Širenje korona virusa je milijarde ljudi širom svijeta prisililo da ostanu kod kuće tako da su mnoge prodavnice, uslužne djelatnosti i kompanije zatvorene ili rade smanjenim kapacitetom – gotovo svi osjećaju finansijske posljedice.
I gotovo sve vlade svijeta nalaze se pred izazovom - kako umanjiti devastirajuće posljedice koje pandemija ostavlja na ekonomiju.
Jedan dio odgovora na pandemiju bili su tzv. paketi "stimulansa" – koji daju novac, ne samo da bi pomogli ljudima da prežive, već i da pokušaju osnažiti ekonomije tako što će podržati kompanije i finansijske institucije.
U međuvremenu, centralne banke se koriste različitim sredstvima monetarne politike kako bi odgovorile na nešto što bi moglo postati prolongirani ekonomski pad i globalna recesija. To je nada za preživljavanje za "zatvorene" ekonomije, što može postati epidemija poslovnih propasti i gubitka poslova u mjesecima koji dolaze, kako bi se brzo oporavile kada opasnost po javno zdravlje bude smanjena.
Ali, nemaju sve vlade isti pristup.
Američki 'korona virus keš'
U Sjedinjenim Državama, Kongres i Bijela kuća su odobrili dvije hiljade milijardi američkih dolara u "paketu stimulansa" izdatom krajem marta kako bi se pomoglo ekonomiji da prebrodi ovo što bivša predsjednica Federalnih rezervi Janet Yellen upozorava da će biti "ogromni i devastirajući udarac bez presedana".
Desetine miliona Amerikanaca pod stanjem mjere "zatvaranja" primit će tzv. "korona virus keš", isplate do visine od 1.200 dolara po osobi. Paket stimulansa u Sjedinjenim Državama takođe uključuje fond of 500 milijardi dolara za pomoć pogođenim industrijama i malim biznisima koji bi dobili zajmove i pregurali krizu.
Za to vrijeme, nakon sedmica pada na berzama i zabrinjavajućih znakova na državnom tržištu obveznica, američke Federalne rezerve su najavile da su "spremne upotrijebiti svoj puni paket mjera".
Zapravo, Federalna vlada je već počela da pumpa ogromne svote novca u američku ekonomiju. Radi to preko mjera kao što su otkupni ugovori koji preplavljuju tržište gotovinom, kao i drugim mjerama nazvanim "kvantitativno olakšavanje".
Federalna vlada takođe je smanjila interesne takse na nulu, uspostavila službe za zajmove i stavila minimume zahtjeva za kapital bankama kako bi im olakšala izdavanje kredita kompanijama i pojedincima.
EU paket pomoći
Evropska centralna banka (ECB) najavila je program od 750 milijardi eura za otkup vladinih i korporativnih dugova širom eurozone kako bi olakšala udar pandemije na ekonomiju. Evropska komisija takođe je relaksirala svoja pravila za pomoć državama i raspodjelu budžeta. Ali ECB je procijenila da bi Evropskoj uniji moglo trebati 1.5 hiljada milijardi kako bi se nosila sa ekonomskom krizom tokom 2020.
U međuvremenu, evropski ministri finansija postigli su 9. aprila saglasnost o paketu pomoći vrijednom 500 milijardi eura za članice teško pogođene pandemijom virusa korona, javlja BBC.
Predsjedavajući evrozone Mario Senteno objavio je da je dogovor postignut nakon maratonskih pregovora putem video-konferencije u Briselu. Tokom razgovora ministri nisu prihvatili zahtjev Francuske i Italije da se raspodijele troškovi krize objavom takozvanih korona akcija.
Dogovoreni paket manji je od onog koji je tražila Evropska centralna banka (ECB), jer je navedeno da će bloku biti potrebno hiljadu i po milijardi eura da otkloni posljedice krize. Međutim, francuski ministar finansija Bruno le Mer pozdravio je dogovor kao važan ekonomski plan u istoriji EU.
Britanska intervencija 'bez presedana'
U Velikoj Britaniji, ministar finansija Rishi Sunak je rekao da je vlada spremna za intervenciju “bez presedana” kako bi podržala ekonomiju.
Iako bi britanski napori za spašavanje mogli koštati više od 500 milijardi američkih dolara – ili oko 15 odsto ukupnog BDP-a države.
Britanski trezor se obavezao da će platiti 80 posto plate radnicima nekoliko mjeseci u pokušaju da ublaži masovna otpuštanja sa posla. Britanija je takođe odgodila plaćanje poreza, povećala beneficije za nezaposlenost i dala garancije za kredite.
Takođe, Banka Engleske snizila je referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,5 posto. Smanjila je i minimalni iznos sredstava koje banke moraju imati kako bi lakše omogućile kredite za kompanije i pojedince.
Planovi stimulansa u drugim državama
Njemački političari su se složili oko fiskalnog stimulansa – paketa vrijednog 750 milijardi eura kako bi održali najveću evropsku ekonomiju.
Ovaj paket uključuje 100 milijardi eura za fond ekonomske stabilnosti kojim se postiže direktna jednakost u kompanijama. Takođe uključuje 400 milijardi eura za kreditne garancije za velike korporacije koje su pod rizikom da ne mogu isplatiti dugove.
Francuska je najavila 45 milijardi za krizne mjere kako pomogla firme i radnike. Francuski ministar Bruno Le Maire kaže da je veliki dio te svote namijenjen za odgode plaćanja poreza i naknadu plata, te otkazivanje plaćanja za kompanije kojima prijeti ekonomski kolaps. Francuska vlada takođe je garantovala do 300 milijardi eura za korporativne zajmove od komercijalnih banaka.
Italija je izdala urgentni dekret koji suspenduje kredite i hipoteke za kompanije i porodice. Takođe, Italija je povećala finansiranje za pomoć radnicima koji su otpušteni tokom zatvaranja na nacionalnom nivou ove države. Ukupni planirani trošak Italije do sada je oko 25 milijardi eura.
U Španiji, paket stimulansa vlade uključuje 100 milijardi eura u zajmovima i finansijskoj pomoći za ugrožene ljude, i dodatnih 100 milijardi za kredite koje podržava država kako bi pomogla kompanijama da prežive ekonomski pad.
U Japanu, premijer Šinto Abe je najavio, do sada neviđeni, paket od hiljadu milijardi kako bi se zaštitili poslovi i privreda – ova suma iznosi jednu petinu godišnjeg BDP-a Japana. Uključuje isplate u gotovini u visini od 2.750 američkih dolara za pogođena domaćinstva. Vlada je takođe najavila 4.1 milijardu dolara dodatnih troškova za podršku malih i srednjih preduzeća.
Abe se nada da će plan pomoći da se ohrabri potrošnja tokom rigidnog zatvaranja i vanrednog stanja u nekoliko najnaseljenijih prefektura, koje će ozbiljno uticati na ekonomiju.
Banka Japana je olakšala monetarne politike kupovinom sredstava kojima se trguje na berzi i druge rizične imovine - uključujući korporativne obveznice. Japanska Centralna banka takođe je odlučila da produži na godinu dana nula posto interesa na kredite finansijskim institucijama.
Nedovoljne ponude iz Rusije, Irana
Ekonomije bazirane na nafti poput Rusije i Irana teže se snalaze u planovima za poboljšanje svojih ekonomija.
Uz međunarodne sankcije, obje zemlje su također zabilježile pad prihoda od nafte zbog ogromnog pada globalne potrošnje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Hasan Rohani pozvali su na ukidanje sankcija kako bi se lakše mogli nositi s ekonomskim padom uzrokovanim pandemijom. Putin je produžio obustavu ruske ekonomije, izdajući naređenje nesavjesnim firmama da ostanu zatvorene, a radnicima je mjesečno plaćen godišnji odmor do kraja aprila.
No, Putin još uvijek nije ponudio bilo kakav sveobuhvatni paket ekonomskih poticaja ili podrške kompanijama. Šef ruske Komore za reviziju Aleksej Kudrin rekao je Putinu da se može očekivati "da će ruska privreda ove godine pasti za između 3 i 5 posto".
Ekonomisti upozoravaju da bi to moglo biti katastrofa za preduzeća i milione radnika širom Rusije, posebno u nedostatku velikih paketa stimulansa iz Kremlja.
Iran, isključen iz međunarodnih finansijskih tržišta zbog sankcija, nastoji lokalno prikupiti sredstva koja su potrebna za jačanje privrede. Ali ti su troškovi visoki, i povećavaju pritisak na iranski proračun - koji već pati od visoke inflacije, visoke nezaposlenosti i slabe nacionalne valute.
Scott Livermore, glavni ekonomist za Bliski Istok sa Oxford Economics, kaže da je iransko obećanje finansijske potpore ekonomiji jednako oko 0,2 posto BDP-a ove zemlje - samo dio ogromnog paketa stimulansa koji se izdaje u zapadnim zemljama.
"Čak i ako se uzmu u obzir druge mjere, malo je vjerojatno da vlada pruža veliku podršku", kaže Livermore o Iranu.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
