Radovan Pazurević, direktor kompanije za proizvodnju obuće, Sanino iz Dervente, opštine na sjeveru Bosne i Hercegovine, kaže da u firmi ima 850 zaposlenih radnika. Od tog broja njih 250 je na bolovanju zbog zaraze korona virusom ili izolacije, jer su bili u kontaktu sa zaraženom osobom.
"Obim posla je ionako smanjen, a svi potpisani ugovori su na nekakav način reducirani. I to malo posla što ima, sada ne možemo raditi, jer imamo taj dodatni zdravstveni problem", priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Pazurević.
On navodi i kako je dodatni problem što plate, porezi i doprinosi za radnike na bolovanju, i one u izolaciji, snosi poslodavac.
"Radnici odlaze na bolovanje, a Fond zdravstvene zaštite to ne refundira, jer u obimu jednog mjeseca radnik ode na bolovanje i vrati se. Mislim da nas čeka veome težak period", smatra Pazurević.
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske zbog izolacije usljed zaraze korona virusom, odnosno kontakta sa zaraženim, od marta do septembra sa posla u RS je odsustvovalo ukupno 10.293 radnika na manje od 30 dana, dok je bolovanja dužih od 30 dana, koja idu na teret Fonda bilo tek 681.
U Republici Srpskoj (entitet u BiH), prema važećim propisima, plate za bolovanja do 30 dana isplaćuje poslodavac, dok za duža odsustva sa posla, ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
"U skladu sa Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, propisano je da se visina naknade plate koju obezbjeđuje poslodavac određuje u visini od 70 do 90 odsto od osnova, u skladu sa opštim aktom poslodavca. Visina naknade plate koju obezbjeđuje Fond iznosi 90 odsto u slučajevima kada je bolovanje duže od 30 dana uzrokovano izolovanošću kao kliconoše, uključujući i izolaciju zbog korona virusa", pojasnili su iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Sanitarni inspektori ne izdaju rješenja o izolaciji
Sličan problem imaju i poslodavci u Federaciji BiH (FBiH), jedan od entiteta u BiH, u kojoj prema važećim propisima plate i doprinosi za radnika na bolovanju idu na teret poslodavca i to do 42 dana trajanja.
"Naknada plata osiguranicima za vrijeme privremene spriječenosti za rad, ako su izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, isplaćuje se na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana korišenja prava", stoji u članu 42. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH.
U članu 43. istog zakona dalje se navodi:
"Privremena spriječenost za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ili ljekarska komisija, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost, ili dok se pravosnažnim rješenjem nadležnog organa po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost˝.
Ibro Meskić, vlasnik kompanije za prodaju kancelarijskog materijala i štampanje Minex Trade iz Zenice, u centralnom dijelu BiH, koji je i član Ekonomsko-socijalnog savjeta Zeničko-Dobojskog kantona (ZDK), kaže da je za ostvarivanje ovog prava neophodno rješenje o obaveznoj samoizolaciji izdato od sanitarnih inspektora.
Meskić ističe da ova rješenja kantonalni sanitarni inspektori ne izdaju, te time svjesno izbjegavaju refundaciju troškova bolovanja iz budžeta, zbog čega svi troškovi padaju na teret poslodavaca.
"Od 10 zaposlenih u firmi, nas četvoro je bilo bolesno, a oni su izdali samo jedno rješenje za jednog uposlenika. Nisu, čak, ni meni izdali rješenje o upućivanju na izolaciju", tvrdi Meskić, dodajući da mu je firma bila zatvorena 15 dana, jer su svih 10 zaposlenih bili u samoizolaciji zbog međusobnih kontakata i nikome nisu izdata rješenja. Smatra da nadležni očito ne shvataju obim problema.
"Direktnu i indirektnu štetu koju mi trpimo u radu i procesu proizvodnje nama niko neće da plati", jasan je Meskić.
Problem nedovoljna koordinacija nadležnih institucija
Na ovaj problem upozorili su i iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Oni su se obratili premijerima svih deset kantonalnih vlada u FBiH kako bi se riješilo pitanje neizdavanja rješenja o samoizolaciji.
Mladen Pandurević, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH smatra da je ovo prije svega posljedica nekoordinisanog rada između kantonalnih Zavoda za javno zdravstvo (10 kantonalnih zavoda za zdravstvo u FBiH), Inspektorata i Ministarstava zdravstva, pa sve do kantonalnih Kriznih štabova (10 kantonalnih kriznih štabova u FBiH).
"To je posljedica što svi krizni štabovi djeluju kao zasebni od boga dani organi, koji ne osjećaju potrebu da prilikom donošenja tih mjera se konsultuju sa društvenim subjektima na koje se te odluke odnose", smatra Pandurević.
Jasminka Gradašćević Sijerčić, profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kaže da su ova dešavanja posljedica neprilagođenosti radnog zakonodavstva i zakona o zdravstvenom osiguranju u kriznim situacijama.
"U tom kontekstu bi možda trebalo izmijeniti samo dvije do tri odredbe koje bi smanjile teret, koji je u ovom slučaju na poslodavcima. Objektivno situacija je takva da ta izolacija traje od 7-14 dana. Pri tome, jako je bitno voditi računa i u zdravstvenom sistemu, da ukoliko u toj izolaciji radnik, ipak obavlja poslove za poslodavca od kuće, ne pripada mu naknada plate. Naknada plate isključivo se ostvaruje ukoliko naš radnik ne radi", pojašnjava Gradaščević-Sijerčić.
Ona dodaje da sada, s obzirom da naknada plate uz pripadajuće doprinose ide na teret poslodavca do 30 dana u RS, odnosno 42 dana u FBiH, bi trebalo mijenjati smanjenja ovog roka u vanrednim i kriznim situacijama, poput pandemije zaraznih bolesti.
"U tom kontekstu trebalo bi se u uvesti u zakonske odredbe da u vanrednim stanjima, stanjima prirodne nesreće i drugim okolnostima kojima se ugrožava zdravlje građana, da naknada plaće ide na kraći period na teret poslodavca, recimo 7 dana, a da nakon toga teret preuzimaju budžeti odnosno fondovi zdravstvenog osiguranja", kaže Gradaščević-Sijerčić.
Situacija je ozbiljna, a nadležni ne reaguju
Ekonomista Marko Đogo kaže da je situacija sa radnom snagom sve gora, gdje u pojedinim proizvodnim preduzećima nedostaje i do četvrtine radne snage što smanjuje ispunjavanje proizvodnih kvota i do 50 odsto.
"Na to zatim dolaze i troškovi naknada plata i doprinosa za bolovanje koje plaćaju poslodavci u ionako teškim uslovima, što samo dodatno pogoršava situaciju", ističe Đogo.
On upozorava i da veliki broj poslodavaca razmišlja da će, ako se ovakvo stanje nastavi, smanjiti proizvodnju ili zatvoriti firmu.
"Vlade na svim nivoima, jer su u toku lokalni izbori, se nažalost više ravnaju prema minimiziranju političke štete od negativnih poslijedica inflacije, nego što se bave smišljanjem realnih mjera koje će pomoći privredi u teških nekoliko godina koje slijede", mišljenja je Đogo.
Bez odgovora nadležnih
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor poslat na adrese nadležnih iz nekoliko kantona na području Federacije BiH na pitanje da li sanitarni inspektori izdaju rješenja o samoizolaciji.
Ogovori nisu dobijeni ni iz entitetskih vlada, odnosno njihovih kriznih štabova o tome kako riješiti probleme poslodavaca.
Vlada Republike Srpske, krajem maja, kao mjeru suzbijanje posljedica na privredu uplatila je minimalne plate u iznosu od 520 maraka (260 evra) za privrednike kojima je bio zabranjen rad u martu, aprilu i maju. Na teret budžeta isplaćeni su i doprinosi za mjesec april i prvu polovinu maja.
U Federaciji BiH subvencije poreza i doprinosa na plate bile su predviđenje za april, maj i juni. Takođe, Federalna vlada je 4. maja usvojila Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koji, između ostalog, predviđa da se privrednicima koji su uplaćivali plate svojim radnicima, iz budžeta Federacije BiH, uplate doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje.
Vlada Federacije BiH formirala je i Garantni fond od 250 miliona evra za davanje garancija privrednicima prilikom apliciranja za kredite kod komercijalnih banaka.
Vlada RS je osnovala tri fonda kao dio mjera za "očuvanje preduzeća" i to Garantni kreditni fond, Kompenzacioni fond za podršku privredi i zdravstvenom sektoru, te Fond za podršku lokalnim zajednicama i preduzećima od lokalnog značaja, za šta je bilo planirano 250 miliona evra.
Međutim, od tada niti jedna entitetska Vlada nije donijela nove mjere koje bi pomogle privredi da prevaziđe probleme uzrokovane pandemijom korona virusa.
Radovan Pazurević upozorava će mnogi poslodaci u realnom sektoru, pa i on sam, morati obustaviti proizvodnju.
"Ako se ovo nastavi onda ću ili tražiti neku vrstu podrške ili obustaviti proizvodnju. Bojim se da nećemo izdržati", poručuje Pazurević.
Crne prognoze za bh. ekonomiju
Da pandemija korona virusa pustoši ekonomiju BiH, uzrokujući veliku štetu firmama i tržištu rada, upozorili su u svom istraživanju iz oktobra mjeseca ekonomisti Svjetske banke, Leonardo Lucchetti i Jamele Rigolini.
"Početkom godine, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi bili su pozitivni. Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon svjetske financijske krize. Kao posljedica, broj zaposlenih osoba se do jula 2020. smanjio za oko 3 procenta u odnosu na isti period 2019., a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000“, napisali su autori ove studije.
Svoje prognoze za BiH u oktobru je korigovao i Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je u aprilu najavio pad bh. ekonomije za 5 odsto, te porast stope nezaposlenosti za 3 odsto. Nove prognoze MMF-a sada predviđaju pad BDP-a u 2020. od 6,5 odsto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, objavljenim 3. novembra, a koji se odnose na podatke zaključno sa mjesecom avgustom, u 2020. godini u odnosu na 2019. povećao se broj nezaposlenih za oko 20 hiljada.
