Američki ekspert za vanjsku politiku SAD-a, dugogodišnji novinar Financial Timesa i Washington Timesa, autor knjige o diplomatiji "America's Other Army", Nicholas Kralev, izjavio je u petak na predavanju u Mostaru da će se Sjedinjene države umiješati u bh. krizu, kada budu vidjele da je narod izabrao lidere spremne za promjene. Govoreći o ukrajinskoj krizi, on je ustvrdio i da će SAD i Zapad generalno, morati promijeniti svoju politiku prema Rusiji.
Govoreći na skupu u Nansen dijalog centru (NDC) u Mostaru, Kralev je rekao da svi koji rade na pitanju Balkana i koji poznaju situaciju na tom području, se slažu da su reforme potrebne u BiH, što znači ustavne reforme, možda čak i reforme Izbornog zakona i druge.
"Mislim da će postati više umiješani, direktnije uključeni, ako budu vidjeli priliku za uspjeh", rekao je Kralev, misleći na američku administraciju i diplomatiju.
"Trenutno, ne vidim veliku želju da se to dogodi, ali, ako se uzme u obzir iskustvo u drugim zemljama, sa praksom dobre uprave i vodstva u drugim zemljama, mislim da ako američka vlada bude vidjela da ste izabrali lidera ili lidere koji su sposobni, voljni i spremni da zapravo preduzmu takve reforme, postat će više umiješani", istakao je Kralev.
On je rekao da bi Amerikanci, možda, mogli izaći sa svojim prijedlozima, možda novom verzijom Aprilskog paketa. On je dodao da misli da u američkoj administraciji nisu zadovoljni vodstvom, koje "nije spremno, voljno i sposobno sve to postići".
Upitan da iznese svoju procjenu dešavanja u vezi sa aktuelnom krizom u Ukrajini, Nicholas Kralev je kazao:
"U jednom trenutku, SAD će morati promijeniti svoju čitavu politiku prema Rusiji, jer je cijela ta politika SAD-a i Zapada općenito u zadnjih petnaest godina... bila pogrešna, jer je pokušavala od Rusije načiniti partnera i integrirati Rusiju. Očito to nije ono što predsjednik Rusije želi. Jasno je da on nije zainteresiran da bude partner. On je zainteresiran za neku vrstu konfrontacije, za koju ja vjerujem da joj je cilj da pokuša obnoviti status kao globalne supersile."
On je podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin 2007. godine izjavio da je najkatastrofalniji događaj 20. stoljeća bio raspad Sovjetskog saveza, te je cilj njegove vanjske politike povratiti taj status što je više moguće.
Govoreći o američkoj diplomatiji, Kralev je rekao kako je nacionalni interes SAD-a sigurnost i dobrobit, odnosno prosperitet u čitavom svijetu, te da Amerika svojim angažmanom u drugim zemljama pruža pomoć, bilo da je riječ o pokretanju novih biznisa, prvih nezavisnih medija ili izgradnji škola.
"Gotovo u svakoj zemlji u nekom obliku, SAD utječu na živote običnih ljudi", rekao je Kralev, dodajući da je u SAD-u nakon terorističkih napada od 11. septembra 2001. godine preovladalo uvjerenje prema kojem ako SAD žele biti sigurne, onda čitav svijet treba biti prosperitetan i siguran, bez tzv. neuspjelih država, koje potencijalno mogu biti sigurna luka za neometane djelovanje terorističkih organizacija.
Govoreći na skupu u Nansen dijalog centru (NDC) u Mostaru, Kralev je rekao da svi koji rade na pitanju Balkana i koji poznaju situaciju na tom području, se slažu da su reforme potrebne u BiH, što znači ustavne reforme, možda čak i reforme Izbornog zakona i druge.
"Mislim da će postati više umiješani, direktnije uključeni, ako budu vidjeli priliku za uspjeh", rekao je Kralev, misleći na američku administraciju i diplomatiju.
"Trenutno, ne vidim veliku želju da se to dogodi, ali, ako se uzme u obzir iskustvo u drugim zemljama, sa praksom dobre uprave i vodstva u drugim zemljama, mislim da ako američka vlada bude vidjela da ste izabrali lidera ili lidere koji su sposobni, voljni i spremni da zapravo preduzmu takve reforme, postat će više umiješani", istakao je Kralev.
On je rekao da bi Amerikanci, možda, mogli izaći sa svojim prijedlozima, možda novom verzijom Aprilskog paketa. On je dodao da misli da u američkoj administraciji nisu zadovoljni vodstvom, koje "nije spremno, voljno i sposobno sve to postići".
Upitan da iznese svoju procjenu dešavanja u vezi sa aktuelnom krizom u Ukrajini, Nicholas Kralev je kazao:
"U jednom trenutku, SAD će morati promijeniti svoju čitavu politiku prema Rusiji, jer je cijela ta politika SAD-a i Zapada općenito u zadnjih petnaest godina... bila pogrešna, jer je pokušavala od Rusije načiniti partnera i integrirati Rusiju. Očito to nije ono što predsjednik Rusije želi. Jasno je da on nije zainteresiran da bude partner. On je zainteresiran za neku vrstu konfrontacije, za koju ja vjerujem da joj je cilj da pokuša obnoviti status kao globalne supersile."
On je podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin 2007. godine izjavio da je najkatastrofalniji događaj 20. stoljeća bio raspad Sovjetskog saveza, te je cilj njegove vanjske politike povratiti taj status što je više moguće.
Govoreći o američkoj diplomatiji, Kralev je rekao kako je nacionalni interes SAD-a sigurnost i dobrobit, odnosno prosperitet u čitavom svijetu, te da Amerika svojim angažmanom u drugim zemljama pruža pomoć, bilo da je riječ o pokretanju novih biznisa, prvih nezavisnih medija ili izgradnji škola.
"Gotovo u svakoj zemlji u nekom obliku, SAD utječu na živote običnih ljudi", rekao je Kralev, dodajući da je u SAD-u nakon terorističkih napada od 11. septembra 2001. godine preovladalo uvjerenje prema kojem ako SAD žele biti sigurne, onda čitav svijet treba biti prosperitetan i siguran, bez tzv. neuspjelih država, koje potencijalno mogu biti sigurna luka za neometane djelovanje terorističkih organizacija.
