Prema Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom COVID-a 19 poznatiji i kao 'korona zakon' kojeg je Skupština Hercegovačkog-neretvanskog kantona (HNK) usvojila krajem svibnja 2020. godine kladionice će dobiti veći iznos novčanih poticaja nego dječiji vrtići.
Prema tom zakonu visina poticaja za kladionice iznosi 2.100 KM (1.050 eura), a vrtići 1.500 KM (750 eura). Sve ovo izazvalo je brojne osude u javnosti.
Na ove osude prije nekoliko dana reagirali su iz Vlade HNK-a, ističući, kako su odredbe spomenutog zakona jasne i kako nema govora o nikakvoj diskriminaciji. Tim zakonom se želi zaštiti 10.000 radnih mjesta.
„Predmetni subjekti koje se medijski problematizira uredno su registrirani gospodarski subjekti koji imaju svoju djelatnost, svoje zaposlene i kojima je bio zabranjen rad u skladu protuepidemijskim zabranama i mjerama. U najkraćem, a u skladu sa Zakonom, svaki gospodarski subjekt koji se prijavio na Javni poziv i ispunio jasno postavljene kriterije (prije svega, da nisu otpuštali radnike i da im je, odlukama kriznih stožera, bio zabranjen rad) obuhvaćen je donesenim odlukama Vlade“, naveli su iz Vlade HNK-a.
Dodali su i to kako subvencije idu za plaće radnicima, a ne poslodavcima, jer i u kladionicama rade građani HNK, nečije kćerke, supruge, majke! Plaća je i njihovo pravo!“, zaključili su.
„Riječ je o jednostavno uspostavljenim kriterijima u okviru kantonalnog 'korona zakona' koji se odnose prije svega na činjenicu – da li je određeni korisnik te podrške po osnovu tog zakona otpuštao radnike u kriznom periodu i s druge strane da li je bio zabranjen rad korisnika sredstava? Kada se ta dva kriterija primjene, onda u stvari dobivamo jednakost između, s jedne strane kladionica i s druge vrtića, što opet suštinski nije problematično ako znamo da se subvencionišu radnici i radničke nadnice“, kaže za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Adnan Čavalić, odgovarajući na pitanje zašto su u HNK kockarnice po 'korona zakonu' FBiH dobile više stimulansa od vrtića?
U oba doma Parlamenta Federacije BiH takozvani federalni 'korona zakon' usvojen je krajem travnja i početkom svibnja 2020. godine.
Njime su sve kompanije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine mogle aplicirati za olakšice, čime je omogućena finansijska pomoć radnicima ugroženih firmi.
"Korona zakon" predvidio je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 KM (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.
Nakon donošenja federalnog 'korona zakona', deset kantona donijeli su svoje 'korona zakone' te precizirali pravila apliciranja na pomoć u privredi.
Čavalić dodaje za RSE kako su kantonalni zakoni trebali imati sporednu ulogu u odnosu na krovni zakon Federacije BiH. Rezultati primjene tog zakona su pokazali kako su privrednici u Federaciji BiH u konačnici samo 18 posto sredstava iskoristili.
„Desilo se ono na što su brojni kritičari upozoravali da je mali broj privrednih subjekata obuhvaćen tim zakonom, što znači da će se većina sredstava vratiti u budžet, odnosno tekuću potrošnju. To nije bio inicijalni cilj 'korona zakona'. Naravno sada imamo problem što se već kasni s donošenjem 'korona zakona 2', on je potrebniji. Ja sam u par prilika upozoravao, možda je bolje da se prihvatio model u ovom slučaju entiteta Republika Srpska, a to znači da se ne donosi jedan sveobuhvatni zakon, već da se donosi niz uredbi“, naglasio je Čavalić.
U narednim mjesecima u Parlamentu Federacije BiH trebao bi biti razmatran i takozvani 'korona zakon 2 'kojim bi se trebale otkloniti manjkavosti prvog.
U tom zakonu trebao bi se omogućiti produžetak mjera koji se odnose na subvencioniranje privrede za treći kvatal i sa opcijom da to bude do kraja 2020. godine. Trebao bi se uključiti široki paket podrške kreditiranju za održavanje likvidnosti kao podrška oporavku privrede na bazi garantnog Fonda Federacije BiH.
Od početka pandemije korona virusa velik broj radnika ostao je bez posla, a pristan je i ogroman pad prihoda u budžetima.
Čavalić naglašava kako se najteže stanje može očekivati u zadnjem kvartalu 2020. godine i prvom kvartalu 2021. godine.
„U tim razdobljima ekonomske aktivnosti inače padaju. Pravi otkazi nas očekuju u zadnjim mjesecima ove godine. Globalne vijesti su iz dana u dan gore. Procjena je da ćemo imati do šest posto ekonomske recesije, što je oko 30.000 radnih mjesta u ovoj godini“, naglasio je Čavalić.
Bosna i Hercegovina se zadužila za 330 milijuna eura od Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) za borbu od posljedica od korona virusa.
Novac je prema odluci Vijeća ministara BiH raspoređen u procentima 61,5 Federaciji BiH i 37,5 posto Republici Srpskoj, jedan posto Brčko distriktu.
Dio novca koji pripada Federaciji BiH raspoređuje se u procentima 50 posto Federaciji i 50 posto kantonima.
