Dostupni linkovi

Drecun kaže da je priznanje Kosova 'neprihvatljivo za Srbiju'


Milovan Drecun (u beloj košulji) pred zgradom Skupštine Srbije, april 2019.
Milovan Drecun (u beloj košulji) pred zgradom Skupštine Srbije, april 2019.

Predsednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo Milovan Drecun izjavio je da su aktuelne "crvene linije" za Srbiju po pitanju sporazuma Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.

On je za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao da je međusobno priznanje za Beograd apsolutno neprihvatljivo, te da kao ključni zahtev Srbije ostaje da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom (ZSO).

Drecun je tumačio i deo evropskog predloga da bi strane u međusobnim odnosima trebalo da poštuju principe Povelje Ujedinjenih nacija.

"To bi prištinska strana mogla, ako bi bilo prihvaćeno, da protumači na način da Beograd tretira takozvano Kosovo kao međunarodnopravni subjekat. Između toga, čak i kad bi bilo, i 'de jure' priznanja toliko je velika razlika da 'de jure' priznanje nije moguće dobiti", rekao je Drecun.

Da li se u predlogu pominje ZSO?

Prema njegovom mišljenju, deo problema u vezi sa ovim dokumentom Evropske unije je to što se, kako je naveo, u njemu konkretno ne pominje ZSO koja je dogovorena pre deset godina u dijalogu pod pokroviteljstvom EU.

Drecun u tom kontekstu dodaje da u aktuelnom predlogu sporazuma stoji da se strane obavezuju da implementiraju prethodne sporazume.

"Suviše je rizično govoriti o implementaciji, a ne objasniti šta treba da se implementira. Prvo mora da se implementira ZSO, pa onda možemo dalje da postižemo eventualne dogovore oko nekih odredbi predloženog sporazuma", rekao je Drecun za RTS.

On je dodao da bi potencijalno rešenje za normalizaciju odnosa trebalo da se zasniva na realnim pretpostavkama, u koje je nabrojao i garancije za srpsku zajednicu na Kosovu.

'Svi raniji sporazumi su važeći i obavezujući'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Drecun je procenio da je proces pregovora tek na početku usaglašavanja onih odredbi evropskog predloga koje bi bile prihvatljive i za jednu i za drugu stranu. Zaključio je da je za Srbiju glavna vest iz Brisela da će se nastaviti i intenzivirati razgovori o predlogu Evropske unije kako bi se utanačile odredbe prihvatljive za obe strane, te da će se onda održati još jedan sastanak uz posredovanje EU.

Najvažniji susret poslednje decenije

Susret predsednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina (Albin) Kurtija 27. januara sa posrednicima EU Žozepom Boreljom i Miroslavom Lajčakom u Briselu je prethodno najavljen kao najvažniji u procesu normalizacije odnosa u poslednjih deset godina.

Na kraju radnog dana u ponedeljak, Borelj je kao rezultat saopštio da su obe strane izrazile spremnost da nastave sa implementacijom sporazuma. Pojasnio je da su se obe strane usaglasile da se u narednom periodu može preći na razgovore o primeni sporazuma, te da nema potrebe za daljim razgovorima o njegovoj sadržini.

Shodno toj poziciji, procena evropskih zvaničnika je da su otvorena vrata za potpisivanje sporazuma koji je nastao na osnovu predloga Nemačke i Francuske, koji podržavaju Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Njime se određuju budući odnosi Srbije i Kosova koji uz posredstvo EU od 2011. vode dijalog o normalizaciji odnosa.

Šta stoji u predlogu EU Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije?

Ugovorne strane,
Svesne njihove odgovornosti za očuvanje mira,
Posvećene da doprinesu plodnoj regionalnoj saradnji i bezbednosti u Evropi i da prevaziđu nasleđe prošlosti,
Svesne da su nepovredivost granica i poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta i zaštite nacionalnih manjina osnovno stanje za mir,
Postupno od istorijskih činjenica i bez uticaja na različit pogled na stranama o osnovnim pitanjima, uključujući i na statusna pitanja,
Željne da stvore uslove za saradnju između strana u korist ljudi,
Dogovorile su sledeće:

Član 1
Strane će razvijati normalne, dobrosusedske odnose jedne sa drugima na osnovu jednakih prava. Obe strane će međusobno prepoznati svoje dokumente i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate.

Član 2
Obe strane će se voditi ciljevima i principima utvrđenim u povelji Ujedinjenih nacija, posebno onih o suverenoj jednakosti svih država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredeljenje, zaštitu ljudskih prava i nediskriminaciji.

Član 3
U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija strane će izmiriti sve sporove između njih isključivo mirnim sredstvima i suzdržati se od pretnje ili upotrebe sile.

Član 4
Strane deluju na pretpostavci da ni jedna od njih ne može da predstavlja drugu u međunarodnoj sferi ili deluje u njeno ime. Srbija neće prigovoriti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.

Član 5
Nijedna strana neće blokirati, niti ohrabriti druge da blokiraju, napredak druge strane na njihovom putu ka EU na osnovu sopstvenih zasluga. Obe strane će poštovati vrednosti iz člana 2 i 21 Ugovora Evropske unije.

Član 6
Iako ovaj sporazum predstavlja važan stepen normalizacije, obe strane će nastaviti sa novim podsticajem procesa dijaloga koji vodi EU koji bi trebalo da dovede do pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji svojih odnosa.

Strane se slažu da će produbiti buduću saradnju u oblastima ekonomije, nauke i tehnologije, transporta i odnosima u polju vladavine prava, polju telekomunikacija, zdravlja, kulture, religije, sporta, zaštite životne sredine, nestalih osoba, raseljenih osoba i drugih sličnih oblasti zaključivanjem određenih sporazuma.

Detalji će biti dogovoreni u dodatnim sporazumima olakšanim dijalogom koji vodi EU.

Član 7
Obe strane se obavezuju da će uspostaviti određene aranžmane i garancije, u skladu sa relevantnim instrumentima Saveta Evrope i oslanjajući se na postojeća evropska iskustva, kako bi se osigurao odgovarajući nivo samoupravljanja srpske zajednice na Kosovu i sposobnost za pružanje usluga u određenim oblastima, uključujući mogućnost finansijske podrške Srbije i direktnim komunikacijskim kanalom za srpsku zajednicu Vladi Kosova.

Strane će formalizovati status Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i priuštiti snažan nivo zaštite srpske verske i kulturne baštine, u skladu sa postojećim evropskim modelima.

Član 8
Strane će razmeniti stalne misije. One će biti osnovane u sedištima odgovarajućih vlada. Praktična pitanja koja se odnose na uspostavljanje misija rešiće se posebno.

Član 9
Obe strane imaju na umu obaveze i posvećenost EU i drugih donatora za uspostavljenje posebnog paketa investicija i finansijske podrške za zajedničke projekte strana u ekonomskom razvoju, povezivanju, zelenoj tranziciji i drugim ključnim oblastima.

Član 10
Strane će osnovati zajednički komitet, kojim će predsedavati EU, za praćenje sprovođenja ovog sporazuma.
Obe strane potvrđuju svoju obavezu da sprovedu sve prethodne dogovore u dijalogu, koji ostaju validni i obavezujući.

Član 11
Obe strane se obavezuju na poštovanje Mape puta za implementaciju, koja je priložena ovom sporazumu.

  • Originalni tekst dokumenta pogledajte OVDE.
XS
SM
MD
LG