno našla na udaru oštrih kritika međunarodne zajednice pošto je 23. februara peminuo disident Orlando Sapata Tamajo, koji je štrajkovao glađu.
Kubanske vlasti su potom počele da ublažavaju politiku prema disidentima koje smatraju američkim plaćenicima.
Disident Giljermo Farinas štrajkuje glađu već 134 dana, tražeći oslobađanje 25 bolesnih političkih zatvorenika, koji će, po svemu sudeći, biti u grupi čije je oslobađanje najavljeno.
Kardinal Haime Ortega danas je odbio da identifikuje koja od 52 zatvorenika će biti puštena na slobodu među prvih pet, jer njihove porodice tek treba da
budu obaviještene. On je izrazio optimizam da će se svi zatvorenici biti uskoro pušteni.
"Nadamo se da će oni obavijestiti javnost o oslobađanju. Interesantno je, a možda i iznenađujuće, da je najava stigala dok je ministar inostranih poslova Španije Moratinos ovdje, i da su izabrali da crkva objavi puštanje disidenata. Ali, s druge strane, nadamo se da će se oslobađanje nastaviti u istom ritmu."
Prvih pet zatvorenika putuju u Španiju, gdje će živjeti u egzilu. Nije jasno da li će ostali zatvorenici kasnije isto tako biti prognani, ili imaju opciju i da ostanu na Kubi.
Grupe za ljudska prava su kritikovale taj potez, rekavši da izgnanstvo nije isto što i bezuslovna sloboda.
Ali Miguel Anhel Moratinos, španski ministar inostranih poslova, rekao je da će izgnanici moći da se vrate na Kubu u posjete, i to je mjera koja najavljuje omekšavanje u politici komunističke vlade u Havani.