Bh. analitičar i novinar, mr. Mirnes Kovač, tekstom koji je objavljen na portalu američkog Huffington Posta, privukao je pažnju, posebno zbog upozorenja da se „krimski scenario“ može ponoviti na Balkanu. U razgovoru za naš program, Kovač kaže da je „Balkan kroz historiju pokazao da je vrlo trusno područje koje može izazvati velike svjetske probleme“ .
Kovač: Što se tiče ove teze, ona je ustvari zapitanost, iza koje slijedi upitnik. Ja sam, naravno, uvjeren da Rusija nije u mogućnosti da stigne do tzv. toplih voda Jadrana. To je geopolitički teško izvodljivo i to nije ono na što sam mislio kada sam postavio to pitanje, u smislu da može doći do intervencije Rusije i da će se neko odvojiti i pripojiti Rusiji. Ne. Pokušao sam da napravim paralelu da li je moguće da ovdje imamo slučaj secesije odnosno aneksije po principu koji je izvela Rusija u slučaju Krima.
Kovač: Mi imamo ovdje već dugo vremena politiku Srbije gdje se formalno priznaje teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a s druge strane, na neki se način pothranjuju regionalne politike koje nisu za jasan evropski i NATO put BiH. U slučaju BiH treba razdvojiti Republiku Srpsku i Milorada Dodika. To je problem u kome zapadni političari griješe. Rusi u ovom slučaju koriste Dodika. Dodik, evo već treći put koristi priču o secesiji u predizborne svrhe i očigledno je da ga Rusi koriste, i, s obzirom da je izgubio sve saveznike, on sam sebe nameće kao delegata za neke takve scenarije.
Kovač: Evo, u slučaju Rezolucije generalne Skupštine UN-a o Ukrajini. Poznato je da BiH ima usaglašenu spoljnu poltiku samo u jednoj tački – da će slijediti politiku EU, posebno ako se radi o jednoglasnim odlukama svih članica EU. U mnogo slučajeva nemamo usaglašenu politku pa se čeka stav Predsjedništva BiH. U slučaju slijeđenja stavova EU, tu imamo formalno usaglašen stav. Kad se radi o ukrajinskoj Rezoluciji UN-a, imali smo direktnu blokadu: ambasador BiH nije prisustvovao glasanju u Generalnoj skupštini UN-a zato što je postojala blokada unutar Predsjedništva, odnosno od srpskog člana, gospodina Nebojše Radmanovića. To je jedan od klasičnih primjera kako, ne nužno RS, nego njeni političari, u ovom slučaju Dodikov stranački kolega, koriste različite prilike za blokade. To je ono što Zapad ne prepoznaje - ni EU ni Amerika. I od njih već dugi niz godina slušamo samo parole: domaći političari trebaju preuzeti odgovornost i dogovoriti se.
Kovač: Što se tiče Vlade Aleksandra Vučića lično imam rezerve. Primamljivo zvuče najavljeni stavovi. Ali, što se tiče retorike, nama je toga dosta, mi tražimo djela. A Srbija očigledno traži izlaznu situaciju i tu se vidi da Dodik na neki način ostaje izolovan i igra ulogu ruskog vazala. Dakle: ruskog vazala na Balkanu. Kad sam pominjao “krimski scenario”, jasno je da na Balkanu odnosno u BiH, nije moguća direktna ruska intervencija, ali se može s druge strane, korištenjem takvih poltičara, izazvati strah i tenzije da bi se na taj način Rusija mogla cjenkati sa EU ili SAD. Ili, dok se Zapad bavi Balkanom, da Rusija rješava neka svoja geopolitička pitanja.
Kovač: Da. Upravu ste. Ali, na žalost, posljednjih 10 – 15 godina mi smo imali formalno priznavanje BiH i njenog integriteta, a s druge strane imali smo jaka uplitanja u unutrašnje politike i stvari u BIH. Recimo, dolazak srpskih političara na predizborne skupove u RS, otvoreno podržavanje jednih ili drugih. Zatim, otvaranje i pregovaranje o nekim pitanjima s entitetom RS, a za koja je nadležna država BiH, poput energetskih resursa itd. Srbija treba da pokaže više dosljednosti. Srbija to treba da izravno pokaže na djelima, da poštuje integritet i suverenitet BiH i da onim političarima, koji eventualno tendiraju prema dezintegracijskim ili secesionističkim procesima, pošalje jasnu poruku da – u skladu sa evropskom orijentacijom te zemlje - takve politike nemaju budućnosti i nemaju podršku Srbije.
Kovač: Put Bosne i Hercegovine u NATO sada je najvažniji. Mi se nalazimo na Balkanu i, vjerujem da je svim narodima ovdje u interesu mir, prosperitet i sigurnost. Balkan je kroz historiju pokazao da je jedno vrlo trusno područje koje može izazvati velike svjetske probleme. To je historija pokazala, tu smo svjedoci. Također, EU i SAD moraju pokazati ozbiljniji pristup, a ne samo slati "uvjeravanja" i "snažne poruke". Moraju prepoznati i jasno izdvojiti one koji koče put naše zemlje prema EU i NATO-u. Vidite dokle je dosadašnji odnos doveo, zemlja se kreće unazad i trpi njena ekonomija, investicije slabe jer niko ne želi ulagati u politički nesigurnu sredinu. A izravne posljedice trpe svi građani BiH, koji umjesto zdravih ekonomskih politika i dalje slušaju nacionalističke bajke i kojima se podastiru opasni avanturizmi koji ne mogu odvesti boljoj budućnosti nikoga. Dakle, u ovom slučaju najvažnije pitanje sada jeste da Bosna i Hercegovina uđe u NATO. Na tom pitanju će se mnoge stvari i opredijeljenosti u Bosni i Hercegovini izvesti na čistac.
RSE: Gdje nalazite argumente za tezu „Krimski scenario na Balkanu?“ To je sasvim suprotno od stavova koje čujemo od stranih i domaćih političara da „Ukrajina nije ni Bosna, ni Kosovo”.
Kovač: Što se tiče ove teze, ona je ustvari zapitanost, iza koje slijedi upitnik. Ja sam, naravno, uvjeren da Rusija nije u mogućnosti da stigne do tzv. toplih voda Jadrana. To je geopolitički teško izvodljivo i to nije ono na što sam mislio kada sam postavio to pitanje, u smislu da može doći do intervencije Rusije i da će se neko odvojiti i pripojiti Rusiji. Ne. Pokušao sam da napravim paralelu da li je moguće da ovdje imamo slučaj secesije odnosno aneksije po principu koji je izvela Rusija u slučaju Krima.
RSE: Ko je ustvari na Balkanu "Krim", a ko "Rusija?"
Kovač: Mi imamo ovdje već dugo vremena politiku Srbije gdje se formalno priznaje teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a s druge strane, na neki se način pothranjuju regionalne politike koje nisu za jasan evropski i NATO put BiH. U slučaju BiH treba razdvojiti Republiku Srpsku i Milorada Dodika. To je problem u kome zapadni političari griješe. Rusi u ovom slučaju koriste Dodika. Dodik, evo već treći put koristi priču o secesiji u predizborne svrhe i očigledno je da ga Rusi koriste, i, s obzirom da je izgubio sve saveznike, on sam sebe nameće kao delegata za neke takve scenarije.
RSE: Šta mislite pod tim da “Rusi koriste Dodika“?
Ne nužno RS, nego njeni političari, u ovom slučaju Dodikov stranački kolega, koriste različite prilike za blokade. To je ono što Zapad ne prepoznaje - ni EU ni Amerika.
RSE: Šta očekujete od buduće politike Srbije prema BiH, odnosno nove Vlade ove susjedne zemlje?
Kovač: Što se tiče Vlade Aleksandra Vučića lično imam rezerve. Primamljivo zvuče najavljeni stavovi. Ali, što se tiče retorike, nama je toga dosta, mi tražimo djela. A Srbija očigledno traži izlaznu situaciju i tu se vidi da Dodik na neki način ostaje izolovan i igra ulogu ruskog vazala. Dakle: ruskog vazala na Balkanu. Kad sam pominjao “krimski scenario”, jasno je da na Balkanu odnosno u BiH, nije moguća direktna ruska intervencija, ali se može s druge strane, korištenjem takvih poltičara, izazvati strah i tenzije da bi se na taj način Rusija mogla cjenkati sa EU ili SAD. Ili, dok se Zapad bavi Balkanom, da Rusija rješava neka svoja geopolitička pitanja.
RSE: Ipak, Srbija, odnosno njeni političari, nagalašavaju da su za teritorijalni integritet BiH.
Kovač: Da. Upravu ste. Ali, na žalost, posljednjih 10 – 15 godina mi smo imali formalno priznavanje BiH i njenog integriteta, a s druge strane imali smo jaka uplitanja u unutrašnje politike i stvari u BIH. Recimo, dolazak srpskih političara na predizborne skupove u RS, otvoreno podržavanje jednih ili drugih. Zatim, otvaranje i pregovaranje o nekim pitanjima s entitetom RS, a za koja je nadležna država BiH, poput energetskih resursa itd. Srbija treba da pokaže više dosljednosti. Srbija to treba da izravno pokaže na djelima, da poštuje integritet i suverenitet BiH i da onim političarima, koji eventualno tendiraju prema dezintegracijskim ili secesionističkim procesima, pošalje jasnu poruku da – u skladu sa evropskom orijentacijom te zemlje - takve politike nemaju budućnosti i nemaju podršku Srbije.
RSE: Koliko situacija u svijetu, sa stalnim prijetnjama miru, a posebno ukrajinska kriza, naglašava značaj ulaska BiH u NATO?
Kovač: Put Bosne i Hercegovine u NATO sada je najvažniji. Mi se nalazimo na Balkanu i, vjerujem da je svim narodima ovdje u interesu mir, prosperitet i sigurnost. Balkan je kroz historiju pokazao da je jedno vrlo trusno područje koje može izazvati velike svjetske probleme. To je historija pokazala, tu smo svjedoci. Također, EU i SAD moraju pokazati ozbiljniji pristup, a ne samo slati "uvjeravanja" i "snažne poruke". Moraju prepoznati i jasno izdvojiti one koji koče put naše zemlje prema EU i NATO-u. Vidite dokle je dosadašnji odnos doveo, zemlja se kreće unazad i trpi njena ekonomija, investicije slabe jer niko ne želi ulagati u politički nesigurnu sredinu. A izravne posljedice trpe svi građani BiH, koji umjesto zdravih ekonomskih politika i dalje slušaju nacionalističke bajke i kojima se podastiru opasni avanturizmi koji ne mogu odvesti boljoj budućnosti nikoga. Dakle, u ovom slučaju najvažnije pitanje sada jeste da Bosna i Hercegovina uđe u NATO. Na tom pitanju će se mnoge stvari i opredijeljenosti u Bosni i Hercegovini izvesti na čistac.
